Povodom priopćenja Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, a koje je objavljeno u pojedinim medijima dajemo sljedeće reagiranje:

Hrvatski građevinari su kroz "Deklaraciju o neodrživosti zakonskih rješenja u prijedlogu Zakona o zaštiti prirode kojima se ograničava održivi razvoj Republike Hrvatske" željeli ukazati na izostanak strateškog planiranja uz ovakav prijedlog ekološke mreže i odredbe Zakona o zaštiti prirode, a koje proizlaze iz EU direktiva. Neupitno je da se ekološka mreža mora proglasiti u skladu s načelima održivog razvoja, no pitamo se je li prilikom planiranja mreže uopće vođeno računa o strateškim interesima Republike Hrvatske.

Povjerenik za proširenje EU najavio je da će Republici Hrvatskoj biti na raspolaganju preko šesto milijuna EUR-a za razne projekte odmah nakon pristupanja Europskoj uniji. Pitamo se imamo li uopće dovoljno projekata koje bismo mogli kandidirati za ta sredstva. Ne govorimo ovdje o administrativnim projektima nego o gospodarskim projektima koji će jamčiti gospodarski oporavak i pad broja nezaposlenih koji je i dalje preko 370 tisuća, pri čemu su neki realni sektori desetkovani ili potpuno uništeni.

Uvjet za financiranje od strane Europske unije je provedena zakonom utvrđena procedura i izdane sve dozvole. Zbog odredbe iz članka 244. Predloženog Zakona o zaštiti prirode, a koji izrijekom kaže kako nije moguće pokrenuti postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa i kompenzacijskih uvjeta za projekt koji ima utjecaja na mrežu sve dok predloženu ekološku mrežu ne potvrdi Europska komisija, a što će prema izjavama samog predlagatelja zakona trajati najmanje 2-3 godine, mi nećemo biti u mogućnosti predložiti projekte za financiranje a koji već nisu zgotovljeni.

Nemamo jamstava da će postupak ispitivanja naše ekološke mreže trajati spomenutih 2-3 godine. Češka republika pristupila je Europskoj uniji 1. svibnja 2004. godine. Nakon gotovo punih devet godina, postoje dijelovi češke ekološke mreže koje Europska komisija još uvijek nije potvrdila i na kojima se i dalje primjenjuje zabrana početka planiranja projekata.

Optuživati članove Komore da nisu svjesni suvremenih tehnologija i standarda je apsolutno neprihvatljivo i uvredljivo. Hrvatski projektanti i građevinari itekako vladaju najsuvremenijim tehnologijama i projektiraju i izvode objekte na najvišoj razini i u zemlji i u inozemstvu. Primjera radi, a u spornom priopćenju se javnost "plaši" hidroelektranama: u ekološku mrežu su uključena sva tri akumulacijska jezera elektrana na Dravi, a upravo zahvaljujući tehničkom rješenju, od prije 110 godina, u izvedbi HE Miljacka slapovi rijeke Krke u Nacionalnom parku Krka imaju dovoljan dotok vode i u ljetnim mjesecima.

Mi ne tražimo od Zakona za zaštitu prirode da potiče bilo kakve gospodarske investicije, njegova funkcija mora biti isključivo zaštita prirode i bioraznolikosti. Ipak, tražimo od zakonodavca da dobro promisli o gospodarskom trenutku i potencijalu kojeg imamo ulaskom u Europsku uniju, a kojeg ćemo sami sebi uskratiti ukoliko se predložena zakonska rješenja dobro ne promisle i ne usuglase sa svim zainteresiranim stranama.

Jesmo li sigurni da je 36,92% zaštićenog teritorija optimalni kompromis između zaštite prirode i nužnog gospodarskog oporavka uz primjenu svih načela održivog razvoja? Nisu bitni postoci površine, bitna je stvarna situacija na terenu, ali i nužni infrastrukturni projekti koji će jamčiti daljnji razvoj društva. Nećemo moći pristupiti rekonstrukciji pruge Rijeka - Zagreb, nećemo moći izvesti projekte navodnjavanja Slavonije, niti graditi marine ili veće hotelske objekte. To će trajati godinama - jer sada, a još je na vrijeme, ne promišljamo dovoljno!

Ukoliko se nešto hitno ne poduzme, "nakon ulaska Hrvatske u EU neće se ništa bitno promijeniti na zaštićenim područjima RH" jer i dalje neće biti nikakvih investicija barem tri godine. Mi nećemo biti "zemlja znanja" u koju se svi zaklinjemo ukoliko nam mladi stručnjaci zbog nedostatka posla, trbuhom za kruhom, odsele u inozemstvo.

U Zagrebu, 27.3.2013.

Predsjednik
Hrvatske komora inženjera građevinarstva
Zvonimir Sever, dipl.ing.građ., v.r.