Prijavite se na korisničke stranice:
Zaboravili ste lozinku?
Dobrodošao, {ime}
LOKACIJA i KONTAKTI
/ HR

Pristupačnost

Disleksija
Kontrast
Poveznice
Razmak teksta
Pokazivač

Spremi postavke

Poništi izmjene

Pitanja, tumačenja, upute, predlošci ugovora

HKIG - tumačenja, upute, mišljenja

1.

Obračun fasade - bez špaleta
Na koji drugi način obračunati fasadu obzirom da zbog rastera prozora i karakteristične fasade imamo veliku količinu "otpada" i rada kojeg ne možemo obračunati, jer se praktički pola keramike skraćuje jer je u je ventiliranoj keramičkoj fasadi, na kojoj se nalaze staklene stijenke (prozori) dimenzija 11.5m*1.8m i ima ih 42 kom, cijela fasada isprekidana navedenim prozorima, a iznad, ispod i između prozora ide ventilirana keramička fasada koja je u istoj liniji sa fasadom (NEMA ŠPALETA)?

U pravilu sudionici u gradnji vezani su stavkama troškovnika, međutim u slučaju neočekivanih situacija potrebno je obratiti se nadzornom inženjeru i prezentirati mu dokaz o razlozima koji su doveli do povećane količine otpada.

U normama je predviđen u postotnom obliku otpad (za pločice on je od 1-2%, a za oblaganje stupova-puno rezanja i 3,5%), ali ako izvođač može dokazati povećani rastur treba mu to priznati.

Zatvorite odgovor

2.

Kojim pečatom se ovjerava elaborat procjene vrijednosti nekretnine?

Prema članku 5. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/2015.) procjembeni elaborat je dokument kojim se procjena vrijednosti nekretnina jasno i transparentno prezentira u pisanom obliku, a obuhvaća nalaz i mišljenje stalnoga sudskog vještaka za procjenu nekretnina ili procjenu stalnoga sudskog procjenitelja.

Stoga, u skladu sa navedenim zakonom procjene vrijednosti nekretnina mogu obavljati samo stalini sudski vještaci za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelji, te ovjeravati odgovarajućim pečatom stalnog sudskog vještaka ii stalnog sudskog procjenitelja.

U vezi vašeg priloženog upita također vas obavještavamo da se upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva stječe se strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva i pravo obavljanja stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva ovjerava se isključivo dokumentacija vezana uz poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Člankom 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018., 110/2019.) propisane su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata:

  • izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije
  • izrada iskaza procijenjenih troškova građenja, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • utvrđivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu za sve građevine s izradom dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • izrada snimke izvedenog stanja za sve građevine
  • izrada dijelova projekta uklanjanja za sve građevine, u okviru zadaća za koje je građevinska struka ovlaštena za projektiranje
  • izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine
  • kontrola glavnog projekta i projekta uklanjanja svih građevina s obzirom na mehaničku otpornost i stabilnost
  • nostrifikacija građevinskih projekata.

Člankom 53. istog Zakona propisani su poslovi stručnog nadzora građenja, pa tako arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Slijedom navedenog u skladu sa važećim propisima poslovi procjene vrijednosti nekrentina koji se provode na temelju Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ne mogu se ovjeravati pečatom ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

3.

Stručni nadzor za vlastite potreba?

Temeljem odredbe članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji, izradu glavnog projekta i/ili stručni nadzor građenja diplomirani inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom može obaviti samo za vlastite potrebe.

Zatvorite odgovor

4.

Mora li voditelj radova iz Republike Slovenije biti upisan u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva da bi radio u Republici Hrvatskoj odnosno tko utvrđuje njegove kvalifikacije?

U odgovoru na vaš upit navodimo da od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) - 23.11.2019. ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a u slučaju namjere obavljanja privremenih i/ili povremenih poslova u svojstvu ovlaštene osobe dužne su podnijeti izjavu u pisanom ili elektroničkom obliku i priložiti dokumentaciju povezanu sa stručnim kvalifikacijama kao i pojedinosti osiguranja samo u slučaju da namjeravaju obavljati poslove prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, odnosno poslove kontrole projekata u Republici Hrvatskoj.

Slijedom navedenog osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, mogu te poslove u Republici Hrvatskoj obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljane tih poslova u državi poslovnog nastana i od 23.11.2019. godine nemaju obvezu prije prvog posla u Republici Hrvatskoj o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru.

Zahtjevi naručitelja u postupcima javne nabave moraju biti u skladu sa važećim propisima.

Postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije provodi u slučaju da strana ovlaštena fizička osoba namjerava trajno obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kontrole projekata, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslova ispitivanja i prethodnih istraživanja u skladu s člankom 59. stavak 2. i člankom 73. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, 78/2015., 118/2018., 110/2019.).

Nakon priznavanja inozemne stručne kvalifikacije i provjere znanja hrvatskog jezika strana ovlaštena osoba koja namjerava trajno obavljati poslove inženjera gradilišta ima pravo upisa u Imenik stranih ovlaštenih osoba inženjera gradilišta.

Zatvorite odgovor

5.

Da li je za zgradu Fischer Klinike za dječje bolesti, Klaićeva, u okolnostima nemogućnosti ostvarivanja uvjeta cjelovite obnove u sklopu razine 4 potresne obnove, projektom obnove, moguće zadati i razinu 3, kao ojačavanje svih konstrukcijskih elemenata do najveće moguće mjere. Navedeni dopis dostavljen je na mišljenje i Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

U okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje:

Člankom 16. stavak 7. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i karlovačke županije (Narodne novine, br. 102/2020., 10/2021.) propisano je da se oštećene zgrade javne namjene obnavljaju cjelovitom obnovom zgrade, a cjelovita obnova zgrade za zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije - Razina 4 u skladu s TPGK te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi i s tim u vezi norme, kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove.

Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/2017., 75/2020.) člankom 24.a. propisana je obnova građevinskih konstrukcija zgrada nakon potresa, a Prilogom III. definirane su razine obnove potresom oštećenih konstrukcija zgrada u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost.

Zgrade čija je cjelovitost tijekom potresa od važnosti za širu zajednicu (zgrade razreda važnosti IV prema nizu HRN EN 1998) gdje pripadaju i zdravstvene ustanove veće važnosti kao što su klinički bolnički centri i sl.) obnavljaju se cjelovitom obnovom konstrukcije Razina 4.

Stoga je u konkretnom slučaju potrebno prvo izraditi Elaborat ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije u skladu sa Pravilnikom o sadržaju i tehničkim elementima projektne dokumentacije obnove, projekta za uklanjanje zgrade i projekta za građenje zamjenske obiteljske kuće oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije (Narodne novine, br. 127/2020.), a nakon toga projekt obnove za cjelovitu obnovu zgrade u sklopu kojeg konstrukciju ojačati na razinu 4.

Podsjećamo isto tako da je potrebno seizmičke sile uvećati za faktore važnosti od 1.2 ( Razina 3) i 1.4 (Razina 4), a sukladno tablici 4.3 HRN EN 1998., i kada se radi o obnovi nakon potresa, isto kao i kad se radi o klasičnoj rekonstrukciji.

Vrlo je čest slučaj da Razinu 3 ili 4 (kao što je vjerojatno i predmetni slučaj) nije moguće ostvariti, a da se pritom ne naruši spomenička vrijednost građevine, ako je građevina pojedinačno kulturno dobro iznimne spomeničke vrijednosti.

Ukoliko je građevina stara građevina, iz vremena Austrougarske i ima nosivu konstrukciju od zidanih svodova, zidanih nosivih zidova i drvenih grednika, iz dosadašnjih iskustava, takve zgrade imaju izrazito malu zatečenu potresnu otpornost. Za dosezanje tražene otpornosti po današnjim propisima, što je prethodno navedeno, u pravilu nije moguće provesti zahvate pojačanja zatečenog stanja, već je potrebno "ubaciti" novu krutu konstrukciju u postojeću, a koja bi prihvatila seizmičko djelovanje takvog intenziteta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ste kao projektant dužni postupati u skladu sa svojim ovlaštenjima i odgovornostima primjenjujući važeće propise te utvrditi potrebnu razinu obnove konstrukcije i opis očekivanih zahvata, a na vlasniku odnosno osnivaču je da donese odluku da li će se takva obnova provoditi, osiguravanje financijskih i organizacijskih uvjeta za provedbu obnove.

Također navodimo da u slučaju odstupanja od propisanog temeljnog zahtjeva prilikom obnove ostaje odgovornost projektanta za tako izrađen projekt.

Zatvorite odgovor

6.

Mogu li se poslovi projektiranja obavljati temeljem ugovora o djelu?

Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja i dodatno navodimo da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može u skladu sa člankom 22. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ako ispunjava uvjet iz stavka 1. toga članka, dodatne ovlaštene inženjere osigurati putem ugovora o djelu, poslovnoj suradnji i sl.

Zatvorite odgovor

7.

Može li pravna osoba pružati i usluge vođenja projekta i stručnog nadzora za koje ima ovlaštene zaposlenike?

Odredba članka 39. ne derogira zakonske zabrane iz članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. Međutim da pojasnimo u članku 36. radi se tome da na istoj građevini jedna osoba ne može obavljati polove upravljanja projektom gradnje i ujedno biti nadzorni inženjer te građevine.

Također pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može biti izvođač te građevine.

U odgovoru na vaš upit navodimo da pravna osoba može pružati usluge vođenja projekta i usluge stručnog nadzora građenja ako za to ima osobe koje ispunjavaju zakonom propisane uvjete, ali pri tome treba voditi računa da to ne bude na istoj građevini.

Zatvorite odgovor

8.

Mora li pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera?

U skladu sa člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Također navodimo da se poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu obavljati samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost (članak 18.).

  1. Mišljenje Ministarstva rada iz kojeg je vidljivo da možete biti zaposleni u trgovačkom društvu i imati vlastiti Ured u kojem ne morate biti zaposleni.
  1. Mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja vezano uz obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

9.

Obračun izvedenih sklopova čelične konstrukcije sve dok se ista ne ugradi na gradilištu?

Povjerenstvo je mišljenja da treba razlikovati tehnologiju izrade čelične konstrukcije za koju navodite konkretne podatke, od obračuna usluge.

Prema podatcima iz vašeg upita za pretpostaviti je da se obračun vrši po mjesečnim situacijama i stvarno ugrađenim količinama i ako je tako nadzorni inženjer je u pravu da se priznaje samo količina koja je ugrađena na gradilištu. Sve je stvar opisa stavke troškovnika i ugovora investitora i izvođača. Ako je nešto sklop onda to ima funkciju tek kad se ugradi na gradilištu i tek se tada može utvrditi njegova tehnička ispravnost i potpunost.

Dakle, ako se radi o ugovoru kojim je definirano mjesečno plaćanje po stvarno ugrađenim količinama za koje se rade dokaznice mjera (građevinska knjiga) tu se naplaćuju po mjesečnim situacijama samo količine koje su ugrađene.

Zatvorite odgovor

10.

Smatra li se Radionička dokumentacija, Izvedbenim projektom ili je to tehnička dokumentacija razrade koju izrađuje izvođač radova u svrhu izrade i montaže određene konstrukcije ili njenog dijela i tko je nadležan za ovjeru istog, u smislu projektantske odgovornosti, projektant (statičar) koji je izradio Glavni projekt (projekt konstrukcije) ili projektant koji izradio Radioničku dokumentaciju.

Sadržaj izvedbenog projekta propisan je odredbom članka 44. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 118/2019., 65/2020.).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

  1. Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.
  2. Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).
  3. Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.
  4. Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine.
  5. Osim sadržaja propisanog u članku 17. stavku 1. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 45. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Stoga u odgovoru na vaš upit navodimo da je radionička dokumentacija sastavni dio izvedbenog projekta, te je projektant izvedbenog projekta dužan izraditi taj projekt u skladu sa važećim propisima i u skladu sa ugovorom koji je sklopio sa Naručiteljem.

U praksi se javljaju i slučajevi da Naručitelji sklapaju ugovor sa Izvođačem za izradu radioničke dokumentacije, s namjerom da je prilagodi svojoj tehnologiji izvođenja (montaže) i da se na taj način postignu znatne uštede kod izgradnje koje mogu višestruko nadmašiti vrijednost izrade radioničke dokumentacije. Međutim ti pravni odnosi su u domeni ugovornog prava.

Zatvorite odgovor

11.

Rad umirovljenika - ovlaštenih inženjera građevinarstva?

Odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju.

Korisnicima mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, omogućen je rad do polovice punog radnog vremena temeljem ugovora o radu, uz zadržavanje isplate mirovine. Međutim u tom dijelu vas upućujemo na Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje koji je nadležan za tumačenje navedenih propisa.

Prema članku 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) ovlašteni inženjeri mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Svi navedeni subjekti za usluge koje obavljaju ispostavljaju račun.

Poslovi stručnog nadzora građenja ne mogu se ugovarati između investitora i nadzornog inženjera na temelju ugovora o djelu. Eventualno pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koja ispunjava uvjete iz članka 22. stavka 1. navedenog Zakona, ovisno o građevini koju projektira, odnosno na kojoj provodi stručni nadzor građenja, a koja nema zaposlene sve potrebne ovlaštene inženjere, odnosno ovlaštenog arhitekta iste mora osigurati putem ugovora u skladu s odredbama posebnih propisa.

Postoji mogućnost obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U slučaju rada po ugovoru o djelu ne gubi se pravo na isplatu mirovine. Predmet ugovora o djelu mogu biti određeni poslovi koji nemaju karakter stalnosti već jednokratnosti, a koji se obično sastoje u izvršenju nekog fizičkog ili intelektualnog rada određene količine i kakvoće, do određenog roka i uz određenu naknadu, a obično ne u prostorijama naručitelja posla. Isplata po ugovoru o djelu vrši se na račun izvršitelja kao fizičke osobe.

Također, skrećemo pozornost da ste u slučaju rada u Uredu samostalnog ovlaštenog inženjera obvezni na mirovinsko osiguranje sukladno članku 10. stavku 1. točka 2. Zakona o mirovinskom osiguranju, pri čemu nema mogućnosti prijave manje od punog radnog vremena, jer bi u protivnom došlo do obustave mirovine.

Zatvorite odgovor

12.

Dokazivanje stručne sposobnosti kod javne nabave radova?

U okviru nadležnosti Komore navodimo da bi odgovarajući dokaz o ispunjavanju uvjeta iz članaka 24. i 25. stavak 2. podstavak 1. bila diploma o završenom studiju (najmanje 180 ECTS-a) , te Uvjerenje o položenom stručnom ispitu (za sudionika u gradnji).

Također navodimo da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b ovog Zakona. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu u skladu sa propisima o radu.

Zatvorite odgovor

13.

Strani inženjeri gradilišta - privremeno i povremeno?

Institut privremenih i/ili povremenih poslova uveden je u Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje kao implementacija Direktive o uslugama i Direktive o priznavanju stručnih kvalifikacija i to isključivo za ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a.

Od stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 110/2019.) ovlaštene fizičke osobe iz država ugovornica EGP-a mogu obavljati poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova u Republici Hrvatskoj, međutim za njih ne vrijedi obveza podnošenja izjave Komori i ishođenja potvrde za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova u skladu sa odredbama članaka 61. do 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.).

