06. kolovoza 2024.

Upit je razmatralo Povjerenstvo za pitanja struke, konstatira se da nema dovoljno podataka za konkretan odgovor.

Načelno, Povjerenstvo je mišljenja da nadzornom inženjeru trebali dostaviti na uvid dokumente koje traži, kako bi se, pobliže upoznao sa cijelom situacijom, osim ako se ne radi o podacima koji zahtijevaju tajnost. No, i u takvim se slučajevima to može riješiti potpisivanjem odgovarajuće izjave. Naime, uloga nadzornog inženjera je da pomogne i osigura da se projekt izvede prema ishođenoj dozvoli, projektnoj dokumentaciji, Zakonu o gradnji, posebnim propisima i pravilnima struke.

Iz dostavljenog upita nije jasno za što se ti dokumenti traže ako je početna faza projekta, odnosno, da li je izvoditelj već izabran ili je u tijeku postupak odabira istog. Certifikat tvorničke kontrole kvalitete jamči da izvoditelj ima uhodan sustav osiguravanja kvalitete za odgovarajuću razinu izvedbe, to je kod čeličnih konstrukcija EXC1 do EXC4 prema HRN EN 1090-2. Međutim, nadzorni inženjer će apsolutno tijekom provedbe projekta imati pravo i obvezu potraživati sve relevantne dokumente vezano za izradu čelične konstrukcije, pa tako i ove vezano za zavarivanje. U tom smislu navedeni certifikat o tvorničkoj kontroli kvalitete ne pokriva praćenje kvalitete izvedbe na konkretnom projektu, nego samo dokazuje da ga određena tvrtka može izvesti.

Dodatno se napominje, ako je investitor u svom natječaju tražio i odgovarajuće dokaze sposobnosti izvoditelja za neke konkretne detalje koji su njemu od interesa na projektu i ovlastio nadzornog inženjera da iste pregleda, onda je opravdano da nadzorni traži da mu se isti dostave.

06. kolovoza 2024.

Da li u bodovanje referenci ulaze reference kontrole projekata zgrada kao što su škole, bolnice, crkve, dječji vrtići, muzeji, hoteli i slično ? Isti javni naručitelj za isti tekst nabave u pojedinim nabavama uzima sve u obzir, a nekada ne i na taj način dovodi ponuđače do zabune.

02. kolovoza 2024.

Koje građevine koje se grade "Iznad" zemlje unutar sustava infrastrukturne građevine može potpisati dipl.ing.građ. / mag.ing.aedif.?

30. srpnja 2024.

Upit i priloženu dokumentaciju u vezi Poziva na nadmetanje razmatralo je Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva te je zauzelo stajalište da je osnovan zahtjev za brisanje uvjeta iz navedene dokumentacije za nadmetanje koji glasi: "Za stručnjaka P2-1 traži se ovlašteni inženjer strojarstva sa zahtijevanim specifičnim iskustvom kao projektant strojarskog dijela najmanje jednog (1) glavnog projekta kanalizacijske mreže naselja duljine 8.000 metar ili veće".

Prema odredbi članka 50. i 51. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15) za projektiranje objekata vodovoda i odvodnje ovlašteni su inženjeri građevinarstva. Navedeno uključuje ovlaštenje za izradu projekta crpne stanice koji uključuje hidraulički proračun radi odabira odgovarajuće crpke i ostale hidromehaničke opreme.

30. srpnja 2024.

Upit je razmatralo Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva, te daje odgovor kako slijedi:

Praksa o ovom pitanju može biti različita ovisno o tome što je definirano u troškovniku. U starim GN normama navedeno je da se "kod mjerenja učinaka uzimaju unutrašnje površine, tj. vidne površine gotovih konstrukcija koje se razvijaju". Povjerenstvo je mišljenja da je najtransparentnije obračunavati stvarnu površina oplate po m2 (dakle s otvorima), uključivo obračun oplate opšava otvora kao jednostrane oplate po m2. Tako se najpreciznije računa stvarna površina neovisno o debljini zida, a što obračun po m' može i ne mora pokrivati (što ovisi o stvarnoj debljini zida).

