16. siječnja 2024.

Moli se očitovanje na primarnu podjelu cesta sukladno Zakonu, odnosno određuje li navedena podjela na javne i nerazvrstane ceste još što osim podjele upravljanja nad pojedinim cestama?

Ukoliko da, kako i na koji način navedeno može utjecati na stečeno profesionalno iskustvo tehničkog stručnjaka ako se radi o istim ili sličnim radovima i njihovom opsegu na javnoj, odnosno nerazvrstanoj cesti?

Povjerenstvo za pitanja struke uvodno želi naglasiti da je jedna od temeljnih funkcija Komore promicanje graditeljske struke i inženjerske djelatnosti u cilju zaštite javnog interesa i trećih osoba, razvijanje jedinstvenog sustava organiziranosti u obavljanju inženjerske djelatnosti u okviru poslova i zadataka utvrđenih Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 114/18 i 110/19) i Statutom Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 132/15 i 123/19).

Vezano na predmetnu problematiku navodimo da je odredbom članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15, 118/18, 110/19) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata propisane su odredbom članka 50., a zadaće arhitektonske struke člankom 49. istog Zakona.

Prema odredbi članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

U članku 58. Zakona o gradnji navedene su zadaće nadzornog inženjera od kojih je u stručnom pogledu najvažnija odredba "nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke". Pojednostavljeno, nadzorni inženjer treba kontrolirati da li se građevina gradi prema projektu i u skladu sa važećim propisima.

S tim u svezi navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ovlašteni obavljati sve poslove stručnog nadzora građenja u okviru zadaća građevinske struke.

Kako u sklopu natječaja za određene inženjerske usluge naručitelj postavlja uvjete dokazivanja sposobnosti za potencijalne natjecatelje, važno je da ti uvjeti sposobnosti budu postavljeni u skladu sa važećim propisima, a sve u cilju optimiziranja kvalitete i cijene inženjerskih usluga. Sposobnost treba dokazivati potvrdama sa inženjerski jednakovrijednih poslova, a uvjeti prema kojima se dokaz sposobnosti veže strogo za namjenu objekta ili građevine, odnosno vrste radova u okviru građevinske struke nije utemeljen na važećim propisima.

Okolnost da se u pojedinim javnim nabavama traže tehnički stručnjaci za stručni nadzor građenja za javne ceste ne mijenja nedvojbenu činjenicu da se radi o stručnom građevinskom nadzoru u skladu s gore citiranim odredbama Zakona. Naime, nadzor unutar građevinske struke može se voditi po pojedinim grupama radova npr. konstrukcije, zemljani radovi, geomehanički radovi, radovi prema vrsti materijala, npr. betonske konstrukcije, geotehničke konstrukcije, čelične konstrukcije, drvene konstrukcije i dr. međutim sve to predstavlja radove građenja, pa i taj nadzor predstavlja građevinski nadzor.

Zbog toga namjena građevine, a pogotovo ne razvrstavanje cesta po posebnom propisu ne definira koje su potrebne inženjerske kompetencije za obavljanje poslova.

16. siječnja 2024.

Ulaze li u bodovanje reference kontrole projekata zgrada kao što su škole, bolnice, crkve, dječji vrtići, muzeji, hoteli i sl. Isti javni naručitelj za isti tekst nabave u pojedinim nabavama nekada uzima u obzir sve, a nekada ne i na taj način dovodi do zabune ponuđače.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva upoznata je s navedenim problemom te se dostavlja stručno mišljenje kako slijedi:

Inženjerski poslovi obuhvaćaju širok spektar potrebnih inženjerskih znanja i vještina, te se inženjeri kao i tvrtke koje se bave građevinarstvom specijaliziraju za određene vrste poslova (izvođenje, projektiranje, kontrola projekata, stručni nadzor, upravljanje projektima, ispitivanja materijala i konstrukcija i dr.), za određene vrste konstrukcija (čelične, betonske, drvene, spregnute, staklene i dr.), za određene vrste građevina (visokogradnja, niskogradnja, geotehnika, hidrotehnika i dr.) ili za određene tehnologije. Sva ta specijalistička znanja primjenjiva su na različitim građevinama neovisno o njihovoj funkciji. Zbog toga namjena građevina ne definira koje su potrebne inženjerske kompetencije za obavljanje poslova, nego to isključivo ovisi o konstrukciji građevine (da li se radi o betonskoj ili čeličnoj konstrukciji, geotehničkoj, zidanoj i dr.).