Obveza podnošenja izjave za privremeno i/ili povremeno obavljanje poslova propisana je za stranu pravnu ili stranu fizičku osobu obrtnika koja namjerava obavljati djelatnost građenja u Republici Hrvatskoj (članak 69) uz pretpostavku uzajamnosti.

Također inženjeri gradilišta iz država ugovornica EGP-a, država članica Svjetske trgovinske organizacije kao i trećih država sa kojima je uspostavljena uzajamnost mogu u Republici Hrvatskoj obavljati stručne poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova trajno, na način kako je opisano u prvom dopisu koji vam je dostavljen.

U nastavku vam dajemo dio tumačenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o pitanju koje ste postavili:

"Osobe koje su stručnu kvalifikaciju inženjera gradilišta i/ili voditelja radova stekle u državi ugovornici Europskog gospodarskog prostora, u daljnjem tekst: EGP, mogu te poslove u RH obavljati na privremenoj ili povremenoj osnovi ali pritom moraju ispunjavati uvjete za obavljanje tih poslova u državi poslovnog nastana (i nemaju obvezu prije prvog posla u RH o tome izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti Komoru).

S tim u vezi napominjemo da prema članku 69. stavku 1. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik sa sjedištem u drugoj državi koja obavlja djelatnost građenja (izvođač), može u RH na privremenoj i povremenoj osnovi, pod pretpostavkom uzajamnosti, obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome Ministarstvo, uz uvjet da dostavi isprave kojima se dokazuje:

  • pravo obavljanja djelatnosti građenja u državi sjedišta strane osobe
  • da je pokrivena jamstvom, odnosno osiguranjem od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti građenja mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, pri čemu se priznaje jednakovrijedno jamstvo, odnosno osiguranje sklopljeno u državi sjedišta strane osobe.

Prema stavku 2. istoga članka, pretpostavka uzajamnosti se primjenjuje samo na države koje nisu članice Svjetske trgovinske organizacije te se skreće pozornost da pretpostavka uzajamnosti nije ispunjena u slučaju Republike Srbije te Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo provodi provjeru podataka iz članka 69. stavka 1. i o tome izdaje potvrdu. Dakle, dokaz o ispunjavanju uvjeta za stranog izvođača koji djelatnost građenja obavlja na privremenoj ili povremenoj osnovi je dokument kojim dokazuje da je prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku o tome obavijestio Ministarstvo i dostavio propisane isprave ili potvrda Ministarstva.

Iz navedenog je ujedno razvidno da je obaveza dokazivanja ispunjavanja uvjeta za obavljanje poslova inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz države ugovornice EGP-a u državi poslovnog nastana na izvođaču koji zapošljava inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. (Napomena: Komora ne vodi evidenciju osoba koje privremeno ili povremeno obavljaju poslove inženjera gradilišta i/ili voditelja radova iz EGP-a, slijedom čega Komora o tome ne izdaje nikakav dokument.)

Prema članku 70. Zakona, strana pravna ili strana fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost građenja u drugoj državi može u RH trajno obavljati djelatnost, pod pretpostavkom uzajamnosti, pod istim uvjetima kao i osoba sa sjedištem u RH, u skladu s ovim Zakonom i drugim posebnim propisima, što podrazumijeva da u obavljanju djelatnosti građenja pravna ili fizička osoba obrtnik ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona, odnosno uvjete da mora:

  • biti registrirana za obavljanje djelatnosti građenja
  • imati osiguranje od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama
  • u obavljanju djelatnosti građenja osigurati da pojedini rad izvodi osoba koja ima odgovarajuće stručne kvalifikacije
  • imati zaposlenu osobu za vođenje građenja, odnosno inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25.b Zakona."

Zatvorite odgovor

14.

Upit o razlici između glavnog projekta i elaborata tehničko-tehnološkog rješenja

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnost davati tumačenja vezano uz konkretne ugovorne odnose kao i postupke javne nabave.

Međutim načelno navodimo da je prema članku 68. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Glavni projekt skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje građevine i dokazuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu te drugih propisanih i određenih zahtjeva i uvjeta.

Glavni projekt ovisno o vrsti građevine, odnosno radova sadrži: arhitektonski projekt, građevinski projekt, elektrotehnički projekt, strojarski projekt.

Člankom 69. stavak 2. istoga Zakona propisano je da izradi glavnog projekta, odnosno pojedinih projekata koje sadrži, ovisno o vrsti građevine, odnosno radova, ako je to propisano posebnim zakonom ili ako je potrebno prethodi izrada elaborata (npr. krajobraznog, geomehaničkog, prometnog i dr.) među kojima je i elaborat tehničko tehnološkog rješenja.

Elaborati služe kao podloga za izradu projekta.

Zatvorite odgovor

15.

Funkcije Voditelja građenja - Glavnog inženjera

Mišljenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine:

Zatvorite odgovor

16.

Reference - nositelj referenci?

Referencu daje/priznaje investitor, odnosno osoba kojoj je posao obavljen. Za davanje reference mjerodavna je činjenica tko je dotične radove izvršio.

Ako se radi o poslovima projektiranja za koje je ugovor o projektiranju sa investitorom sklopilo trgovačko društvo u kojem ste bili zaposleni, navedena tvrtka će svakako htjeti koristiti referencu za navedene poslove, međutim ukoliko vam investitor ili bivši poslodavac ne priznaju referencu, tada ostaje mogućnost da izvršavanje navedenih poslova dokažete naslovnom stranicom projekta na izradi kojeg ste sudjelovali kao projektant/glavni projektant ili drugim odgovarajućim dokumentom koji ste potpisali u svojstvu projektanta/glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

17.

Obveza i dužnosti nadzornog inženjera u odnosu na kontrolu dokumentacije na gradilištu, te nadzor nad uklanjanjem građevine koja prethodi gradnji nove građevine?

Tumačenje odredaba Zakona o gradnji u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje kako slijedi:

Prema odredbi članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) nadzorni inženjer je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer i provodi u ime investitora stručni nadzor građenja.

Člankom 58. stavkom 1. istog Zakona propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja:

  1. nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke
  2. utvrditi ispunjava li izvođač i odgovorna osoba koja vodi građenje ili pojedine radove uvjete propisane posebnim zakonom
  3. utvrditi je li iskolčenje građevine obavila osoba ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina prema posebnom zakonu
  4. odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda
  5. bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama
  6. sastaviti završno izvješće o izvedbi građevine.

Nadzorni inženjer dužan je u provedbi stručnog nadzora građenja, kada za to postoji potreba, odrediti način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti građenja građevine. Način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti upisuje se u građevinski dnevnik.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

U konkretnom slučaju koji navodite investitor vas je angažirao za provođenje stručnog nadzora građenja za izgradnju građevine kojoj je moguće pristupiti tek nakon uklanjanja postojeće građevine.

U tom slučaju nadzorni inženjer dužan je i u toj prethodnoj fazi kontrolirati da li se uklanjanje građevine obavlja u skladu sa Zakonom o gradnji.

Člankom 76. Zakona o gradnji propisano je slijedeće:

(1) Projekt uklanjanja građevine je projekt kojim se tehnički razrađuju rješenja, odnosno postupak i način uklanjanja građevine i stvari koje se nalaze u građevini, prethodno rješavanje pitanja odvajanja priključaka građevine na energetsku i/ili drugu infrastrukturu, sigurnosne mjere, mjere gospodarenja otpadom, oporabe i/ili zbrinjavanja otpada iz građevine i otpada nastalog uklanjanjem građevine sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom te odvoz i zbrinjavanje građevinskog materijala nastalog uklanjanjem građevine.

(2) Projekt uklanjanja građevine ili njezina dijela sadrži:

  1. nacrte, proračune i/ili druge inženjerske dokaze da tijekom uklanjanja neće doći do gubitka stabilnosti konstrukcije kojim bi se ugrozio život i zdravlje ljudi ili okoliš
  2. tehnički opis uklanjanja građevine ili njezina dijela i način gospodarenja građevnim materijalom i otpadom nastalim uklanjanjem građevine i uređenja građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru nakon uklanjanja građevine ili njezina dijela
  3. proračun stabilnosti okolnog i drugog zemljišta i/ili okolnih i drugih građevina ako uklanjanje građevine ili način njezina uklanjanja utječe na stabilnost tog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva tih građevina.

(3) Projekt uklanjanja građevine podliježe kontroli projekata u odnosu na mehaničku otpornost i stabilnost ako način uklanjanja i/ili uklanjanje građevine utječe na stabilnost okolnog i drugog zemljišta i/ili ispunjavanje temeljnih zahtjeva drugih građevina.

Nadzorni inženjer je dužan upozoriti investitora i izvođača ukoliko neki od zakonom propisanih dokumenata nedostaje na gradilištu, te zaustaviti daljnje radove dok se ne pribavi odgovarajuća dokumentacija.

Što se tiče ugovornih odnosa između investitora i izvođača odnosno investitora i projektanta Komora ne može dati mišljenje tko od sudionika u gradnji treba snositi trošak izrade i pribavljanja dokumentacije s obzirom da se radi o ugovornim odnosima. Ukoliko pojedine usluge nisu obuhvaćene ugovorom, a nužne su u postupku gradnje potrebno ih je naknadno regulirati dodatkom ugovora.

Napominjemo da je pri Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva osnovan Centar za mirenje te Vas upućujemo da eventualne prijepore između sudionika u gradnji možete na brz, efikasan i ekonomičan način riješiti u postupku mirenja. Centar za mirenje pruža usluge rješavanja sporova mirenjem u kojem jedan ili više izmiritelja pomaže strankama - domaćim i stranim fizičkim i pravnim osobama da zaključe nagodbu u građanskim, trgovačkim, radnim i drugim imovinskopravnim sporovima o pravima kojima slobodno raspolažu.

Zatvorite odgovor

18.

Tko može dati mišljenje (izjavu) o usklađenosti izvedene građevine s glavnim projektom, a radi potrebe obavljanja tehničkog pregleda ako je glavni projektant otišao u mirovinu i nije više član Komore.

Tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti je Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Prema odredbi članka 137. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) Zahtjev za izdavanje uporabne dozvole podnosi investitor, odnosno vlasnik građevine. Stavkom 2. istoga članka navedenoga Zakona je propisano da zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole investitor, odnosno vlasnik građevine prilaže:

  1. fotokopiju građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi bez građevinske dozvole na temelju glavnog projekta;
  2. podatke o sudionicima u gradnji;
  3. pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine;
  4. završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine;
  5. izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici, odnosno unutar obuhvata zahvata u prostoru u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom;
  6. geodetsku snimku izvedenog stanja građevine ili geodetski elaborat i/ili drugi akt određen posebnim propisima na temelju kojega se u katastru, odnosno katastru infrastrukture i zemljišnoj knjizi evidentiraju zgrade, druge građevine, odnosno način korištenja zemljišta s podacima o lomnim točkama građevine, građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru prikazane u GML formatu u elektroničkom obliku;
  7. dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
  8. energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da se uz zahtjev za izdavanje uporabne dozvole ne prilaže mišljenje (izjava) o usklađenosti izvedene građevine sa glavnim projektom.

Prema odredi članak 3. stavak 1. Pravilnika o tehničkom pregledu (Narodne novine, br. 46/2018. i 98/2019.) tehničkom pregledu dužni su prisustvovati svi sudionici u gradnji, te voditelju tehničkog pregleda i predstavnicima javnopravnih tijela dati odgovore i objašnjenja koja od njih zatraže, kao i sve podatke, dokumente i izjave potrebne za obavljanje tehničkog pregleda i izdavanje uporabne dozvole. Prema stavku 2. istoga članka Pravilnika projektant glavnog projekta dužan je na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

Dakle iz citiranih odredbi je vidljivo da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole, odnosno s glavnim projektom za građevine 3. skupine i očitovanje o projektantskom nadzoru ako je obavljen.

U slučaju kao što je predmetni, odnosno u situaciji ako glavni projektant iz različitih razloga ne može prisustvovati tehničkom pregledu i dati mišljenje iz stavka 2. članka 3. Pravilnika o tehničkom pregledu, nema zapreke da tehničkom pregledu prisustvuje druga ovlaštena osoba koju ugovaratelj imenuje za "novog" glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

19.

Ima li Naručitelj i/ili njegovi zaposlenici pravo umanjivati ili osporavati situaciju ovjerenu od strane nadzora za Troškovnikom Ugovorene i izvršene količine?

Odredbom članka 48. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019., 125/2019.) propisano je da su sudionici u gradnji: investitor, projektant, izvođač, nadzorni inženjer i revident.

Dužnosti nadzornog inženjera propisane su člankom 58. Zakona o gradnji a Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015., 20/2017., 98/2019., 121/2019.) propisuje se način provedbe stručnog nadzora grđenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera.

Provedba propisanih dužnosti i način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti iz stavka 2. članka 58. Zakona o gradnji upisuje se u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 22. navedenog Pravilnika propisano je što sadrži završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine, a u skladu sa člankom 23. završno izvješće izrađuje nadzorni inženjer koji je bio imenovan u trenutku završetka građenja na temelju zapisnika o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnih nadzornih inženjera.

Člankom 24. propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Člankom 26. Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članaka 22., 23., 24. i 25. ovog Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog iz citiranih odredaba važećih propisa proizlazi koliko je značajna uloga nadzornog inženjera kao sudionika u gradnji koji je zadužen za kontrolu usklađenosti gradnje sa ishođenim dozvolama, kao i važećim propisima. Nadzorni inženjer ovlašten je bez odgode upoznati investitora sa svim nedostacima, odnosno nepravilnostima koje uoči u glavnom projektu i tijekom građenja, a investitora i građevinsku inspekciju i druge inspekcije o poduzetim mjerama.

Iz navedenih propisa vidljivo je da je uloga nadzornog inženjera pored ostalog i zaštita javnog interesa i sigurnosti gradnje.

Stoga postupanje neovlaštenih osoba (savjetnika, tehničke podrške i sl zaposlenih ili angažiranih od investitora) nije utemeljeno na važećim propisima.

Takovo postupanje može dovesti do situacije da nadzorni inženjer, u završnom izvješću koje potpisuje i za čiju istinitost i točnost je odgovoran, navede netočne podatke koje su mu naložili savjetnici investitora. Stoga vas upućujemo da investitora uputite na vaše zakonom propisane nadležnosti i odgovornosti kao sudionika u gradnji i sporno postupanje osoba na koje ukazujete.

Zatvorite odgovor

20.

Može li projektant odnosno projektni ured sklopiti ugovor s revidentom umjesto investitora?

Zatvorite odgovor

21.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje - Zahtjev za tumačenjem čl. 50. stavak 1. podstavak 1.

Dopisom od 16. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila obratili ste se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zahtjevom za tumačenjem članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje, kako bi ovlašteni inženjeri građevinarstva prilikom projektiranja sustava vodovoda i kanalizacije izbjegli pogrešna tumačenja pojedinih referenata u Upravnim odjelima za prostorno uređenje i graditeljstvo.