Ovakav način obračuna je transparentan i za izvođača i za naručitelja jer se obračunava efektivna ili stvarna površina zida, uključivo opšave unutar otvora, ali s odbijanjem otvora, i sve po m2.

30. srpnja 2024.

Prema mišljenju Povjerenstva ukoliko se u tijeku izvođenja radova rade bitnije izmjene glavnog projekta građevine mora se izraditi i glavni projekt - izmjene i dopune. Ukoliko su izmjene takve da se utječe na temeljne zahtjeve za građevinu ili lokacijske uvjete mora se ići i u proceduru izmjene građevinske dozvole. Nadzor bi u ovom slučaju trebao utvrditi da li izmjene koje je potrebno napraviti radi usklađivanja projekta utječe na temeljne zahtjeve. Ako da, u tom slučaju treba napraviti izmjene i dopune glavnog projekta, sa cijelom procedurom izmjene građevinske dozvole.

Izmjene i dopune ne mora nužno napraviti projektant osnovnog projekta (u ovom slučaju jer je nedostupan), nego to može napraviti bilo koji ovlašteni projektant, te on prema odredbi članka 51. stavak 3. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) preuzima odgovornost za cijeli glavni projekt.

Ako potrebne izmjene projekta ne utječu na temeljne zahtjeve za građevinu, onda bi se to moglo rješavati kroz projektantski nadzor.

Prema odredbi članka 55. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18, 110/19) poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektrotehničke struke koji je izradio glavni projekt prema kojem se gradi građevina.

Stavkom 3. istog članka propisano je da ako projektant projekta, u skladu s kojim se izvode radovi, za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke.

Projektant izvedbenog projekta nije odgovoran za glavni projekt, ali izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu. Ako uoči nedostatke o tome mora obavijestiti nadzornog inženjera ili investitora. Ako se izvedbeni projekt odnosi samo na planove oplate i armaturu projektant tog projekta nije odgovoran za oblogu cijevi ili sl. već samo za ono što je napravio u projektu.

30. srpnja 2024.

Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja postupati u skladu sa svojim ovlastima koje proizlaze iz Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) kao i odgovarajućih podzakonskih propisa.

U konkretnom slučaju koji navodite treba ustanoviti radi li se o nekim nedopuštenim vrijednostima svojstava isporučenog betona. Ako da, tada to treba evidentirati i zaustaviti daljnju isporuku betona, dok se ne dokaže da kvaliteta betona odgovara traženim projektnim vrijednostima.

Nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima nema ovlasti zatražiti Ugovor o isporuci agregata za proizvodnju betona od ovlaštene betonare. Međutim ukoliko ima sumnju o nabavci agregata, može uputiti prigovor prema certifikacijskoj organizaciji (npr. IGH cert) koja je izdala certifikat o sukladnosti kontrole tvorničke proizvodnje s ciljem dodatne kontrole.

Također navodimo da je prema Zakonu o građevnim proizvodima (Narodne novine, br. 76/13, 30/14, 130/17, 39/19, 118/20) za inspekcijski nadzor nadležan Državni inspektorat.

30. srpnja 2024.

Ako u projektnoj dokumentaciji nije definiran način pričvršćenja dijelova konstrukcije potrebno je zatražiti od projektanta da ih definira - izračuna.

U slučaju da izvođač to ipak izračuna potrebno je od projektanta dobiti potvrdu tih proračuna.

Naravno, sve ovo pod uvjetom da nisu mijenjanja tehnička rješenja dana projektom. - u svakom slučaju projektant mora dati svoju privolu i potpisati sve promjene u tehničkim rješenjima.

22. srpnja 2024.

Molim pomoć i pojašnjenje vezano za izradu dokumentacije za popravak stubišta, a na dio koji se prema UPPO odnosi na poglavlje 6 Manji neodgodivi zahvati sanacije, vezano za popravak stubišta prema TPGK razina 2.