Prema mišljenju Komore sposobnost treba dokazivati potvrdama sa inženjerski jednakovrijednih poslova, a nepotrebno je i diskriminirajuće dokaz sposobnosti vezati strogo za namjenu objekta ili građevine. Naime, ako su u pogledu zahtjevnosti i vrste konstrukcije neke građevine slične, sama namjena tih građevina je u smislu obavljanja posla stručnog nadzora ili vođenja građenja zapravo irelevantna. Primjerice, sličnim konstruktivnim zahvatima može se izvesti zgrada suda, zgrada zračne luke, škole, vrtića i sl.. Upravo zato diskriminirajuće je postavljanje uvjeta od strane naručitelja u kojima se traži da se sposobnost za obavljanje stručnog nadzora, vođenja građenja ili kontrole projekata primjerice za višestambenu ili stambeno poslovnu zgradu dokazuje samo kroz referencu u izgradnji takvih zgrada, a ne ostavljajući prostora da se sposobnost može dokazati i referencama sa inženjerski jednakovrijednih projekata, ali drugačije namjene.

16. siječnja 2024.

U zahtjevu javne nabave Grada Zagreba ne priznaje se građevinski projekt semaforizacije u odnosu na prometni elaborat semaforizacije? Također se zahtijeva. Dodatno pitanje je za traženi uvjet inženjera geodezije da geodezija "mora" biti izvršena na prometnom elaboratu semaforizacije (?) te se referenca priznaje samo ako je ovlašteni geodeta na naslovnoj strani prometnog elaborata ?

Prema mišljenju Povjerenstva za pitanja struke naručitelj je imao osnova tražiti prometni elaborat jer građevinski projekt ne uključuje izradu plana rada semafora niti program prema kojem semafor radi. Također se navodi da i građevinski projekt u kojem se obrađuje semaforizacija treba imati suradnika prometnog stručnjaka osobito kada je operativni tj. prometni dio semaforizacije uključen u cjeloviti Projekt semaforizacije (ne Građevinski projekt semaforizacije).

U tom smislu građevinska struka obrađuje sve što se tiče same prometnice, nosača semafora, znakova i sl., a prometna struka samu regulaciju. Prema mišljenju Povjerenstva zahtjev da ovlašteni geodeta supotpiše naslovnicu elaborata nije osnovan.

Također se ističe da je prometni elaborat dio projekta i zahtjev da se dostavi Prometni elaborat sa razinama "idejni, glavni ili izvedbeni" nije utemeljen na važećim propisima.

16. siječnja 2024.

Ima li izvođač radova u obračunima pravo na dodatak za koeficijent rastresitosti materijala ili se obračunava samo m3 zida, grede tj. elementa kojeg je srušio?

Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva daje odgovor kako slijedi:

Za samo rušenje se ne obračunava koeficijent rastresitosti, ali za odvoz materijala od rušenja se priznaje obračun s koeficijentom rastresitosti.

16. siječnja 2024.

Nakon potresa u Sisku na tom području prema nekim člancima predlaže se povećanje potresnog ubrzanja.Prema karti za povratno razdoblje od 475 godina potresno ubrzanje iznosi agr=0,16g. Mili se mišljenje Komore da li zadržati trenutno stanje ili se ide s povećanjem?

Prema mišljenju Povjerenstva za pitanja struke u duhu Eurokoda može se usvojiti veća vrijednost ukoliko projektant tako odluči (Eurokod propisuje minimalne vrijednosti). Slijedom navedenog niže od onoga što je propisano NA Eurokoda 8 nije dopušteno, a za više se investitor koji to sve plaća mora složiti s prijedlogom projektanta i isto eventualno urediti dodatnom ugovora o projektiranju.

Povjerenstvo upućuje da detaljnije podatke o tom pitanju zatražite od Prirodoslovno matematičkog fakulteta koji je zadužen za izradu karata.

16. siječnja 2024.

Hrvatska komora inženjera građevinarstva i Hrvatska komora inženjera strojarstva zajednički su izdale stručno mišljenje o projektiranju bazenske tehnike.