U vezi vašeg dopisa navodimo da je tumačenje propisa iz područja graditeljstva u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Vaš upit razmatralo je Povjerenstvo za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva te je zauzelo slijedeće stajalište:

Prema odredbi članka 50. stavka 1. podstavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) u okviru zadaća građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata je i izrada građevinskih projekata za sve građevine, uključujući sve projekte instalacije vodovoda i kanalizacije. Navedeno uključuje i ovlaštenje za izradu projekta crpne stanice koji uključuje hidraulički proračun radi odabira odgovarajuće crpke i ostale hidromehaničke opreme.

Zatvorite odgovor

22.

Kome se priznaje referenca inženjera gradilišta i situaciji u kojoj investitor ima sklopljen ugovor sa izvođačem radova koji je imenovao inženjera gradilišta, a izvođač ima sklopljen ugovor sa više podizvođača koji imaju zaposlene inženjere koji vode njihove, sa izvođačem ugovorene radove?

Prema odredbi članka 55. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) izvođač imenuje inženjera gradilišta, odnosno voditelja radova u svojstvu osobe koja vodi građenje, odnosno pojedine radove. Inženjer gradilišta, odnosno voditelj radova odgovoran je izvođaču za provedbu obveza iz članka 54. ovoga Zakona.

Prema stavku 2. istog članka ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za provedbu obveza iz članka 54. te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju koji navodite ako investitor nije imenovao glavnog izvođača, onda građenje vodi inženjer gradilišta koji je imenovan od izvođača koji je sklopio ugovor o građenju sa investitorom, i koji je imenovan na temelju članka 55. stavak 1. Zakona o gradnji.

Inženjeri gradilišta od podizvođača vode pojedine radove, a ne građenje.

Zatvorite odgovor

23.

Upit u vezi prava na tehnički pregled i uporabnu dozvolu ako nije prijavljen početak građenja

Dopisom od 14. rujna 2020. godine upućenim putem e-maila, obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da su po pravomoćnoj građevinskog dozvoli iz 2017. god. započeli građevinski radovi na izgradnji obiteljske kuće u Zagrebu i da su isti dovršeni 2020. godine. Dodatno navodite da su plaćene sve naknade (komunalni, vodni doprinos), kuća je završena, svi priključci su izvedeni, te je pripremljena sva dokumentacija za tehnički pregled i uporabnu dozvolu. Ističete da je u konkretnom slučaju propuštena prijava početka građenja te da u uredu za graditeljstvo nadležnom za izdavanje dozvola navode da je zbog istoga upitno ishođenje uporabne dozvole.

S tim u svezi postavljate pitanje da li vlasnik ima pravo na tehnički pregled i uporabnu dozvolu, te na koji način i pod kojim uvjetima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja gradnje u nadležnosti Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) investitor je dužan tijelu graditeljstva, najkasnije u roku od osam dana prije početka građenja, odnosno nastavka radova pisano prijaviti početak građenja.

Ukoliko investitor propusti izvršiti navedenu zakonsku obvezu odredbom članka 162. stavak 2. točka 9. propisan je prekršaj, a stavkom 3. istog članka propisana je prekršajna kazna za fizičku osobu investitora za navedeni prekršaj.

U vezi vašeg upita upućujemo vas da investitor odnosno vlasnik građevine u skladu sa člankom 137. Zakona o gradnji ima pravo podnijeti zahtjev za izdavanje uporabne dozvole, te istom priložiti dokumentaciju propisanu stavkom 2. istoga članka.

Uporabna dozvola izdaje se ako su ispunjeni uvjeti iz članka 144. Zakona o gradnji, a okolnost da u konkretnom slučaju nije prijavljen početak gradnje po našem mišljenju ne može biti zapreka za izdavanje uporabne dozvole, ako su ispunjeni uvjeti iz navedene odredbe Zakona o gradnji.

Zatvorite odgovor

24.

Dopisom od 3. lipnja 2020. godine upućenim Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva putem e-maila obraćate se sa upitom u vezi zakonskih obveza kod provođenja stručnog nadzora, odnosno obveza izvođača na gradilištu. S tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

  1. Da li je kod izvedbe/rekonstrukcije zgrada 3a i 3b skupine gdje se zahtjeva samo nadzor bitnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, dovoljan samo nadzorni inženjer građevinske struke (član komore), a da "pod nadzore" za elektroinstalacije i strojarske instalacije nije potrebno angažirati za takvu vrstu zgrada, bez obzira jesu li zastupljeni ti radovi ili nisu.

    • općenito, kod kojih zgrada (kojih skupina?) postoji zahtjev za angažmanom 'pod nadzora' elektro i strojarske struke, a kod kojih ne.
    • Da li glavni nadzorni inženjer, ujedno i inženjer građevinsko obrtničkih radova može pokriti nadzor izvedbe instalacija vode i odvodnje i izvedbe grijanja peći na drva, a da li za određenu skupinu građevina može recimo i centralno grijanje, ventilaciju i plin?
  2. Što se tiče izvođača da li i kod njega ima određenih redukcija u smislu odgovornosti, da li za zgrade 3a i 3b skupine, može glavni izvođač "pokriti" sve radove, odnosno da inženjer gradilišta vodi dnevnike za građ.obrtničke, elektroinstalacije i strojarske, te da osim drugih obaveza pokrije sve radove svojom Izjavom o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine, ili i dalje postoji obaveza da podizvođači imenuju svoje voditelje radova, te da oni ispišu Izjavu za svoju vrstu radova?

Konačno da li može biti imenovan inženjer gradilišta netko tko je diplomirani inženjer arhitekture?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pregled relevantnih odredaba važećih propisa koje se odnose na pitanja koja ste postavili.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da se prema odredbi članka 59. stavak 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) stručni nadzor građenja provodi prilikom građenja, svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se stručni nadzor građenja zgrada 3.a i 3.b skupine provodi samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Međutim člankom 128. stavak 3. Zakona o gradnji i s tim u vezi člankom 6. stavak 5. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine, br. 112/2017., 34/2018., 36/2019., 98/2019. i 31/2020.) propisano je da se stručni nadzor građenja provodi nad građenjem građevina iz članka 4. i 5a stavka 2. navedenog Pravilnika i nad izvođenjem radova iz članka 5. toga Pravilnika.

Prema odredbi članka 57. Zakona o gradnji na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke, a u tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Prema stavku 3. i 4. toga članka glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, br. 111/2014., 107/2015. i 20/2017.).

Slijedom navedenog glavni nadzorni inženjer dužan je izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi trebao potpisati i to izvješće.

Nadalje, odredbom članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka,

Arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struka, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta.

Zadaće struka u poslovima projektiranja propisane su odredbama 49. do 52. navedenog Zakona.

Iz izloženog je vidljivo da Zakon o gradnji propisuje samo stručni nadzor temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te se na tehnički pregled poziva samo investitor (članak 140, stavak 3). To znači da je obveza samo dostaviti završno izvješće nadzornog inženjera koje će se predati voditelju tehničkog pregleda.

Pravilnik propisuje obavezu provođenja stručnog nadzora elektro ili strojarskih radova za koje se mora IZRADITI GLAVNI PROJEKT (ako takvi radovi postoje) - čl. 4 (Narodne novine, br. 31/2020.). Stoga ako postoji potreba za izvođenjem elektro i strojarskih radova, a to je slučaj i kod obične stambene građevine s recimo kombi bojlerom, treba imenovati voditelja radova elektro i strojarskih instalacija te isto tako osigurati i nadzor nad tim radovima. Kao što je vidljivo iz gore citiranih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje to ne može raditi građevinska i arhitektonska struka, ali ovlašteni inženjera građevinarstva može raditi nadzor vodovoda i kanalizacije.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Odredbom članka 55. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je da ako u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema stavku 3. istog članka glavni inženjer gradilišta odgovoran je glavnom izvođaču, za cjelovitost i međusobnu usklađenost radova, za međusobnu usklađenost provedbe obveza iz članka 54. ovoga Zakona te ujedno koordinira primjenu propisa kojima se uređuje sigurnost i zdravlje radnika tijekom izvođenja radova.

Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača, odnosno voditelj radova za određenu vrstu radova.

Pravilnikom o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, br. 43/2014.) propisan je sadržaj pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine.

Zatvorite odgovor

25.

Imenovanje suradnika nadzornog inženjera ili suradnika projektanta?

Dopisom od 28. svibnja 2020. godine u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva zaprimljen je upit u kojem se navodi da je u ranije važećem Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji bio članak prema kojemu je nadzorni inženjer mogao imenovati svog suradnika (pomoćnika) koji bi za svoj rad odgovarao Nadzornom inženjeru. Ističete da takvih odredaba nema novom Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, kao ni u Zakonu o gradnji. S tim u svezi postavljate upit da li je moguće imenovanje suradnika i da li mora biti VSS ili može biti VŠS.

Zakon o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje iz 2015. godine uveo novinu da se reguliraju samo poslovi sudionika u gradnji a suradnici projektanta i nadzornog inženjera i pripravnici brisani iz navedenog Zakona.

Međutim i nadalje nema pravne zapreke da projektant i nadzorni inženjera u obavljanju svog posla angažiraju suradnike koji radom uz projektanta ili nadzornog inženjera stječu odgovarajuće stručno iskustvo za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Naime, člankom 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, te stjecanje ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova projektiranja i stručnog nadzora građenja.

Za upis u navedeni imenik potreban je odgovarajući stupanj stručne spreme (300 ECTS bodova) i položeni stručni ispit te odgovarajuće iskustvo na poslovima u struci od najmanje dvije godine, ili da je osoba nakon završenog preddiplomskog studija (180 ECTS bodova) provela tri godine na odgovarajućim poslovima u struci i nakon toga završila i odgovarajući diplomski ili stručni studij (+120 ECTS bodova) i nakon završetka tog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci jednu godinu.

300 ECTS + 2 g. radnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci ili
180 ECTS + 3 g. + (120 ECTS + 1g.) ili
300 ECTS + 10 g. na poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u državnoj upravi ili JLP(R)S

Odredbom članka 10. stavak 3. podstavak 5. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva od 5. veljače 2020. godine propisano je da se poslovi u struci koji su potrebni za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva dokazuju: potvrdom poslodavca za koga je podnositelj zahtjeva obavljao poslove, ili preslikama gotovih naslovnica projekta potpisanih i ovjerenih od odgovornog projektanta na kojoj se navode suradnici u projektiranju; ili preslikama rješenja o imenovanju suradnika nadzornom inženjeru; ili ovjerom popisa poslova od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva pod čijim je nadzorom podnositelj zahtjeva obavljao poslove suradnika projektanta i/ili suradnika nadzornog inženjera).

Slijedom navedenog, imenovanje suradnika kao akt poslodavca je i dalje moguće ali nije jedini način dokazivanja rada na odgovarajućim stručnim poslovima.

Tko može biti izvođač?

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Odredba članka 25b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Prema stavku 3. toga članka Izvođač iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona koji za pojedini rad nema zaposlenu osobu s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama sudjelovanje te osobe u građenju građevine koju gradi može osigurati sklapanjem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji s drugim izvođačem koji izvodi radove na istoj građevini i ima zaposlenu takvu osobu.

Stavkom 4. propisano je da inženjer gradilišta i/ili voditelj radova, koji je zaposlenik glavnog izvođača, mora osigurati cjelovitost i međusobnu usklađenost radova koje izvode izvođači iz stavka 3.

Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača?

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) propisano je da u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Tko može obavljati djelatnost upravljanja projektom?

Djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta. Uvjeti za voditelja projekta propisani su člankom 37. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje.

Zatvorite odgovor

26.

Da li je zaposlenje u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave npr. komunalne tvrtke, vodovodi i sl. razlog za mirovanje članstva u Komori prema odredbi članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju?

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

Izvođač za vlastite potrebe?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

27.

Da li je dovoljan ugovor o poslovno tehničkoj suradnji da bi se ispunile sve zakonske obveze po pitanju imenovanja na gradilištu, vođenja gradilišta, pripreme za tehnički pregled i njegovo izvršenje te predaju objekta?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja (inženjer gradilišta) za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017. i 39/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta - ovlaštenog voditelja građenja kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

Zatvorite odgovor

28.

Dopisom upućenim putem e-maila 27. svibnja 2020. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva i postavljate upit da li postoje ograničenja vezana za imenovanje glavnog inženjera gradilišta na pojedinom gradilištu, a koji izričito nije zaposlenik glavnog izvođača radova, već je zaposlenik bilo podizvođača glavnog izvođača ili je zaposlenik izvođača koji je na pojedinom gradilištu vezan odnosom poslovno-tehničke suradnje sa glavnim izvođačem radova. Navodite da stavak 3. članka 25.b Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisuje da glavni izvođač radova nije primoran imati zaposlenog ovlaštenog voditelja gradilišta (inženjera gradilišta koji ispunjava sve potrebne uvjete i upisan je u komoru), već istog može osigurati preko drugog izvođača radova koji obavlja radove na istom gradilištu. Postavljate pitanje da li je to točno i ako da na koji način se provodi imenovanje, da li je uz imenovanje glavnog izvođača potrebna još neka popratna dokumentacija/potvrda od izvođača u kojem je dotični inženjer zaposlen. Uz sve navedeno, da li ima koje veze da li su izvođači radova fizičke ili pravne osobe.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa, kao i tumačenje Ministarstva o istom pitanju.

1. Tko može biti izvođač:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, odnosno osobu za vođenje manje složenih radova, ovisno o radovima koje izvodi, osim u slučajevima iz članka 25b ovoga Zakona.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

2. Da li inženjer gradilišta može obavljati poslove vođenja građenja za drugog izvođača:

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2015., 20/2017., 39/2019. i 125/2019.) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača.

Stajalište Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o pitanju koje ste postavili je da je moguće obavljanje poslova inženjera gradilišta kao vanjskog stručnjaka jedino u slučaju kada je to zaposlenik drugog izvođača koji izvodi radove na istoj građevini, a izvođači su međusobno sklopili ugovor o poslovno tehničkoj suradnji.

Ugovor o poslovno tehničkoj suradnja dva izvođača na istoj građevini omogućava da oba izvođača koriste isu osobu za inženjera gradilišta i/ili voditelja radova, ali oba izvođača moraju izvoditi radove na istoj građevini i moraju međusobno sklopiti ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji.

Odredba članka 25 b se odnosi na posebne slučajeve građenja kada se na građevini izvode manje složeni radovi različitih struka, za vođenje tih radova može se imenovati voditelj radova iz članka 25., odnosno osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara (čl. 25.b stavak 2.)

Način imenovanja inženjera gradilišta, voditelja radova i glavnog inženjera gradilišta propisan je člankom 55. Zakona o gradnji.

Zatvorite odgovor

29.

Nedostaci u projektnoj dokumentaciji i vantroškovnički radovi?