Prema postupku Zakona (ZOZ) za popravak stubišta potreban je glavni projekt razina 2, a u tom slučaju treba i statički proračun, iz čega slijedi da se ne može izvršiti neodgodivi zahvat sanacije jer takva konstrukcija zida očito ne udovoljava TPGK. Dakle prema uputama MGIPU str 13 za Popravak stubišta traži se elaborat, a ne projekt.

Konkretno pitanje:

Može li se uz postojeću regulativu stubište popraviti na način povratka u prvobitno stanje i uz koji oblik dokumentacije, a bez statičkog proračuna?

Povjerenstvo za pitanja struke je razmatralo pitanje i nastavno dalje mišljenje:

1. Ukoliko su oštećenja lokalna i potrebno je sanirati izdvojeno stubišni krak (npr. injektiranje pukotine, FRP lamele, čelična podkonstrukcija) međupodest, ograda i sl. tada nije potrebna računska i seizmička analiza cijele zgrade, već manji statički proračun lokalnih elemenata (npr. proračun čelične podkonstrukcije, proračun FRP lamele I sl.)
   
2. Ukoliko su oštećeni ležajevi i/ili okolno ziđe tada se radi o oštećenju konstrukcije zgrade, a ne samo stubišta te se stoga mora provesti računski proračun cijele zgrade na razinu 2, 3 ili 4 ovisno o kategoriji zgrade.

22. srpnja 2024.

Nadzorni inženjer nam ne želi priznati obračun izvedenih sklopova čelične konstrukcije sve dok se ista ne ugradi na gradilištu? Pokušao sam objasniti da se mi kao proizvodnja s kojom su dogovoreni radovi tretiramo identično kao što se tretira gradilište ali bezuspješno. Nadzorni inženjer ne želi procentualno priznati dio izvedenih radova sve dok se ne izvede na objektu. Do sada smo s svim kolegama imali situaciju da se proizvodnja čeličnih konstrukcija definira u 4 glavne skupine po kojima se vrši obračun procentualno. Naš rad se sastoji od: nabave materijala(20-30%), radioničke izrade I kontrole sklopova(40%), antikorozivne zaštite(10%) I ugradnje čelične konstrukcije(30%). Nadzor tvrdi da ne poznaje takvu vrstu prihvaćanja obračuna pa vas molim zakonske norme I Vaše mišljenje o tome. Ono što sam ja pronašao je primjer članka iz Građevinara 11/2019 "Nadzor izrade, montaže I preuzimanje čeličnih konstrukcija" gdje se jasno vidi kako se definira obračun za čelične konstrukcije.

Upit je razmatralo Povjerenstvo za pitanja struke te vam dostavljamo odgovor kako slijedi:

Povjerenstvo je mišljenja da treba razlikovati tehnologiju izrade čelične konstrukcije za koju se navode konkretne podatke, od obračuna usluge.

Prema podacima iz upita za pretpostaviti je da se obračun vrši po mjesečnim situacijama i stvarno ugrađenim količinama i ako je tako, nadzorni inženjer je u pravu da se priznaje samo količina koja je ugrađena na gradilištu. Sve je stvar opisa stavke troškovnika i ugovora investitora i izvođača.

Ako je nešto sklop onda to ima funkciju tek kad se ugradi na gradilištu i tek se tada može utvrditi njegova tehnička ispravnost i potpunost.

Dakle, ako se radi o ugovoru kojim je definirano mjesečno plaćanje po stvarno ugrađenim količinama za koje se rade dokaznice mjera (građevinska knjiga) tu se naplaćuju po mjesečnim situacijama samo količine koje su ugrađene.

22. srpnja 2024.

Proizvodi su sukladni sa svojstvima koja deklarira proizvođač za određene bitne značajke i namjenu u skladu s normom, a nisu sukladni s normom. To je razlika između građevnih proizvoda i svih drugih proizvoda i opreme.

S druge strane, projektant za određenu građevinu i određenu namjenu određuje svojstva proizvoda za bitne značajke prema određenoj normi proizvoda. Svojstva proizvoda moraju biti takva da se osigura zadovoljavanje temeljnih zahtjeva za građevinu.