Dopisom od 19. svibnja 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za mišljenje/savjet odgovarajućeg povjerenstva Komore. Navodite da imate sklopljen ugovor o obavljanju stručnog nadzora na energetskoj obnovi osnovne škole. U tijeku obavljanja navedenih poslova uočili ste da je projektna dokumentacija loše napravljena, postoji dosta nedostataka u ugovornom troškovniku te po vašoj procjeni ugovor probija za 15-16% ugovorene vrijednosti. Također navodite da je naručitelj obzirom da je imao nižu procijenjenu vrijednost od tržišne, tijekom nabave za izvođača radova ugovorio radove za 15-ak posto više od procjene u nabavi. U konkretnom slučaju i izvođač i nadzorni inženjer su upozoravali Naručitelja na vantroškovničke radove i "više rad", međutim naručitelj je naglašavao da ne smijete niti jedan dodatni rad ili "više rad" odobriti izvođaču. Za svaku izmjenu pravovremeno se obustave radovi na toj poziciji do odobrenja Naručitelja i rade se druge pozicije. U vezi s tim ističete da ne želite lažno prikazivati izvedene količine radova i ovjeravati građevinske knjige koje nisu točne niti tjerati izvođača da o svom trošku izvodi radove koji mu neće biti plaćeni. Radi se o greškama poput - u troškovniku navedena zamjena 1.300 m2 površine krovnog pokrivača a u naravi u glavnom projektu ima 2.100 m2. Unatoč navedenim problemima i aktualnoj pandemiji Covid 19 radovi na gradilištu ne kasne, sve se odvija po terminskom planu i nema zastoja na ugovorenim poslovima, međutim u konkretnom slučaju predstavnik Naručitelja vam prijeti ishitrenim raskidom ugovora.

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za uplitanje u konkretne ugovorne odnose između sudionika u gradnji, niti rješavanje sporova koji iz tih ugovornih odnosa proizađu, međutim vaš upit proslijeđen je Povjerenstvu za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva koje je dalo stručno mišljenje u konkretnom slučaju.

Povjerenstvo za pitanja struke ističe da je jedan od najčešćih problema na gradilištu troškovnik koji nije pravilno sastavljen i koji unosi niz problema u izvršavanju ugovornih obveza sudionika u gradnji, te je preporuka da nadzorni inženjer postupi na slijedeći način:

  • Konstatira da se radi o propustima u projektnoj dokumentaciji, kako u smislu tehničkog rješenja tako i planiranih radova i jasno navesti koji su to propusti, što se mora naknadno raditi ili više raditi, te sve potpisati
  • Takav dokument dostaviti investitoru tako da on točno zna gdje je nastao propust i tko snosi odgovornost
  • Izvođači ne mogu biti krivi za loše projektiranje i planiranje, pa nadzorni inženjer treba konstatirati da su količine i kvalitete obavljenih radova u skladu s onim što je potpisao. U tom slučaju investitor mora platiti navedene radove, a nastale probleme rješavati s projektantom koji je izradio glavni projekt.

Zatvorite odgovor

30.

Postoji li predviđeni način raspodjele unosa podatka u građevinski dnevnik prema nekom jasnom kriteriju ili je to proizvoljno tj. stvar internog dogovora na gradilištu, a u svezi odredbe "Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera" prema kojima "o građenju građevine, odnosno o izvođenju pojedinih radova, izvođač je obvezan voditi građevinski dnevnik" te kako "o građenju pojedinačnog tehničkog i/ili funkcionalnog sklopa koji je sastavni dio cjelovite građevine (most, tunel, dionica ceste i sl.), odnosno o izvođenju pojedinih radova (izrada tehničkih i/ili funkcionalnih sklopova izvan mjesta ugradbe, ugradnja opreme, radovi pojedinih izvođača i sl.) izvođač može voditi zasebni dio građevinskog dnevnika koji je sastavni dio građevinskog dnevnika".

Nastavno na navedeno, mišljenje Komore je kako iz navedenih odredbi proizlazi da je organizacija vođenja građevinskog dnevnika i eventualno zasebnih dnevnika (ili način raspodjele unosa podatka u građevinski dnevnik kako stoji u upitu) u nadležnosti i po odabiru izvođača radova (mogu svi upisi u jedan građevinski dnevnik, a može i otvaranje jednog ili više zasebnih građevinskih dnevnika kao dijelova građevinskog dnevnika). Također, mišljenja sam da bi konkretno u stvarnosti pitanje organizacije vođenja građevinskog dnevnika trebalo biti stvar dogovora/odluke sudionika u gradnji najčešće pozicioniranih na gradilištu (izvođača i nadzornog uređenja).

Zatvorite odgovor

31.

Dopisom od 10. veljače 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit da li kao ovlašteni inženjer građevinarstva možete obavljati stručni nadzor nad geomehaničkim radovima na gradnji obiteljske kuće prema geotehničkim uvjetima koje dostavljate u privitku. Nadalje navodite da je u trenutku iskopa inženjer geotehnike pregledao iskop i isto unio u dnevnik, a ovlaštena tvrtka izdala je izjavu da tlo odgovara uvjetima geomehaničkog elaborata.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas slijedeće:

U dopisu Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba (Klasa : 350-07/18-002/853, URBROJ: 251-05-33/002-18-2 od 05.prosinca 2018. ), koji ste priložili vašem upitu, izneseni su zahtjevi koji se odnose na ispunjenje uvjeta kojima se osigurava da će tlo i građevina za vrijeme gradnje i njezine upotrebe biti stabilni, koji su definirani Odlukom o donošenju Prostornog plana Grada Zagreba.

Posebno skrećemo pozornost na peti i šesti odlomak tih geotehničkih uvjeta.

S tim u svezi za pretpostaviti je da posjedujete traženu dokumentaciju. Geotehnički elaborat i projektnu dokumentaciju na osnovu kojih je izdana građevinska dozvola. Ukoliko su ti uvjeti ispunjeni, tijekom gradnje je potrebno, u okviru geotehničkog nadzora, pratiti da li se navodi iz geotehničkog elaborata (geološka uslojenost, vrste materijala tla, njihove fizikalno mehaničke karakteristike, stanje podzemne vode i dr.), podudaraju sa stvarnim stanjem u tlu. Također je potrebno pratiti da li se radovi vezani na projektno rješenje izvedbe iskopa i geotehničkog dijela konstrukcije izvode u skladu s rješenjima danim u glavnom projektu, izrađenom od ovlaštenog projektanta.

Obzirom da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, nema zapreka da obavite radove geotehničkog nadzora.

Međutim pri tome vam savjetujemo, da u slučaju da se radi o složenim geotehničkim rješenjima,

procijenite znanja i iskustvo kojim raspolažete te ukoliko zaključite da vam je potrebna stručna pomoć, uspostavite suradnju s nekim od kolega kojem je specijalnost geotehničko područje građevinarstva.

Zatvorite odgovor

32.

Dopisom od 23. siječnja 2020. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je zaposlenje u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave npr. komunalne tvrtke, vodovodi i sl. razlog za mirovanje članstva u Komori prema odredbi članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018. i 110/2019.) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

Međutim, zaposlenjem u trgovačkom društvu u vlasništvu jedinice lokalne ili područne samouprave nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te zaposlenici navedenih pravnih osoba mogu biti u aktivnom članstvu Komore.

Zatvorite odgovor

33.

Stručni nadzor i gradnja za vlastite potrebe?

Dopisom od 23. prosinca 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te tražite pojašnjenje odredbe članka 32. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. S tim u svezi postavljate pitanje da li možete kod prijave gradilišta sebe prijaviti kao izvođača, i voditi gradilište i građevinski dnevnik i dati završno izvješće, te kao fizička osoba sklopiti ugovore s izvođačima koji će raditi određene vrste radova. Ističete da se radi o vašoj obiteljskoj kući, za koju je ishođenja građevinska dozvola i imate osobu koja bi bila nadzor. Također navodite da imate položen stručni ispi i član ste Komore.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo vas na relevantne odredbe važećih propisa.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018. i 110/2019.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

34.

Dopisom od 20. studenog 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste prošle godine krenuli u izradu projekta vodovoda. Ishođeni su svi posebni uvjeti, kao i potvrde na projekt. U međuvremenu je došlo do promjene glavnog projektanta, za što imate potvrdu o suglasnosti od strane investitora. Projekt je predan na građevinsku dozvolu u digitalno zapisanom obliku, koji je potpisao novi projektant, međutim navodite da voditeljica postupka izdavanja građevinske dozvole tvrdi da se po zakonu projektant ne može mijenjati, te da trebate ponovo ishoditi sve posebne uvjete, kao i potvrde istih.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, a također u dijelu koji se odnosi na postupke ishođenja građevinskih dozvola mjerodavne su upute i tumačenja Ministarstva.

Prema stajalištu Komore promjena projektanta te izrada izmjena i/ili dopuna glavnog projekta u tijeku ishođenja građevinske dozvole je moguća i dopuštena prema odredbama Zakona o gradnji s time da je novi projektant odgovoran za cijeli glavni projekt.

Zatvorite odgovor

35.

Glavni inženjer gradilišta - voditelj radova

Dopisom od 29. listopada 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da strana pravna osoba kao izvođač radova ima namjeru angažirati ovlaštenog voditelja radova strojarske struke (domaća fizička osoba - član HKIS), na dijelu građevine (čelična konstrukcija penjalica i kružnih platformi na kolonama) za koju je projekt izradio projektant građevinske struke. Navodite da ste na toj građevini imenovani za stručni nadzor građevinskih radova, te ste sudionike u građenju upozorili da bi glavni inženjer gradilišta koji je imenovan od glavnog izvođača mogao biti i voditelj radova na montaži čelične konstrukcije.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Obzirom da je u konkretnom slučaju projekt za građevinu izradio projektant građevinske struke u smislu citirane odredbe Zakona glavni inženjer gradilišta građevinske struke može voditi građenje navedene građevine.

Zatvorite odgovor

36.

Svojstvo suradnika projektanta i nadzora?

Zašto se u važećim propisima izbacilo svojstvo suradnika, pa iz tog razloga nije jasno kako će mladi kolege inženjeri skupljati iskustvo ako ne mogu biti suradnici na projektima, nadzorima, projektantskim nadzorima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. U skladu sa navedenom odredbom pored obrazovnih kvalifikacija za upis u navedeni imenik, potrebno je dvije godine iskustva na odgovarajućim poslovima (kao suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornog inženjera). Stručno iskustvo na odgovarajućim poslovima dokazuje se ovjerom ovlaštenog inženjera popisa poslova na kojem je osoba koja traži upis radila kao suradnik, naslovnicom projekata na kojem je osoba naznačena kao suradnik ili rješenjem o imenovanju suradnikom nadzornog inženjera.

Zatvorite odgovor

37.

Dopisom od 18. listopada 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li vaš zaposlenik koji je član Komore upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja smije potpisivati glavne i izvedbene projekte (konkretno statika i radionica čelične konstrukcije). Također postavljate upit ima li uvjete za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni voditelj građenja prema odredbi članka 24. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) u okviru zadaća svoje struke, vodi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova različitih struka kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može u okviru zadaća svoje struke obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova, koji obuhvaća izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda opreme ili postrojenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da ovlašteni voditelj građenja ne smije potpisivati projekte bilo koje vrste.

Poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer koji su upisani u imenik ovlaštenih inženjera odgovarajuće Komore.

Uvjeti za upis u navedeni imenik propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.).

U skladu sa navedenom odredbom pravo na upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera Komore ima fizička osoba koja kumulativno ispunjava sljedeće uvjete:

  1. da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke
  2. da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili nakon završetka odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje dvije godine, da je nakon završetka odgovarajućeg diplomskog sveučilišnog studija ili odgovarajućeg specijalističkog diplomskog stručnog studija provela na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu, ako je uz navedeno iskustvo nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog sveučilišnog ili nakon završetka odgovarajućeg preddiplomskog stručnog studija stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine, odnosno bila zaposlena na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba najmanje deset godina
  3. da je ispunila uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Slijedom navedenog pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ima osoba koja ima odgovarajući stupanj stručne spreme, propisano radno iskustvo na poslovima suradnika projektantu ili suradnika nadzornom inženjeru. i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

38.

Obavezujuće ili neobavezujuće norme?

Dopisom od 18. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom postoje li u Republici Hrvatskoj ili negdje drugdje napisane, objavljene, obavezujuće ili neobavezujuće norma iz područja graditeljstva, arhitekture ili sličnog. Ako takve norme postoje, gdje su i kada objavljene? Ako takve objavljene norme ne postoje, je li (često i gotovo uobičajeno, npr. kod vještačenja) pozivanje na "pravila struke" kao na neka, sama po sebi razumljiva i prihvaćena pravila, zapravo zamagljivanje

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su sve norme objavljene u Glasilu Hrvatskoj zavoda za norme, te vas upućujemo da se za detaljnije informacije o njihovoj obvezatnosti i primjeni obratite navedenoj instituciji.

Načelno navodimo da norme (tehničke specifikacije) po definiciji nisu obvezne za primjenu. Obvezne za primjenu su norme na koje upućuje zakon, pravilnik ili tehnički propis.

Pravila struke (Rules of profession) se koriste u pojedinim područjima gdje nedostaju propisana ili normirana pravila ili su ta pravila zastarjela. Korisno je kada opće prihvaćena pravila struke, nakon određenog vremena, postanu dio propisa ili normi odnosno da se prihvate kao Kodeks prakse tj. skup pisanih pravila.

Zatvorite odgovor

39.

Pravo naplate viška radova?

Dopisom od 30. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit ukoliko je izvođač radova dao ponudu na temelju vlastite procjene količina, da li on ima pravo zahtijevati naplatu viška radova bez da je prethodno zatražio i dobio suglasnost investitora budući da u ugovoru stoji da potpisom ugovora Izvođač jamči da je pregledao činjenično stanje na zgradi te na osnovu toga formirao ugovornu cijenu, te da ukoliko se pojavi potreba za radovima koji prema pojedinačnim stavkama odstupaju od ponude izvođač prije početka njihove izvedbe treba dobiti pisanu suglasnost investitora. Nadalje ističete da se zahtjevom za naplatom viška radova, ugovoreni iznos uvećao za 20%. Ugovor između investitora i izvođača je sklopljen po sistemu jediničnih cijena. S tim u svezi postavljate pitanje da li se prilikom sklapanja ugovora po sistemu jediničnih cijena smatra da je investitor dužan platiti sve viškove radova čak i ako oni prelaze ukupno ugovoreni iznose.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati potpun odgovor primjerice nije navedeno da li je ugovor sklopljen na temelju provedenog postupka javne nabave.

Prema odredbi članka 105. stavka 7. Zakona o javnoj nabavi ako se prema ugovoru o građenju u skladu s običajima i praskom u graditeljstvu ukupna cijena utvrđuje konačnim obračunom, neovisno o tome je li građenje ugovoreno po sustavu "ključ u ruke" ili se ta cijena utvrđuje primjenom jediničnih cijena prema stvarno izvedenim radovima obračunatim u skladu s građevinskom knjigom, za slučaj da ukupan iznos prema konačnom obračunu nije viši od 5% od predvidive cijene građenja utvrđene ugovorom te da je ugovorom o građenju tako određeno, nije potrebno sklapanje dodatka tog ugovora.

Dopušteni maksimalni postotak povećanja ukupne vrijednosti na temelju propisa o javnoj nabavi ovisi o tome o kakvom se postupku javne nabave u konkretnom slučaju radi primjerice: pregovarački postupak, otvoreni postupak i sl.