Prema navedenoj normi HRN EN 1433 proizvodi od betona i polimer betona nemaju ista (mehanička, točka 6.3.3. i 6.3.4 , kemijska i fizikalna) svojstva, niti trajnost u odnosu na određeni uvjete okoliša.

Navedena svojstva iz projekta navode se u dokumentu javne nabave, u ovom slučaju "Tražene karakteristike elementa navedene su u Tehničkim specifikacijama (poglavlje 2.9.2 Knjige 3 DON)".

Uporabljiv proizvod za određenu građevinu je proizvod koji ima jednaka ili bolja (povoljnija) svojstva od navedenih u projektu i u skladu s javnom nabavom.

Dodatna pojašnjenja:

RAZLIKA JEDNAKOVRIJEDAN I JEDNAK

Pojam JEDNAKOVRIJEDNE odnosi se na tehničke specifikacije. (Tehnički propis za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/17, 75/20),

JEDNAKOVIJEDNA TEHNIČKA SPECIFIKACIJA (norma) za aktivnosti gradnje (projektiranje, građenje, održavanje) i za građevne proizvode smatra se tehnička specifikacija koja postavlja jednake ili strože zahtjeve od onih danim odgovarajućom (zahtijevanom) normom.

Pojam JEDNAKA ILI BOLJA svojstva odnosi se na građevne proizvode (Tehnički propis za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/17, 75/20),

PROIZVOD može imati JEDNAKA ILI BOLJA (POVOLJNIJA) SVOJSTVA I BITNE ZNAČAJKE od odgovarajućeg (zahtijevanog) proizvoda.

22. srpnja 2024.

U praksi se vrlo često događa odnosno koristi se mogućnost priznavanja dijela stavke prije ukupnog izvršenja, od strane gl.nadzornog inženjera.
Razlog tome je što izvođač, da bi na vrijeme imao pripremljeni materijal - u slučaju armature tzv koševe, vilice prema izvedbenom projektu - mora puno prije ugradnje dobaviti armaturu, te u armiračnici pripremiti istu za ugradnju.

Moje pitanje je da li izvođač radova koji realno ima znatne troškove pribave materijala za prvu fazu građenja, može u nekom postotku fakturirati taj materijal prije ugradnje odnosno da li je sukladno pravilima struke odnosno postoji li način ili mogućnost da izvođač radova u npr prvoj privremenoj situaciji fakturira (a nadzor takvu situaciju ovjeri) sukladno postotku izvedbe (npr 85 % što je iskustveni podatak udjela materijala u ukupnoj cijeni) ugovornu stavku koja se odnosi na dobavu, pripremu i ugradnju armature, prije nego je ista ugrađena?

U postupcima javne nabave u kojima je propisan troškovnik kao takav nije moguće dobiti promjenu odnosno razdvajanje stavke na više stavaka (zasebno dobava, priprema/izrada I ugradnja) već je nužno i jedino moguće ponuditi kompletnu stavku kako je navedeno ili odustati od sudjelovanja na istom.

Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva je načelno stajališta da bi navedeno postupanje bilo dopušteno pod uvjetom da ga odobri nadzorni inženjer, a preporuka bi bila da nadzorni inženjer za to ima suglasnost investitora.

Međutim, koliko nam je poznato iz pravila financiranja projekata iz fondova Europske unije, ne odobravaju se bilo kakva povećanja cijena u odnosu na dogovorene troškovnike, pa bi nadzorni inženjer u slučaju da odobri navedeno preuzeo odgovornost za kršenje tih pravila.

Također preporuka je Povjerenstva da se ubuduće razmisli o razdvajanju stavki za nabavu, dobavu i ugradnju kako bi se izbjegao rizik za sudionike u gradnji.

22. srpnja 2024.

Radi se o ventiliranoj keramičkoj fasadi na kojoj se nalaze staklene stijenke (prozori) dimenzija 11.5m*1.8m i ima ih 42 kom, cijela fasada je isprekidana navedenim prozorima, a iznad, ispod i između prozora ide ventilirana keramička fasada koja je u istoj liniji sa fasadom(NEMA ŠPALETA).