Na odgovornost ugovornih strana za ispunjenje obveza iz ugovora o javnoj nabavi se uz odredbe Zakona o javnoj nabavi na odgovarajući način primjenjuju i odredbe Zakona o obveznim odnosima.

Prema podacima koje ste dostavili u konkretnom slučaju ugovorom o građenju definirana je ugovorna cijena, te je također definirano da ako se pojavi potreba za radovima koji prema pojedinačnim stavkama odstupaju od ponude izvođač prije početka njihove izvedbe treba dobiti pisanu suglasnost investitora.

Ista obveza proizlazi i iz važećih propisa, pa je tako izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015. i 29/2018.) za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja i ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

U razmatranju vašeg pitanja potrebno je uzeti u obzir i Posebne uzance u građenju iz 1977. godine (Sl. SFRJ 018-1977) koje su još uvijek na snazi, a primjenjuju se na obvezne odnose stranaka čak i onda kada stranke nisu ugovorile njihovu primjenu. Uzance se ne bi primjenjivale jedino ukoliko su stranke u ugovoru isključile njihovu primjenu.

Člankom 3. Posebnih uzanci kao i člankom 4. Zakona o obveznim odnosima propisano je postupanje stranaka prema načelu savjesnosti i poštenja.

Posebnom uzancom br. 22. propisano je da se cijene radova određuju na način utvrđen uvjetima naručioca za podnošenje ponude i ugovaranje tih radova.

Posebne uzance utvrđuju i utjecaj na promjenu cijene slijedećih okolnosti: nastup izvanrednih uvjeta, zakašnjenje, klauzula o nepromjenjivosti cijena, primljeni predujam, kvaliteta radova, kao i utjecaj viškova, manjkova i nepredviđenih radova na ugovorenu cijenu.

U vezi izmjene cijene zbog promijenjenih okolnosti, Uzancom br. 23. predviđeno je da svaka ugovorna strana ima pravo zahtijevati izmjenu ugovorene cijene ukoliko nastupe izvanredni događaji, te se dalje navodi što se između ostaloga ima osobito smatrati izvanrednim događajima.

Uzancom br. 30. propisano je da ako izvođač bez prethodne suglasnosti naručioca upotrijebi materijal bolje kvalitete od ugovorene, cijena radova se po toj osnovi može izmijeniti uz pristanak naručioca.

Viškovi i manjkovi radova ne utječu na ugovorenu cijenu, kao i nepredviđeni radovi ukoliko je cijena ugovorena u ukupnom iznosu i znalo se za te radove, dok naknadni radovi nisu uključeni u ugovorenu cijenu i moraju se posebnim ugovorom regulirati.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je na temelju ugovora kao i važećih propisa izvođač bio dužan za višak radova koji prelaze ugovorenu cijenu ishoditi suglasnost investitora, te u slučaju da je takvu suglasnost dobio ima pravo zahtijevati povećanje ugovorene cijene za višak radova.

Zatvorite odgovor

40.

Troškovnici - jednakovrijedno - garantni rok?

Dopisom od 23. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se često susrećete sa različitim troškovnicima pa biste željeli točno znati što treba biti navedeno u troškovniku i da li smije pisati ime proizvođača uz riječ ili jednakovrijedan. Nadalje postavljate pitanje tko može dokazati što je jednakovrijedno, ako je za odabrani proizvod prepisani tehnički list, a nije navedeno ime proizvoda i piše takav ili jednakovrijedan i da li je to ispravno.

Dodatno postavljate upit da li je uz europske norme potrebno tražiti i druge norme, tj. ako piše jednakovrijedne norme. Tko dokazuje da su te norme jednakovrijedne. Da li se smiju tražiti garancije na 20 i više godina. Ako treba za koje proizvode.

U okviru djelokruga rada Komore dostavljamo Vam stručno mišljenje:

Republika Hrvatska kao članica Europske unije mora primjenjivati Direktivu o javnoj nabavi (2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26.2.2014), s time da su pojedine odredbe navedene Direktive transponirane u Zakon o javnoj zabavi.

Tehničke specifikacije u dokumentaciji za javno nadmetanje moraju omogućiti jednak pristup svim gospodarskim subjektima i ne smiju imati učinak stvaranja neopravdanih prepreka za otvaranje javne nabave i tržišnom natjecanju.

Prema stajalištu Povjerenstva za pitanja struke Komore sukladno članku 209. Zakona o javnoj nabavi (Narodne novine, br. 120/2016.) tehničke specifikacije se, uz poštivanje obveznih nacionalnih tehničkih pravila pod uvjetom da su u skladu s pravom Europske unije, formuliraju uz uvažavanje sljedećeg redoslijeda prioriteta, na nacionalne norme kojima su prihvaćene europske norme, europska tehnička odobrenja, zajedničke tehničke specifikacije, međunarodne norme, druge tehničke referentne sustave koje su utvrdila europska normizacijska tijela, ili ako bilo koji od prethodnih ne postoji na nacionalne norme, nacionalna tehnička odobrenja ili nacionalne tehničke specifikacije koje se odnose na projektiranje, izračun i izvođenje radova te uporabu robe. Pri tome svako upućivanje mora biti popraćeno izrazom "ili jednakovrijedno". Pogotovo se to odnosi na projekte financirane iz EU fondova jer se ne smije diskriminirati strane ponuditelje (izvan EU) koji nude jednakovrijedan proizvod/uslugu.

U normama se uglavnom ističe da se neke stvari mogu napraviti i drugačije ali to drugačije mora posjedovati najmanje ista ciljana svojstva (kvalitetu, sigurnost i sl.) kao što ih osigurava i norma i to na odgovarajući način treba i dokazati.

U odnosu na naprijed navedeno ponuditelj je u obvezi da na odgovarajući način (npr. odgovarajuća ispitivanja, izvješća o ispitivanju, razne izjave, proračuni, usporedbe i sl.) dokaže jednakovrijednost, a na naručitelju je odgovornost pregledati dostavljene dokumente i ocijeniti da li ti dokumenti doista potvrđuju jednakovrijednost proizvoda/usluge ili ipak ne.

Što se tiče dijela vašeg upita koji se odnosi na garancije navodimo da u istom nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor primjerice nije jasno za koji oblik garancije postavljate upit, međutim načelno navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine, br. 35/2005., 41/2008., 25/2011., 78/2015.) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Garantni rok za opremu i uređaje određuje proizvođač.

Zatvorite odgovor

41.

Mogu li zaposlenici državnih institucija i agencija nuditi poslove stručnog nadzora građenja?

Dopisom od 25. rujna 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se često na terenu susrećete sa slučajevima da zaposlenici državnih institucija i agencija nude poslove stručnog nadzora. S tim u svezi zanima vas je li to dozvoljeno, jer time rade nelojalnu konkurenciju s obzirom da su dotične institucije financirane od strane potencijalnih investitora (gradovi, županije) te stoga sve ostale poslovne subjekte stavljaju u nepovoljan položaj.

Prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) ovlašteni arhitekti ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Odredbom članka 22. istog Zakona propisani su uvjeti za pravnu osobu da mora biti registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja te mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

U odgovoru na vaš upit ističemo da zaposlenici državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave ne mogu obavljati poslove stručnog nadzora obzirom da su prema odredbi članka 32. stavka 1. podstavka 4. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015., 114/2018.) dužni svoje članstvo u Komori i status ovlaštenog inženjera staviti u mirovanje.

Međutim mišljenja smo da zaposlenjem u javnoj ustanovi, razvojnoj agenciji i sl. nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva, te da ovlašteni inženjeri zaposleni u navedenim pravnim osobama mogu obavljati stručne poslove u graditeljstvu.

Zatvorite odgovor

42.

Obveze projektanta i izmjena projekta u slučaju likvidacije naručitelja?

Dopisom od 6. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da investitor posjeduje glavni i izvedbeni projekt za određenu građevinu te kreće u postupak nabave za radove izgradnje predmetne građevine, a zatim i izgradnju. Navodite da projektantska kuća, odnosno pravna osoba koja je projekt izradila više ne postoji, odnosno u lipnju prošle godine je pokretnu postupak likvidacije. S tim u svezi postavljate pitanja: da li postoje obveze projektantske kuće, odnosno pravne osobe prema investitoru vezano za isporučeni projekt i nakon likvidacije; kakve obveze ima glavni projektant kao fizička osoba te projektanti kao fizičke osobe, koji su izradili glavni i izvedbeni projekt, u situaciji kad je pravna osoba u likvidaciji. Ističete da postoji potreba nužnih izmjena i dopuna projekta vezanih uz eventualne nedostatke i neusklađenosti, i sudjelovanje u tehničkom pregledu.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor, primjerice da li je ugovorom između investitora i projektanta ugovoreno isključivo pravo projektanta da radi i sve daljnje izmjene glavnog projekta, kako je regulirano pitanje autorskih prava, potreba ishođenja suglasnosti projektanta i sl.

S tim u svezi skrećemo pozornost da je odredbom članka 75. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano da autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Međutim ukoliko to nije ugovoreno mišljenja smo da se izmjena glavnog projekta može povjeriti drugom projektantu, ali napominjemo da je prema odredbi članka 51. stavak 3. Zakona o gradnji projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odgovoran za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Također navodimo da odredbama važećih propisa nije propisana obveza ishođenja suglasnosti glavnog projektanta u konkretnom slučaju, ali ponovno upućujemo na provjeru uvjeta iz ugovora između investitora i projektanta.

Zatvorite odgovor

43.

Izvođenje manje složene građevine?

Dopisom od 8. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da biste kao fizička osoba željeli graditi "manje složenu građevinu" u Republici Hrvatskoj (kuća od ukupno 80 m2"). Navodite da ste izabrali hrvatskog poduzetnika, koji bi izvodio građevinske radove, a vi biste kao ovlašteni inženjer koji se u Sloveniji bavite registriranom djelatnosti vezano sa instalacijama (elektro, voda, grijanje) radove vjerojatno izvodili sami.

S tim u svezi pitate da li je za gradnju manje složene građevine potreban odgovorni voditelj građenja, da bi onda na kraju za izgrađenu kuću dobili dozvolu za upotrebu.

U slučaju potvrdnog odgovora da li vi kao inženjer elektrotehnike možete biti odgovorni voditelj građenja i koje dozvole bi kao osoba i vaša firma trebala dobiti u Hrvatskoj.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj obiteljska kuća neovisno o kvadraturi ne smatra se jednostavnom građevinom. Za izgradnju obiteljske kuće potrebno je imati ovlaštenog voditelja građenja.

Odredbom članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) propisano je da arhitektonska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju voditelj građenja ne bi mogao biti elektrotehničke struke, ali bi mogao voditi pojedine radove u okviru zadaća svoje struke.

U slučaju da kao ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a konkretno Republike Slovenije želite u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove vođenja građenja morate prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijestiti odgovarajuću komoru i priložiti dokaz o stručnim kvalifikacijama potrebnim za obavljanje poslova vođenja građenja u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima i da ste osigurani od profesionalne odgovornosti (članak 61. navedenog Zakona).

U slučaju da kao strana pravna osoba želite na privremenoj ili povremenoj osnovi obavljati poslove vođenja građenja dužni ste o tome obavijestiti Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja izjavom u pisanom obliku (članak 69. navedenog Zakona).

Zatvorite odgovor

44.

Građenje i poslovi ispitivanja?

Dopisom od 26. lipnja 2019. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je investitor sa jednim Zavodom u okviru vašeg trgovačkog društva nakon provedenog natječaja, sklopio ugovor o obavljanju usluge stručnog nadzora građenja za određenu građevinu.

Na istoj građevini je Izvođač na temelju godišnjeg ugovora koji je sklopljen sa drugim Zavodom vašeg trgovačkog društva zatražio provedbu poslova ispitivanja (koja je dužan provoditi izvođač radova po projektu građevine).

S tim u svezi opreza radi molite tumačenje da li se u konkretnom slučaju može raditi o nekom obliku sukoba interesa, odnosno da li u važećim propisima ima pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla.

U odgovoru na vaš upit navodimo da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno i stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju prema mišljenju Komore nema pravnih zapreka da vaše trgovačko društvo obavlja oba ugovorena posla na istoj građevini, obzirom da važećim propisima nisu propisana pravna ograničenja koja bi se mogla primijeniti u slučaju koji navodite.

Zatvorite odgovor

45.

Obveza prijave nezakonite gradnje?

Dopisom od 4. svibnja 2019. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li član komore inženjera građevinarstva ima obvezu prijaviti nezakonitu gradnju odnosno radnje koje su protivne Zakonu o gradnji i gdje je takva obveza propisana.

U vezi vašeg upita navodimo da u važećim propisima nema izričite odredbe prema kojoj bi članovi Komore bili obvezni prijaviti nezakonitu gradnju, međutim članovi Komore dužni su u svom radu pridržavati se važećih zakona i drugih propisa.

Međutim navodimo da je člankom 12. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od studenog 2015. propisano nekoliko stegovnih djela za članove Komore: ako preuzme i nastavi projektiranje ili drugi zahvat na građevini za koju nije ishođen akt kojim se omogućava gradnja; ako vrši radove ili stručni nadzor gradnje na građevini za čije građenje investitor nema ishođen akt temeljem kojega se može graditi sukladno važećem Zakonu o gradnji i drugim propisima; ako obavlja inženjerske poslove protivno važećim propisima, Kodeksu strukovne etike i/ili pravilima struke.

Zatvorite odgovor

46.

Dopisom od 2. svibnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li osoba sa položenim stručnim ispitom za obavljanje poslova prostornoga uređenja i graditeljstva s akademskim nazivom diplomirani inženjer geotehnike upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja ima pravo biti imenovan za voditelja građenja energetske obnove (radovi viskogradnje).

Diplomirani inženjeri geotehnike koji su upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja na temelju prijelaznih odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015. upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja građevinske struke imaju sva prava i obveze koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni voditelj građenja i mogu obavljati sve poslove koje je na temelju važećih propisa nadležan voditi ovlašteni voditelj građenja građevinske struke.

Nakon isteka roka iz prijelazne odredbe navedenih Zakona diplomirani inženjeri geotehnike mogu biti upisani samo u imenik ovlaštenih voditelja radova.

Zatvorite odgovor

47.

Elaborati zaštite od požara i elaborati etažiranja?

Dopisom od 17. ožujka 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u samostalnom uredu inženjera građevinarstva možete izrađivati Elaborate zaštite od požara za koje imate ovlaštenje i da li u samostalnom uredu možete obavljati poslove izrade elaborata etažiranja.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da ovlašteni inženjer u skladu sa odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015., 118/2018.) mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Člankom 3. stavkom 2. istog Zakona propisano je da se pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona.

Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljate i poslove izrade elaborata zaštite od požara za koje imate ovlaštenje kao i poslove izrade elaborata etažiranja.

Zatvorite odgovor

48.

Poslovi stručnog nadzora ako je investitor ujedno i izvođač?

Odredbom članka 50. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/2013., 20/2017. i 39/2019.) propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015. i 118/2018.) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju u skladu sa važećim propisima na istoj građevini možete obavljati stručni nadzor ili vođenje građenja.

Zatvorite odgovor

49.

Dopisom od 15. siječnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da je ugovorom između projektanta i vaše općine za izradu projektne dokumentacije definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt što uključuje razradu glavnih projekta na izvedbenoj razini s troškovnicima. Navodite da je projektant prvobitno troškovnikom predvidio izradu izvedbenih armaturnih nacrta te izradu izvedbenih radioničkih nacrta što znači da iste nije namjeravao izraditi već je izradu istih troškovnikom namijenio izvođaču radova. Obzirom da niste bili suglasni sa istim inzistirali ste da on mora izraditi izvedbene armaturne nacrte, te izvedbene radioničke nacrte jer je ugovorom definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt. Nakon toga navodite da je projektant pristao izraditi izvedbene armaturne nacrte, ali odbija izraditi izvedbene radioničke nacrte.

S tim u svezi postavljate pitanje: Da li je temeljem rečenog projektant u obvezi izraditi izvedbene radioničke nacrte ako je ugovorom definirano da projektant mora izraditi izvedbeni projekt što uključuje razradu glavnih projekta na izvedbenoj razini s troškovnicima?

U odgovoru na vaš upit navodimo da Komora nema nadležnosti uplitati se ugovorne odnose, međutim načelno upućujemo na odredbe važećih propisa koje su relevantne u konkretnom slučaju.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je dužnost ispunjenja obveze, što podrazumijeva da je sudionik u obveznom odnosu dužan ispuniti svoju obvezu i odgovoran je za njezino ispunjenje.

Nadalje navodimo da je sadržaj izvedbenog projekta propisan odredbom članka 34. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15 i 61/16).

Navedenom odredbom propisano slijedeće:

(1) Izvedbeni projekt za građevinu sadrži odgovarajuće projekte pojedinih struka kojima se razrađuje tehničko rješenje projektirane građevine, radi ispunjenja uvjeta određenih u glavnom projektu.

(2) Izvedbeni projekt sadrži sve grafičke prikaze koje je, ovisno o vrsti građevine i njezinom tehničkom rješenju, potrebno imati na gradilištu kako bi se građevina mogla izvesti na način predviđen glavnim projektom (npr. planove oplata, nacrte armature, radioničke nacrte nosivih konstrukcija, izometrije, sheme stolarije i bravarije, nacrte detalja, detalje ugradnje opreme i instalacija i druge grafičke prikaze).

(3) Izrada izvedbenog projekta može se prilagoditi dinamici građenja građevine, a za tehnički pregled, izvedbeni projekt treba biti opremljen prema odredbama ovoga Pravilnika.

(4) Izrada izvedbenog projekta treba pratiti etapnost odnosno faznost građenja građevine. Osim sadržaja propisanog u članku 6. ovoga Pravilnika, prva mapa izvedbenog projekta treba sadržavati i redoslijed, opis te prikaz etapnosti odnosno faznosti građenja.

Prema odredbi članka 35. stavka 1. istog Pravilnika izvedbeni projekt mora, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati detaljnije opise i dodatne računske provjere.

Stavkom (2) propisano je da izvedbeni projekt može, ovisno o uvjetima, postupcima i drugim okolnostima građenja, sadržavati i detaljniju razradu programa kontrole i osiguranja kvalitete..

Slijedom navedenog, projektant je dužan izvršiti obveze koje je preuzeo ugovorom, a posao koji obavlja mora biti u skladu sa važećim propisima.

Zatvorite odgovor

50.

Dopisom od 8. siječnja 2019. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste diplomirali na Građevinskom fakultetu u Zagrebu, položili stručni ispit građevinske struke u Republici Bosni i Hercegovini, te da ste nakon završenog fakulteta radili 2 godine u Velikoj Gorici a sada imate registrirano poduzeće "HRVOSLAV PERKOVIĆ" j.d.o.o. za građevinske djelatnosti sa sjedištem u Splitu, Vrančićeva 3. S tim u svezi postavljate pitanje postoji li mogućnost ishođenja privremenih odobrenja na vremenski period ili za određena gradilišta za voditelja gradilišta u republici Hrvatskoj ili priznavanja stručnog ispita?

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa odredbom članka 24. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/215, 118/2018) poslove voditelja građenja u svojstvu odgovorne osobe može obavljati ovlašteni voditelj građenja, sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelj građenja Komore propisani su odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015, 114/2018). Pored odgovarajućeg stupnja stručne spreme u vašem slučaju 300 ECTS bodova, potrebno je imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit u Republici Hrvatskoj.

Program, uvjeti i način provedbe stručnog ispita propisani su Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja (Narodne novine, broj 129/2015).

Stručni ispit za osobe koje obavljaju poslove graditeljstva polaže se u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja i prema našim saznanjima nema mogućnosti priznavanja stručnog ispita položenog u trećim državama.

Također navodimo da prema važećim propisima u Republici Hrvatskoj nema mogućnosti davanja privremenog odobrenja za obavljanje poslova voditelja gradilišta za državljane Republike Hrvatske.

Takva mogućnost postoji za ovlaštene fizičke osobe iz države ugovornice EGP-a koje imaju pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove pored ostalog i voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

51.

Dopisom od 28. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je moguće dobiti licencu 413 414 i 314 313 u Republici Hrvatskoj sa završenim tehničkim fakultetom u Novom Sadu (četverogodišnji studij) i zvanjem diplomirani inženjer građevine bez mastera?

Odredbom članka 59. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015, 118/2018) propisano je da fizička osoba koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja ili voditelja projekta i poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni arhitekt odnosno ovlašteni inženjer, ovlašteni voditelj građenja, odnosno ovlašteni voditelj radova, voditelj projekta, odnosno stručna osoba za obavljanje poslova prethodnih istraživanja, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima.

S tim u svezi obavještavamo vas da do danas od nadležnih tijela u Republici Hrvatskoj nismo obaviješteni o postojanju uzajamnosti u odnosu na Republiku Srbiju, iz kojih razloga nije moguć upis državljana Republike Srbije u imenike ovlaštenih inženjera Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

52.

Dopisom od 18. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u firmi koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja i nadzora u kojoj ste i suvlasnica,. Imate namjeru zatvaranja firme i otvaranja ureda ovlaštenog inženjera, te postavljate slijedeća pitanja:

  1. Da li otvaranjem Ureda mora prestati vaš radni odnos u firmi?
  2. Koliko dugo se čeka na rješenje o otvaranju ureda i da li je dovoljno za otvaranje ureda poslati zahtjev za upis u upisnik samostalnih ureda sa prilozima?
  3. Da li ured ovlaštenog inženjera može sklapati ugovor o poslovnoj suradnji sa projektantima drugih struka?

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

Prema članku 8. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva, upis u imenik, upisnik, odnosno evidenciju, Komora je dužna obaviti u roku od osam dana od dana primitka urednog zahtjeva za upis.

Odredbom članka 28. navedenog Pravilnika propisano je da se zahtjev za osnivanje Ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja podnosi na propisanom obrascu (Obrazac br. 5) koji se nalazi na web stranici Komore.

Ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može sklapati ugovore o poslovnoj suradnji sa projektantima drugih struka.

Zatvorite odgovor

53.

Dopisom od 12. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se osamnaest godina član Komore i dvanaest godina sudski vještak za graditeljstvo i procjenu nekretnina. Vlasnik ste društva sa ograničenom odgovornošću registriranog za poslove projektiranja, nadzora, građenja i vještačenja, u kojoj ste zaposleni na puno radno vrijeme. Namjeravate graditi obiteljsku kuću za vlastite potrebe sa jednom stambenom jedinicom.

S tim u vezi molite tumačenje da li možete u skladu sa važećim propisima istovremeno biti nadzor i izvođač ili samo jedno. Nadalje, ako se odlučite bit sam sebi izvođač, odnosno da vaša tvrtka bude glavni izvođač, a da imate podizvođača, da li morate sa vlastitom tvrtkom sklopiti ugovor o građenju. Navodite da ćete zatražiti upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

U tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Ako se odlučite kao ovlašteni inženjer građevinarstva obavljati stručni nadzor gradnje obiteljske kuće za vlastite potrebe navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog projektiranje ili stručni nadzor temeljem citirane odredbe možete provoditi kao fizička osoba ovlašteni inženjer građevinarstva, za vlastite potrebe.

Odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisana je opća obveza investitora da poslove projektiranja, kontrole i nostrifikacije projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Smatramo da se iznimka iz članka 50. odnosi na ovaj slučaj te da za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja za vlastite potrebe nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti pisanom izjavom, odlukom ili nekim drugim aktom.

U dijelu pitanja koje se odnosi na mogućnost za putem vlastite tvrtke za potrebe stanovanja vas i vaše obitelji gradite obiteljsku kuću upućujemo vas da okolnost da li sa vlastitom tvrtkom trebate sklopiti ugovor o građenju, zatražite u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

54.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste magistar inženjer rudarstva, da imate položen stručni ispit za obavljanje određenih poslova u rudarstvu - površinska eksploatacija, a obzirom da rudari nemaju svoju komoru zanima vas da li je moguć upis u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva?

Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2018) uređuje se obavljanje stručnih poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje za četiri struke i to arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.

Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2018) propisan je ustroj, djelokrug, javne ovlasti i članstvo u Hrvatskoj komori arhitekata, Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike.

U skladu sa odredbama važećih propisa inženjerima rudarstva nije omogućen upis u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

55.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom:

  1. Da li je na energetskoj obnovi višestambene zgrade gdje se izvode radovi zamjene stolarije, fasaderski radovi te postava toplinske izolacije ravnog krova dovoljno imenovati jednog voditelja radova koji je upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja.
  2. Ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene osobe koja je voditelj radova i koja je vršila upise u građevinski dnevnik, da li nova imenova osoba u Izjavi o izvedenim radovima (koja će morati biti sastavljena nakon završetka gradnje), odgovara i za radove i količine koji su izvođeni prije njenog imenovanja i treba li prilikom razrješenja imenovanja, osoba koja je bila voditelj radova dati kakovu izjavu o odgovornosti za izvedene radove za vrijeme trajanja njenog imenovanja?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz vaše prvo pitanje navodimo da je imenovanje ovlaštenog voditelja građenja za vođenje radova za energetskoj obnovi višestambene zgrade na kojoj se izvode radovi zamjene stolarije, fasaderski radovi, te postava toplinske izolacije, u skladu sa važećim propisima.

Ukoliko tijekom izvođenja predmetnih radova dođe do promjene izvođača i s tim u svezi voditelja građenja tada pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine potpisuje ovlašteni voditelj građenja koji je bio imenovan u trenutku završetka radova, međutim prilikom preuzimanja poslova od prethodnog izvođača potrebno je sastaviti zapisnik o primopredaji radova i dokumentacije od prethodnog ovlaštenog voditelja građenja u kojem će biti navedene sve činjenice i okolnosti vezane uz izvršene radove, utrošeni materijal i sl. Također navedene okolnosti potrebno je upisati u građevinski dnevnik.

Odredbom članka 3. Pravilnika o sadržaju pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine (Narodne novine, broj 43/2014) propisano je što se prilaže uz pisanu izjavu izvođača, a člankom 6. navedenog Pravilnika propisano je da istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja potvrđuje inženjer gradilišta potpisom pisane izjave izvođača.

S tim u svezi odgovornost za istinitost i točnost pisane izjave izvođača u skladu sa važećim propisima snosi inženjer koji ga je potpisao. Međutim u slučaju eventualnog sudskog spora osoba koja je potpisala pisanu izjavu, osobito u slučaju kada je preuzela posao od prethodnog izvođača, može ukoliko je na valjan način izvršena primopredaja dokazivati da su za određene radnje odgovorni drugi subjekti.

Zatvorite odgovor

56.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li ulogu glavnog projektanta može imati ovlašteni arhitekt/inženjer već kada stekne ovlaštenje, ili se treba čekati pet godina nakon stjecanja ovlaštenja kao što je to bilo prije?

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

Zatvorite odgovor

57.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se pripremate za natječaj za stručni nadzor i u postupku ste pregledavanja projektne dokumentacije koja je objavljenja na stranicama općine?

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi- rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

Zatvorite odgovor

58.

Dopisom od 3. prosinca 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li ulogu glavnog projektanta može imati ovlašteni arhitekt/inženjer već kada stekne ovlaštenje, ili se treba čekati pet godina nakon stjecanja ovlaštenja kao što je to bilo prije?

U odgovoru na vaš upit navodimo da je odredbom članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano da poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja propisane su odredbom članka 50. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog osoba koja ispunjava uvjet iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) i koja je upisom u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva stekla strukovni naziv ovlašteni inženjer građevinarstva, može u skladu sa važećim propisima biti glavni projektant.

Zatvorite odgovor

59.

Dopisom od 29. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se pripremate za natječaj za stručni nadzor i u postupku ste pregledavanja projektne dokumentacije koja je objavljenja na stranicama općine?

"Predmet javnog nadmetanja su usluge stručnog građevinskog, tehnološkog i geodetskog nadzora nad izvođenjem radova na obnovi - rekonstrukciji objekta koji je tijekom Domovinskog rata oštećen i djelomično srušen, a koji će biti rekonstruiran i obnovljen u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima. Rekonstrukcija uključuje Građevinsko-obrtničke radove, vodovod i kanalizaciju, strojarske instalacije te elektroinstalacijske radove sukladno detaljnim opisima, vrstama i količinama određenim u Ugovornom troškovniku te sukladno projektno-tehničkoj dokumentaciji"

Ističete da je u projektnoj dokumentaciji navedeno je da je Glavni projekt izrađen u ožujku 2017. prema članku 130. Zakona o gradnji, te da je zgrada izgrađena prije 1968. U sklopu navedenog projekta mijenja se organizacija prostora, instalacije i nenosivi pregradni elementi. Jedan dio zgrade je potpunosti oštećen te se isti planira obnoviti/izgraditi novijim materijalima i novom međukatnom, stropnom i krovnom konstrukcijom u postojećim gabaritima.

Također navodite da ste od općine dobili slijedeći odgovor:

"Poštovani, vezano uz Vaš upit jesu li za projekt rekonstrukcije zatražene potvrde o usklađenosti projekta s posebnim uvjetima, obavještavam Vas da je Općina od Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju zatražila informaciju koji su joj akti potrebni za obnovu u ratu oštećene građevine na koji smo dobili odgovor istog odjela da se, neovisno o stupnju oštećenja, ista može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja građevine. Daljnje suglasnosti ni potvrde nisu tražene."

S tim u svezi molite stručno mišljenje da li se ovakav projekt sukladno članku 130. može nazvati "projektom postojećeg stanja" te stoga nisu tražene potvrde glavnog projekta ni građevinska dozvola. Ističete da ste mišljenja da se trebao izradit Glavni projekt sukladno "Pravilniku o jednostavnim i drugim radovima" na koji je trebalo ishoditi potvrde javnopravnih tijela.

S obzirom da će se izvoditi nova međukatna, stropna i krovna konstrukcija sa novijim materijalima ali u istim rasponima i gabaritima da li se ovdje radi i o "rekonstrukciji građevine" prema Zakonu o gradnji-izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svrhu njezine obnove, te da li je potrebno i ishođenje građevinske dozvole.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, a osobito u dijelu koji se odnosi na izdavanje dozvola i drugih akata za gradnju, nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se za službeno tumačenje obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Vezano uz konkretni slučaj mišljenja smo da je Upravni odjel za prostorno uređenje i gradnju dao ispravnu informaciju da se građevina iz članka 130. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17) može vratiti u prvobitno stanje bez građevinske dozvole, u skladu s aktom na temelju kojeg je izgrađena, odnosno projektom postojećeg stanja.