Prema starom JUS-ovu NORMATIVU iz 1978g. u kojem piše: otvori oko kojih postoje uložine (špalete) obračunavaju se na sljedeći način: c) otvori veličine preko 5 m2 odbijaju se na sljedeći način tako da se odbije površina preko 3 m2, a uložine se obračunavaju zasebno (do 12cm se obračunava na način da se 1m" obračunava kao 0.35me.

Može li se u ovom slučaju koristiti navedeni normativ (jer se u njemu ne spominje slučaj bez špaleta), odnosno na koji bi drugi način obračunao fasadu obzirom da zbog rastera prozora i karakteristične fasade imamo veliku količinu "otpada" i rada kojeg ne možemo obračunati, jer se praktički pola keramike skraćuje.

Povjerenstva za pitanje struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva razmatralo je upit i nastavno daje mišljenje:

U pravilu sudionici u gradnji vezani su stavkama troškovnika, međutim u slučaju neočekivanih situacija potrebno je obratiti se nadzornom inženjeru i prezentirati mu dokaz o razlozima koji su doveli do povećane količine otpada.

U normama je predviđen u postotnom obliku otpad (za pločice on je od 1 -2%, a za oblaganje stupova-puno rezanja i 3,5%), ali ako izvođač može dokazati povećani rastur treba mu to priznati.

22. srpnja 2024.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje iz 2015. godine uveo novinu da se reguliraju samo poslovi sudionika u gradnji a suradnici projektanta i nadzornog inženjera i pripravnici brisani iz navedenog Zakona. Međutim i nadalje nema pravne zapreke da projektant i nadzorni inženjera u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. Naime, člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15, 114/18 i 110/19) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja. Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu. 300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili 180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) ili 300 ECTS + 10 g. na poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S Odredbom članka 10. stavak 3. podstavak 5. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva od 5. veljače 2020. godine propisano je da se poslovi u struci koji su potrebni za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva dokazuju: potvrdom poslodavca za koga je podnositelj zahtjeva obavljao poslove, ili preslikama gotovih naslovnica projekta potpisanih i ovjerenih od odgovornog projektanta na kojoj se navode suradnici u projektiranju; ili preslikama rješenja o imenovanju suradnika nadzornom inženjeru; ili ovjerom popisa poslova od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva pod čijim je nadzorom podnositelj zahtjeva obavljao poslove suradnika projektanta i/ili suradnika nadzornog inženjera). Slijedom navedenog, imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje moguće ali nije jedini način dokazivanja rada na odgovarajućim stručnim poslovima.

22. srpnja 2024.

Da li je protivno pravilima struke da izvođač u 1. privremenoj situaciji obračuna dio stavke (prema postotku izvedbe, npr 85 %) ukoliko je nabavio armaturu te istu odabrao i pripremio za gradilište, a isto je potvrdio nadzorni inženjer (u trenutku izdavanja 1. privremene situacije ista još nije postavljena) u situaciji kada je u ugovornom troškovniku kao stavka zajedno jediničnom cijenom obuhvaćena: dobava, sječenje, savijanje i postavljanje armature.

Odnosno, može li se nabava i dobava materijala potrebnog za izvedbu radova na gradilištu smatrati angažiranim radom izvođača te mu se u sklopu 1. privremene situacije priznati barem dio ugovorene cijene u nekom postotku?

Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva je načelno stajališta da bi navedeno postupanje bilo dopušteno pod uvjetom da ga odobri nadzorni inženjer, a preporuka bi bila da nadzorni inženjer za to ima suglasnost investitora. Također preporuka je Povjerenstva da se ubuduće u ugovorima razdvoje stavke za nabavu, dobavu i ugradnju kako bi se izbjegao rizik za sudionike u gradnji.

06. svibnja 2024.

Kako je definiran način obračuna odnosno jedinične težine armaturnog željeza, pravilnikom ili normama?