Naime, predmetni zahvat može se smatrati rekonstrukcijom u smislu odredbe članka 3. stavka 1. točka 19. Zakona o gradnji.

Odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/14, 41/15, 105/15, 61/16, 20/17) propisano je što sadrži projekt za rekonstrukciju postojeće građevine. Citiranom odredbom propisano je slijedeće:

"(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji."

Također navodimo da je odredbom članka 50. stavak 1. podstavak 5. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u okviru zadaća građevinske struke propisana izrada građevinskog projekta postojećeg stanja za sve građevine.

Zatvorite odgovor

60.

Dopisom od 27. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom da se objasni što podrazumijeva odgovornost glavnog nadzornog inženjera za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora?

Navodite da je važećim propisima jasno naznačena i razrađena odgovornost nadzornih inženjera, međutim, za odgovornost glavnog nadzornog inženjera propisano je kako je gore navedeno; da je odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora. Obzirom da nadzorni inženjeri i dalje ostaju odgovorni za svoja izvješća, koja je onda odgovornost glavnog nadzornog inženjera, odnosno, podrazumijeva li odgovornost za cjelovitost i međusobnu usklađenost također i "tehničku" odgovornost za izvješća ostalih nadzornih inženjera, ili glavni nadzorni inženjer odgovara i pazi da su napisana izvješća svih nadzornih inženjera i u skladu s pravilima.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisane su dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora građenja.

U slučaju da se na građevinama izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke (članak 57. stavak 1.). U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnog nadzornog inženjera.

Stavkom 3. istog članka propisano je da je glavni nadzorni inženjer odgovoran za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Odredbom članka 24. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17) propisano je da završno izvješće glavnog nadzornog inženjera sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

Istinitost i točnost izjava, podataka, izvješća i očitovanja iz članka 22., 23., 24. i 25. ovoga Pravilnika potvrđuje nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer, potpisom završnog izvješća i otiskom pečata ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, odgovornost sudionika u građenju detaljno je propisana važećim propisima.

Zatvorite odgovor

61.

Dopisom od 9. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je za projekt rekonstrukcije koji ste izradili i koji je predan prije godinu dana referent tražio: "Izjavu o postojećem stanju konstrukcije", potpisanu od projektanta konstrukcije. Obzirom da više niste u radnom odnosu kod poslodavca koji je predao projekt i niste kontaktirani za davanje navedene izjave (a ista je predana) postavljate pitanje pod kojim uvjetima drugi projektant konstrukcije (koji nije izradio projekt rekonstrukcije navedenog objekta) može potpisati izjavu o postojećem stanju konstrukcije u svoje ime?

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se obratite navedenom Ministarstvu. Međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim navodimo da je odredbom članka 30. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 64/2014., 41/2015., 105/15., 61/2016., 20/2017.) propisan obvezan sadržaj projekta rekonstrukcije građevine. Navedenim člankom propisano je slijedeće:

(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

  1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine,
  2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati:

  1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu,
  2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika.

(4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji.

Slijedom navedenog prilikom izrade projekta trebalo je uzeti u obzir sve navedene podatke i elemente iz citirane odredbe Pravilnika.

Također navodimo da je člankom 10. istog Pravilnika propisano potpisivanje i odgovornosti za potpisani projekt odnosno dio projekta.

U smislu navedenog članka Pravilnika "naslovnu stranicu projekta odnosno pojedine mape koja je sastavni dio projekta te pojedini tekstualni dio ili grafički prikaz potpisuje projektant.

Pojedini dio projekta koji se odnosi na zajedničko definiranje tehničkog rješenja građevine (zajednički tehnički opis, zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja, ukupne podatke o višku iskopa koji sadrži mineralnu sirovinu koji će preostati prilikom građenja građevine u skladu s posebnim propisom kojim je uređeno područje rudarstva i sl.) potpisuje glavni projektant. Glavni projektant potpisuje i naslovnu stranicu projekta, odnosno svake mape koja je sastavni dio projekta.

Odgovorna osoba u projektantskom uredu potpisuje naslovnu stranicu mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta koji je projektiran u tom projektantskom uredu.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta te potpisom pojedinog tekstualnog, proračunskog, tabličnog i drugog tehničkog dijela projekta, odnosno potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Potpisom naslovne stranice mape koja je sastavni dio cjelovitog projekta odgovorna osoba u projektantskom uredu preuzima odgovornost u skladu s odredbama posebnih propisa".

Zatvorite odgovor

62.

Dopisom od 19. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za pojašnjenje odredaba važećih propisa koji se odnose na obavljanje funkcije voditelja građenja. S tim u svezi postavljate upit ako se radovi sastoje pretežno od građevinskih radova, može li javni naručitelj u dokumentaciji o nabavi tražiti voditelja građenja (koji će biti imenovan za inženjera gradilišta) građevinske struke ili mora neovisno o karakteristikama radova dopustiti da funkciju voditelja građenja obavlja voditelj građenja arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrostruke?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja prostornog uređenja i gradnje u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka i obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati. Stavkom 2. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Slijedom navedenog ako se u konkretnom slučaju izvode pretežito građevinski radovi, mišljenja smo da ovlašteni voditelj građenja treba biti građevinske struke.

Zatvorite odgovor

63.

Dopisom od 9. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste bili glavni nadzor na završenoj poslovnoj zgradi - hotelu, za koji je ishođenja uporabna dozvola i svi tehnički uvjeti. Navodite da je sa glavnim izvođačem radova prije tehničkog pregleda sastavljen zapisnik o preuzimanju između investitora i glavnog izvođača, uz popisane nedostatke koji će se sanirati nakon tehničkog pregleda, te uz garanciju (2 ili 10 godina) koja je regulirana ugovorom o građenju kao i zadužnica od 10% na ukupnu vrijednost radova u slučaju ne izvršenja. Također navodite da su investitor i glavni izvođač dodatno sporazumno (bez uključivanja nadzora) dogovorili i zadržavanje dijela sredstava od zadnje situacije dok se ne izvrši sanacija - zadnju - okončanu situaciju vam nisu dali na ovjeru, a nikad je niste ni vidjeli usprkos vašem traženju. Nadalje navodite da obzirom da ni nakon godinu dana od tehničkog pregleda izvođač nije otklonio sve nedostatke, a pojavili su se i novi, investitor smatra da bi vi kao nadzor i dalje trebali biti prisutni na objektu i sudjelovati u rješavanju nedostataka jer bi za neke radove mogla isteći garancija. Navodite da ste se odazvali nekoliko puta. Ističete da prema ugovoru o nadzoru trajanje radova je do završetka radova tj. 12 mjeseci od početka radova.

S tim u svezi postavljate upit:

  1. Da li ste i dalje obvezni voditi brigu o nedostacima i koordinirati radove te sudjelovati u otklanjanju nedostataka na objektu nakon godinu dana od tehničkog pregleda
  2. Da li trebate tražiti novi ugovor za nadzor za ovakve situacije za koje se ne zna do kad će trajati.

Također ističete da ste u tijeku radova aktivno pisano upozoravali na nedostatke.

Vezano uz vaš upit navodimo da je za pravno mišljenje vezano uz izvršenje ugovornih obveza potrebno imati uvid u odredbe konkretnog ugovora. Međutim, imajući u vidu podatke koje ste naveli u svojem dopisu da je za navedenu poslovnu zgradu - hotel ishođena uporabna dozvola, te izvršena primopredaja između investitora i glavnog izvođača, smatramo da ste izvršili obveze propisane odredbom članka 58. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17), kao i obveze preuzete ugovorom o obavljanju stručnog nadzora čije je trajanje ugovoreno do završetka radova, odnosno 12 mjeseci od početka radova. Prema našem mišljenju ako investitor traži vaš daljnji angažman potrebno je sklopiti Anex prethodnom ugovoru ili novi Ugovor.

Zatvorite odgovor

64.

Dopisom od 13. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste diplomirani inženjer građevinarstva, da ste do umirovljenja 2013. godine bili član Komore radili u velikim građevinskim firmama i to na poslovima izgradnje svih vrsta objekata, a zadnjih godina i stručnog nadzora. Ističete da sada namjeravate graditi vlastitu kuću (manju od 400 m2) i u vezi toga postavljate upit da li vi možete vršiti nadzor gradnje?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Međutim, napominjemo da prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

65.

Dopisom od 7. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u komori postoji "Ovlašteni voditelj pomorskih radova građevinske - hidrotehničke struke". Navodite da je to zahtjev iz jednog objavljenoj javnog natječaja pa postavljate pitanje da li je to u skladu sa važećim propisima?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je ovlašteni voditelj građenja upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ovlašten u okviru svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj radova upisan u Imenik ovlaštenih voditelja radova može u okviru svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

U okviru navedenih Imenika nema smjerova, pa iz navedenih razloga zahtjev iz objavljenog javnog natječaja nije utemeljen na važećim propisima. Eventualno iskustvo na poslovima hidrotehničke struke na pomorskim radovima može se dokazivati osobnim referencama.

Zatvorite odgovor

66.

Dopisom od 30. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste projektant građevinskog dijela projekta: Glavnog projekta konstrukcija, te bez vašeg znanja Investitor angažira drugog ovlaštenog inženjera građevinarstva za izvedbenu fazu projekta. S tim u svezi postavljate upit obzirom da se gradi prema Izvedbenom projektu koji je izradila druga ovlaštena osoba tko snosi daljnju odgovornost za nosivu konstrukciju predmetnog objekta?

U vezi vašeg upita a u okvirima nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u odredbama važećih propisa nema zapreke da ovlašteni inženjer građevinarstva izrađuje Izvedbeni projekt i u slučaju ako nije radio Glavni projekt na temelju kojeg je ishođena građevinarska dozvola.

Prema odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13, 20/17), kao ni podzakonskim propisima toga zakona nije propisana obveza investitora u slučaju da izvedbeni projekt nije izradio projektant glavnog projekta, da projektantu glavnog projekta prije početka građenja, odnosno izvođenja radova dostavi izvedbeni projekt ili njegov dio radi davanja mišljenja o usklađenosti izvedbenog projekta s glavnim projektom. Takva obveza bila je propisana odredbama ranije važećih propisa.

Odgovornost projektanta propisana je odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji.

Prema odredbi članka 74. stavka 2. Zakona o gradnji izvedbeni projekt ne smije biti izrađen protivno glavnom projektu, a odredbom članka 163. stavak 1. točka 4. propisana je prekršajna kazna za povredu te odredbe.

Slijedom navedenog svaki projektant odgovoran je za projekt koji je izradio, a osim prekršajne odgovornosti podliježe i općim pravilima odgovornosti za štetu koja su utvrđuje u sudskom postupku.

Ukoliko imate saznanja da je izvedbeni projekt izrađen protivno glavnom projektu, upućujemo vas da o tome obavijestite investitora.

Zatvorite odgovor

67.

Dopisom od 5. studenog 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste zaposlili inženjerku građevinarstva upisanu u Imenik ovlaštenih voditelja građenja. Nadalje navodite da tvrtka izvodi građevinske radove kao podizvođač, dok glavni izvođač izvodi strojarske radove te nema zaposlenog građevinskog inženjera. Ističete da je vaša ovlaštena voditeljica građenja na bolovanju, da nemate financijskih mogućnosti zapošljavati još jednog građevinskog inženjera i s tim u svezi postavljate upit na koji način možete dostaviti ovjerenu potrebnu dokumentaciju za izvedene radove?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

U konkretnom slučaju vaše trgovačko društvo ispunjava uvjete da izvođača i uvažavajući okolnost da je ovlaštena voditeljica građenja na bolovanju imate mogućnost angažirati ovlašteni voditelj građenja koji bi dovršio poslove i u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl..

Također dodatno vas obavještavamo o stajalištima Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja u vezi imenovanja odgovornih osoba na gradilištu.

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

68.

Dopisom od 29. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da od referenta koji provodi tehnički pregled imate zahtjev da se kao glavni nadzorni inženjer potpišete i na sva završna izvješća nadzornih inženjera koja su izdana. Navodite da kao glavni nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima izdajete Završno izvješće glavnog nadzornog inženjera, kojim između ostaloga izjavljujete cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora. S tim u svezi postavljate upit da li je zahtjev referenta za ovjerom i drugih završnih izvješća opravdan?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 57. stavak 3. Zakona o gradnji Narodne novine, 153/13 i 20/17) glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (Narodne novine, broj 111/14, 107/15, 20/17).

Slijedom navedeno pravilno navodite da ste kao glavni nadzorni inženjer dužni izdati završno izvješće glavnog nadzornog inženjera koje sadrži podatke o građevini i građevinskoj dozvoli, izjavu o cjelovitosti i međusobnoj usklađenosti stručnog nadzora, te o usklađenosti izvedbe građevine s građevinskom dozvolom, kao i podatke o objedinjavanju građevinskog dnevnika, te o izvješćima svih nadzornih inženjera koji su bili imenovani tijekom građenja.

U odgovoru na vaš upit navodimo da traženje referenta koji provodi tehnički pregled nije utemeljeno na važećim propisima.

Iznimno, glavni nadzorni inženjer prema članku 57. stavak 4. Zakona o gradnji može biti istodobno i nadzorni inženjer za određenu vrstu radova i jedino u tom slučaju bi se trebalo potpisati i to izvješće.

Zatvorite odgovor

69.

Dopisom od 27. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste glavni projektant i projektant jednog dijela dokumentacije za vjetroelektranu, za koju je ishođena građevinska dozvola i investitor namjerava započeti sa građenjem. S tim u svezi postavljate upit:

  1. da li kao projektant možete biti nadzorni inženjer građenja (glavni nadzorni inženjer, nadzorni inženjer) ili
  2. da li kao projektant možete biti voditelj građenja odnosno glavni inženjer gradilišta za izvođača radova i da li morate biti zaposleni kod izvođača?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaše prvo pitanje upućujemo vas da prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine. Broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, 153/13, 20/17) propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Međutim u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 56. istog Zakona propisano je da nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Također odredbom članka 31. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da na temelju važećih propisa nema pravnih zapreka da kao glavni projektant vjetroelektrane obavljate i poslove stručnog nadzora građenja ako vam investitor ugovorom povjeri taj posao.

U odgovoru na drugo pitanje navodimo slijedeće:

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Slijedom navedenog, ako ste upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

Zatvorite odgovor

70.

Dopisom od 29. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da vam se učestalo događa da pojedini investitori traže da pored Ugovora o nadzoru ili narudžbe te izdanog Rješenja o imenovanju nadzora, potpisujete i Ugovor o imenovanju nadzora ili imenovanju glavnog nadzornog inženjera, osobno sa tom osobom imenovanom od strane vaše tvrtke. U prilogu dostavljate dva slučaja i to Ugovor o pružanju usluga stručnog nadzora građenja i Ugovor o imenovanju nadzornog inženjera za građevinske radove te Rješenje o imenovanju glavnog nadzora od strane naručitelja. S tim u svezi postavljate upit što bi u skladu sa važećim propisima bilo ispravno?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Člankom 49. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Prema odredbi članka 57. stavka 1. i 2. istog Zakona, na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.