U armiračnicama i prema svim podatcima vrijede jedne težine iste kao i na internet stranici Armatura d.o.o.(npr fi 8 - 0,405 kg/m1, fi 12 - 0,911 kg/m1, fi 20 - 2,536 kg/m1, te mreže npr Q335 - 5,45 kg/m2 ili 72,00 kg/kom Q524 - 8,40 kg/m2 ili 110,90 kg/kom) Dok kod projektantske dokumentacije imamo (ovisno o projektu) sasvim druge jedinične težine. U načelu nitko ne radi probleme oko toga i prihvate se jedinične težine iz armiračnice, ali na jednom gradilištu Investitor i Nadzorni Inženjer ne prihvaćaju jedinične težine iz armiračnice.

U vezi vašeg upita od 3. svibnja 2024. godine dostavljamo vam odgovor kako slijedi:

Razredba čelika za armiranje vrši se prema obliku rebara (A, B i C). Svojstva čelika za armiranje (granica popuštanja, duktilnost, geometrija i ostalo) propisana su nizom norma HRN EN 1130: 2008.

HRN EN 1130-1 razred A

HRN EN 1130-2 razred B

HRN EN 1130-3 razred C

HRN EN 1130-4 zavarljivi čelik za armiranje-zavarene mreže

HRN EN 1130-5 zavarljivi čelik za armiranje-rešetkasti nosači

Za svaki razred armature dana je i tablica s nazivnim ploštinama poprečnog presjeka i nazivnim masama u kg/m'. Također ima i tablica sa svojstvima čelika gdje je, između ostaloga, propisano dopušteno odstupanje od nazivne mase. Za sve čelike B500A, B500B i B450C dopušteno odstupanje je +/- 4.5 % za promjere preko f8 i +/-6 % za promjere manje ili jednake od f8. Jedino je za čelik B550A dopušteno odstupanje +/-5 % za sve promjere.

Dakle, ako je projektant računao s nazivnim vrijednostima ploština, ova odstupanja su normalna i dopuštena, a ako je preko toga, armatura ne zadovoljava uvjete norme. Moguće je da projektanti koriste različite tablice za geometrijske karakteristike armature (od proizvođača, s interneta neke stare tablice i sl.) ali se to onda jednostavno provjeri uvidom u norme koje su gore navedene. Isto je tako pitanje kako je u izvođačevoj ponudi tretiran otpad od rezanja armature koji može imati značajan utjecaj, a armiračnica će ga sigurno uzeti u obzir - tu može doći do osjetnije razlike u kilaži. Iz sadržaja dopisa ne može se potpuno shvatiti kontekst, no čini se da je izvođač dogovorio izradu armature u nekoj drugoj armiračnici, a ne svojoj, te sada od investitora očekuje da prizna iznos koji potražuje ta armiračnica prema njemu.

S tim u vezi navodi se da je odnos između te armiračnice i izvođača neovisan od investitora i nadzornog inženjera, jer su oni mogli ugovoriti cijene koje imaju i neku drugu pozadinu (količina, ranije suradnje, popusti...) te i dalje za investitora mjerodavna ostaje cijena iz ugovornog troškovnika - ako je ona količinski sukladna planu armature i normama koje sam naveo.

16. siječnja 2024.

Moli se očitovanje na primarnu podjelu cesta sukladno Zakonu, odnosno određuje li navedena podjela na javne i nerazvrstane ceste još što osim podjele upravljanja nad pojedinim cestama?

Ukoliko da, kako i na koji način navedeno može utjecati na stečeno profesionalno iskustvo tehničkog stručnjaka ako se radi o istim ili sličnim radovima i njihovom opsegu na javnoj, odnosno nerazvrstanoj cesti?

Povjerenstvo za pitanja struke uvodno želi naglasiti da je jedna od temeljnih funkcija Komore promicanje graditeljske struke i inženjerske djelatnosti u cilju zaštite javnog interesa i trećih osoba, razvijanje jedinstvenog sustava organiziranosti u obavljanju inženjerske djelatnosti u okviru poslova i zadataka utvrđenih Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 114/18 i 110/19) i Statutom Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 132/15 i 123/19).

Vezano na predmetnu problematiku navodimo da je odredbom članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18, 110/19) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata propisane su odredbom članka 50., a zadaće arhitektonske struke člankom 49. istog Zakona.

Prema odredbi članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

U članku 58. Zakona o gradnji navedene su zadaće nadzornog inženjera od kojih je u stručnom pogledu najvažnija odredba "nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke". Pojednostavljeno, nadzorni inženjer treba kontrolirati da li se građevina gradi prema projektu i u skladu sa važećim propisima.

S tim u svezi navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ovlašteni obavljati sve poslove stručnog nadzora građenja u okviru zadaća građevinske struke.

Kako u sklopu natječaja za određene inženjerske usluge naručitelj postavlja uvjete dokazivanja sposobnosti za potencijalne natjecatelje, važno je da ti uvjeti sposobnosti budu postavljeni u skladu sa važećim propisima, a sve u cilju optimiziranja kvalitete i cijene inženjerskih usluga. Sposobnost treba dokazivati potvrdama sa inženjerski jednakovrijednih poslova, a uvjeti prema kojima se dokaz sposobnosti veže strogo za namjenu objekta ili građevine, odnosno vrste radova u okviru građevinske struke nije utemeljen na važećim propisima.

Okolnost da se u pojedinim javnim nabavama traže tehnički stručnjaci za stručni nadzor građenja za javne ceste ne mijenja nedvojbenu činjenicu da se radi o stručnom građevinskom nadzoru u skladu s gore citiranim odredbama Zakona. Naime, nadzor unutar građevinske struke može se voditi po pojedinim grupama radova npr. konstrukcije, zemljani radovi, geomehanički radovi, radovi prema vrsti materijala, npr. betonske konstrukcije, geotehničke konstrukcije, čelične konstrukcije, drvene konstrukcije i dr. međutim sve to predstavlja radove građenja, pa i taj nadzor predstavlja građevinski nadzor.

Zbog toga namjena građevine, a pogotovo ne razvrstavanje cesta po posebnom propisu ne definira koje su potrebne inženjerske kompetencije za obavljanje poslova.

16. siječnja 2024.

Ulaze li u bodovanje reference kontrole projekata zgrada kao što su škole, bolnice, crkve, dječji vrtići, muzeji, hoteli i sl. Isti javni naručitelj za isti tekst nabave u pojedinim nabavama nekada uzima u obzir sve, a nekada ne i na taj način dovodi do zabune ponuđače.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva upoznata je s navedenim problemom te se dostavlja stručno mišljenje kako slijedi:

Inženjerski poslovi obuhvaćaju širok spektar potrebnih inženjerskih znanja i vještina, te se inženjeri kao i tvrtke koje se bave građevinarstvom specijaliziraju za određene vrste poslova (izvođenje, projektiranje, kontrola projekata, stručni nadzor, upravljanje projektima, ispitivanja materijala i konstrukcija i dr.), za određene vrste konstrukcija (čelične, betonske, drvene, spregnute, staklene i dr.), za određene vrste građevina (visokogradnja, niskogradnja, geotehnika, hidrotehnika i dr.) ili za određene tehnologije. Sva ta specijalistička znanja primjenjiva su na različitim građevinama neovisno o njihovoj funkciji. Zbog toga namjena građevina ne definira koje su potrebne inženjerske kompetencije za obavljanje poslova, nego to isključivo ovisi o konstrukciji građevine (da li se radi o betonskoj ili čeličnoj konstrukciji, geotehničkoj, zidanoj i dr.).

Prema mišljenju Komore sposobnost treba dokazivati potvrdama sa inženjerski jednakovrijednih poslova, a nepotrebno je i diskriminirajuće dokaz sposobnosti vezati strogo za namjenu objekta ili građevine. Naime, ako su u pogledu zahtjevnosti i vrste konstrukcije neke građevine slične, sama namjena tih građevina je u smislu obavljanja posla stručnog nadzora ili vođenja građenja zapravo irelevantna. Primjerice, sličnim konstruktivnim zahvatima može se izvesti zgrada suda, zgrada zračne luke, škole, vrtića i sl.. Upravo zato diskriminirajuće je postavljanje uvjeta od strane naručitelja u kojima se traži da se sposobnost za obavljanje stručnog nadzora, vođenja građenja ili kontrole projekata primjerice za višestambenu ili stambeno poslovnu zgradu dokazuje samo kroz referencu u izgradnji takvih zgrada, a ne ostavljajući prostora da se sposobnost može dokazati i referencama sa inženjerski jednakovrijednih projekata, ali drugačije namjene.

16. siječnja 2024.

U zahtjevu javne nabave Grada Zagreba ne priznaje se građevinski projekt semaforizacije u odnosu na prometni elaborat semaforizacije? Također se zahtijeva. Dodatno pitanje je za traženi uvjet inženjera geodezije da geodezija "mora" biti izvršena na prometnom elaboratu semaforizacije (?) te se referenca priznaje samo ako je ovlašteni geodeta na naslovnoj strani prometnog elaborata ?

Prema mišljenju Povjerenstva za pitanja struke naručitelj je imao osnova tražiti prometni elaborat jer građevinski projekt ne uključuje izradu plana rada semafora niti program prema kojem semafor radi. Također se navodi da i građevinski projekt u kojem se obrađuje semaforizacija treba imati suradnika prometnog stručnjaka osobito kada je operativni tj. prometni dio semaforizacije uključen u cjeloviti Projekt semaforizacije (ne Građevinski projekt semaforizacije).

U tom smislu građevinska struka obrađuje sve što se tiče same prometnice, nosača semafora, znakova i sl., a prometna struka samu regulaciju. Prema mišljenju Povjerenstva zahtjev da ovlašteni geodeta supotpiše naslovnicu elaborata nije osnovan.

Također se ističe da je prometni elaborat dio projekta i zahtjev da se dostavi Prometni elaborat sa razinama "idejni, glavni ili izvedbeni" nije utemeljen na važećim propisima.

16. siječnja 2024.

Ima li izvođač radova u obračunima pravo na dodatak za koeficijent rastresitosti materijala ili se obračunava samo m3 zida, grede tj. elementa kojeg je srušio?

Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva daje odgovor kako slijedi:

Za samo rušenje se ne obračunava koeficijent rastresitosti, ali za odvoz materijala od rušenja se priznaje obračun s koeficijentom rastresitosti.

16. siječnja 2024.

Nakon potresa u Sisku na tom području prema nekim člancima predlaže se povećanje potresnog ubrzanja.Prema karti za povratno razdoblje od 475 godina potresno ubrzanje iznosi agr=0,16g. Mili se mišljenje Komore da li zadržati trenutno stanje ili se ide s povećanjem?

Prema mišljenju Povjerenstva za pitanja struke u duhu Eurokoda može se usvojiti veća vrijednost ukoliko projektant tako odluči (Eurokod propisuje minimalne vrijednosti). Slijedom navedenog niže od onoga što je propisano NA Eurokoda 8 nije dopušteno, a za više se investitor koji to sve plaća mora složiti s prijedlogom projektanta i isto eventualno urediti dodatnom ugovora o projektiranju.

Povjerenstvo upućuje da detaljnije podatke o tom pitanju zatražite od Prirodoslovno matematičkog fakulteta koji je zadužen za izradu karata.

16. siječnja 2024.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva i Hrvatska komora inženjera strojarstva zajednički su izdale stručno mišljenje o projektiranju bazenske tehnike.

06. kolovoza 2024.

Praksa o ovom pitanju može biti različita ovisno o tome što je definirano u troškovniku. U starim GN normama navedeno je da se "kod mjerenja učinaka uzimaju unutrašnje površine, tj. vidne površine gotovih konstrukcija koje se razvijaju". Povjerenstvo je mišljenja da je najtransparentnije obračunavati stvarnu površina oplate po m2 (dakle s otvorima), uključivo obračun oplate opšava otvora kao jednostrane oplate po m2. Tako se najpreciznije računa stvarna površina neovisno o debljini zida, a što obračun po m' može i ne mora pokrivati (što ovisi o stvarnoj debljini zida).

Ovakav način obračuna je transparentan i za izvođača i za naručitelja jer se obračunava efektivna ili stvarna površina zida, uključivo opšave unutar otvora, ali s odbijanjem otvora, i sve po m2.