U slučaju iz stavka 1. ovoga članka investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

Slijedom navedenoga na temelju važećih propisa investitor sa pravnom osobom registriranom za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja ili uredom/zajedničkim uredom za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, mora sklopiti pisani ugovor o pružanju usluge stručnog nadzora građenja.

Navedenim ugovorom investitor u slučaju da se na građevini izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega, može odrediti tko će obavljati poslove glavnog nadzornog inženjera. Međutim, ako investitor ne želi imenovati glavnog nadzornog inženjera istim ugovorom može se odrediti i Izvršitelj odnosno druga osoba koja će imenovati glavnog nadzornog inženjera.

U slučaju kada je glavni nadzorni inženjer određen ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja prema našem mišljenju nije potrebno još dodatno sklapati poseban ugovor o imenovanju glavnog nadzornog inženjera.

Rješenje/odluka o imenovanju glavnog nadzornog inženjera je dosta često u praksi ali isto nema uporišta u odredbi članka 57. stavka 2. Zakona o gradnji. Mišljenja smo da bi se odluka o imenovanju mogla primijeniti u slučaju kada je ugovorom o pružanju usluge stručnog nadzora građenja investitor ovlastio Izvršitelja ili drugu osobu da odredi glavnog nadzornog inženjera.

Zatvorite odgovor

71.

Dopisom od 26. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li diplomirani inženjer elektrotehnike sa ovlaštenjem za voditelja radova može biti i voditelj radova ostalih obrtničko zanatskih radova osim struje?

Prema odredbi članka 28. zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Slijedom navedenog, ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke može voditi radove samo radove u okviru svoje struke.

Zatvorite odgovor

72.

Dopisom od 24. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je od 1.07.2018. Regionalna razvoja agencija PSŽ Panora d.o.o. Požega u kojoj ste zaposleni, preregistrirana u Regionalni koordinator razvoja PSŽ-javna ustanova s time da ćete sve aktivnosti koje ste do sada radili raditi i nadalje (priprema projektne dokumentacije, vođenje projekta i nadzore provedbe, stručna pomoć u pripremi i provedbi razvojnih projekata. S tim u svezi postavljate upit da li svoj status ovlaštenog inženjera morate staviti u mirovanje?

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 32. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je u kojim slučajevima članu Komore ex lege članstvo u Komori miruje, pa je tako jedan od razloga za mirovanje i ako se član Komore zaposli u tijelima državne uprave ili lokalne ili područne (regionalne) samouprave.

U konkretnom slučaju obzirom da ste zaposleni u javnoj ustanovi mišljenja smo, da nisu ispunjeni uvjeti iz članka 32. navedenog Zakona za mirovanje članstva.

Zatvorite odgovor

73.

Dopisom od 25. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste od investitora dobili informaciju da za uslugu projektantskog nadzora mora prema određenoj regulativi (ili vlastitim pravilnicima) provesti javnu ili jednostavnu nabavu. Navodite da po vašem mišljenju projektantski nadzor nad izgradnjom određene građevine može vršiti samo projektant te građevine, ukoliko je u mogućnosti to činiti. S tim u svezi postavljate upit da li postoji u regulativni odredba koja to rješava ili je u planu da se to uvrsti u regulativu?

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi dodatno napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta prijedloga Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

Zatvorite odgovor

74.

Dopisom od 18. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlaštena voditeljica građenja i ujedno vlasnik i direktor tvrtke koja se bavi građenjem. Molite da se pojasni da li imate pravo provoditi vođenje građenja za neku drugu tvrtku osim u svojoj u kojoj ste zaposlena. Dodatno pitate da li trebate biti zaposlenik te tvrtke ili se to može regulirati ugovorom ili drugim aktom i da li ga sklapate u ime svoje tvrtke ili osobno?

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Kao ovlašteni voditelj građenja možete raditi u dopunskom radnom odnosu na temelju odredbe članka 61. stavak 3. Zakona o radu (NN br. 93/14, 127/17) ili na temelju ugovora o djelu i sl. za izvođača koji ispunjava uvjete iz članka 29. i 30. navedenog Zakona.

Međutim u vezi vašeg upita dodatno napominjemo slijedeće:

U slučaju kada se na građevini izvode radovi koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

75.

Dopisom od 17. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem citirate odredbu članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, te s tim u svezi navodite i citat uvjeta iz objavljenog javnog natječaja za nadzor u kojem je pored ostalog u uvjetima navedeno i VŠS - stara kvalifikacija ing.građ. Po izjavljenom prigovoru naručitelj briše tekst: "Visoka stručna sprema iz područja građevinarstva; stručnjak je završio odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekao akademski naziv magistar inženjer, ili je završio odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekao stručni naziv stručni specijalist inženjer te je tijekom cijelog svog studija stekao najmanje 300 ECTS bodova, odnosno na drugi način koji je propisan posebnim propisom stekao odgovarajući stupanj". Navodite da je Naručitelj umjesto izbrisanog citiranog teksta naveo slijedeće: "ovlaštenje sukladno pravu države poslovnog nastana za obavljanje poslova stručnog nadzora"

U vezi vašeg upita navodimo da su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) propisani uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, kojim se stječe pravo na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

S tim u svezi pravilno bi bilo u javnim natječajima za poslove stručnog nadzora građenja tražiti dokaz o ovlaštenju, odnosno upisu u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Na temelju važećih propisa upis u navedeni Imenik moguć je samo za osobe koje imaju završenih 300 ECTS bodova, ali na temelju prijelaznih odredaba ranije važećih propisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva bile su upisane i osobe za 180 ECTS odnosno ranije (VŠS), koji navedenim upisom imaju sva prava i obveze za obavljanje stručnih poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja koje proizlaze iz strukovnog naziva ovlašteni inženjer građevinarstva.

Zatvorite odgovor

76.

Dopisom od 16. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da će IRB uskoro imati obvezu imenovati voditelja projekta gradnje sukladno članku 38. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje. S tim u svezu postavljate upit da li prilikom javne nabave kao dokaz da netko ima uvjete za voditelje projekta može tražiti izvod iz Evidencije Komore i da li su u tu evidenciju upisane osobe koje ispunjavaju zakonske uvjete?

U vezi vašeg upita navodimo da Hrvatska komora inženjera građevinarstva na temelju članka 30. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) vodi Evidenciju voditelja projekta, te da se u istu upisuju voditelji projekta koji ispunjavaju uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015).

Navedena Evidencija javno je dostupna na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva, ali također možete i zatražiti od Komore provjeru podatka o upisu.

Zatvorite odgovor

77.

Dopisom od 15. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je dopušteno da naručitelj u Ugovoru u javnoj nabavi usluge: Stručni nadzor građenja od izvršitelja pravne osobe registrirane za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja, traži kao jamstvo za uredno ispunjenje ugovora i za nedostatke koji se mogu javiti nakon završetka radova na građevini, 1 bjanko zadužnicu potvrđenu od strane javnog bilježnika na iznos koji navodite u dopisu?

U odgovoru na vaš upit navodimo da Naručitelj ima pravo tražiti razne oblike jamstva za uredno izvršenje ugovora, a na vama kao izvođaču je da ocijenite da li pod tim uvjetima želite preuzeti ugovorne obveze.

Dodatno navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva osigurani od profesionalne odgovornosti u poslovima koje su prema važećim propisima ovlašteni obavljati, a za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči ovlašteni inženjer svojim postupanjem, propuštanje postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje pa tako i poslova stručnog nadzora građenja, koje za posljedicu mogu imati: smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe; oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta); štetu koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno uništenjem stvari (imovinska šteta u širem smisli ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Predlažemo da prilikom pregovaranja oko sklapanja pravnih poslova Naručitelju predložite da uzme u obzir navedene okolnosti.

Zatvorite odgovor

78.

Dopisom od 11. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni inženjer sa stalnim zaposlenjem u trgovačkom društvu. Zanima vas da li možete obavljati poslove projektiranja odnosno nadzora u drugoj firmi i ima li nekih uvjeta odnosno ograničenja?

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa možete obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva. Pri tome savjetujemo u skladu sa propisima o radu o tome obavijestite svog poslodavca.

Također uz radni odnos u trgovačkom društvu ako ste upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete osnovati ured ovlaštenog inženjera i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, a da u tom uredu niste zaposleni.

U vezi ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava kao i mišljenje poreznih savjetnika. http://www.hkig.hr/FAQ-tumacenja-upute/MZOPU/

Zatvorite odgovor

79.

Dopisom od 8. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je vaša supruga diplomirani ekonomist i ima namjeru doškolovati se u zanimanje građevinski (arhitektonski) tehničar te otvoriti obrt za administrativno, knjigovodstvene usluge. S tim u svezi postavljate upit da li može u registraciji tog obrta dodati i djelatnost iz područja građevinarstva i koje prava odnosno ovlaštenja stječe zanimanjem građevinski tehničar. Nadalje pitate da li stječe pravo postati član komore odnosno biti registrirani voditelj građenja sa samostalnim pečatom i pod kojim uvjetima?

Osoba sa završenom srednjom stručnom spremom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj78/2015) može voditi manje složene radove.

Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/2015) osobe koje ispunjavaju uvjet iz citirane odredbe Zakona imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke.

Time se ne stječe svojstvo člana Komore i upis u Evidenciju voditelja radova tehničara nije obveza nego pravo osobe koja ispunjava uvjete iz citiranog članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Dodatno skrećemo pozornost na slijedeće odredbe važećih propisa:

Prema odredbi članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili imenik ovlaštenih voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

Zatvorite odgovor

80.

Dopisom od 4. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u vezi primjene odredbe članka 7. Pravilnika o obaveznom sadržaju i opremanju projekata građevina. S tim u svezi molite informaciju kako se navedena odredba odnosi na izvedbeni projekt, da li se mora imenovati glavni projektant izvedbenog projekta i ako mora koje su njegove obveze i odgovornosti?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U kojim slučajevima postoji obveza izrade izvedbenog projekta propisana je odredbom članka 74. Zakona o gradnji (153/13 i 20/17).

Nadalje odredbom članka 49. stavak 2. istog Zakona propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN br. 64/2014) propisuje se obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje i dr. Člankom 7. toga Pravilnika definirano je što treba sadržavati naslovna stranica mape projekta što se odnosi kako na glavni projekt, tako i izvedbeni projekt, tipski projekt ili projekt uklanjanja.

U vezi vašeg upita navodimo da projektanta izvedbenog projekta određuje investitor ugovorom o projektiranju.

Zatvorite odgovor

81.

Dopisom od 13. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li postoji pravilnik ili naputak o postupanju sa osobnim referencama ovlaštenih inženjera građenja. S tim u svezi zanima vas da li ste u obavezi dati dobivene osobne reference poslodavcu na slobodno korištenje u natječajima i drugim poslovima ili možete zadržati pravo da ih dajete na upit poslodavca za određeni posao. Nadalje postavljate pitanje da li prelaskom k drugom poslodavcu možete njemu dati reference koje ste stekli kod prethodnog poslodavca bez pravnih zapreka?

U odgovoru na vaš upit navodimo da je korištenje osobnih referenci pravo svakog pojedinca i dogovora s poslodavcem.

Zatvorite odgovor

82.

Dopisom od 13. listopada 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste član Komore ovlašteni voditelj građenja i razmišljate o gradnji vlastite kuće pa vas zanima da li sami sebi možete izraditi građevinski projekt i da li možete sudjelovati u gradnji kao nadzorni inženjer?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pregled relevantnih odredaba važećih propisa.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj 153/13 i 20/17) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 20/17) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

  • sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
  • sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor,
  • naziv građevine ili njezinog dijela,
  • lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru),
  • zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije),
  • razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: "GLAVNI PROJEKT", "IZVEDBENI PROJEKT", "TIPSKI PROJEKT" ili "PROJEKT UKLANJANJA"),
  • strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.),
  • redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt,
  • ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu,
  • mjesto i datum izrade projekta, te
  • površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit navodimo da prema našem mišljenju a u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji nema pravnih zapreka da kao fizička osoba za vlastite potrebe izradite glavni projekt i obavljate stručni nadzor građenja.

Također vas obavještavamo da u skladu sa odredbom članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

83.

Dopisom od 27. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste ovlašteni inženjer građevinarstva i imate namjeru projektirati arhitektonski dio glavnog projekta za vlastitu obiteljsku kuću, jer smatrate da vam to Zakon o gradnji omogućuje. S tim u svezi postavljate upit da li imate pravo potpisati arhitektonski dio glavnog projekta?

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Dodatno napominjemo da se Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.) propisuje obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

  • sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
  • sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor
  • naziv građevine ili njezinog dijela
  • lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru)
  • zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije)
  • razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«)
  • strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.)
  • redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt
  • ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu
  • mjesto i datum izrade projekta
  • površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt.

Slijedom navedenog u skladu sa odredbom članka 50. stavka 2. Zakona o gradnji kao ovlašteni inženjer možete potpisati cijeli glavni projekt za vlastitu obiteljsku kuću.

Zatvorite odgovor

84.

Dopisom od 27. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite slučaj gradnje stambene građevine (obiteljske kuće) za koju postoji pravomoćna građevinska dozvola, te se trenutno odvijaju grubi građevinski radovi na konstrukciji kata, a grubi građevinski radovi u prizemlju su završeni. S tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

  1. Može li se obaviti stručni nadzor nad izgradnjom preostalog dijela stambene građevine (kat i krovna konstrukcija) iako nije bilo stručnog nadzora nad grubim građevinskim radovima prizemlja koji je izgrađen u skladu s građevinskom dozvolom?
  2. Ako se stručni nadzor može obaviti, kako evidentirati radove koji su već izvedeni? Ako se pregledom izvedenog stanja utvrdi da je dio građevine nad kojim nije bilo stručnog nadzora izgrađen u skladu s projektnom dokumentacijom na temelju koje je dobivena građevinska dozvola, treba li se i to evidentirati u građevinskom dnevniku?
  3. Kod sastavljanja završnog izvješća nadzornog inženjera, treba li se osvrtati na dio radova nad kojima nije vršen stručni nadzor nad gradnjom, te treba li napraviti nekakvu napomenu za te radove u izvješću?

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa važećim propisima nadzorni inženjer može ugovoriti obavljanje stručnog nadzora građenja i za građevinu za koju je gradnja započela, s time da tu okolnost zabilježi u građevinskom dnevniku, te da se opišu radovi koji su izvedeni do trenutka preuzimanja ugovorne obveze.

Također navodimo da ste prilikom preuzimanja poslova stručnog nadzora građenja dužni postupati u skladu sa odredbama Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) osobito odredbom članka 58. toga Zakona. To uključuje i sastavljanje završnog izvješća o izvedbi građevine u kojem po našem mišljenju treba staviti napomenu o radovima koji su izvedeni prije ugovorenog stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

85.

Dopisom od 25. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da se u zadnje vrijeme u natječajima pojavljuje način plaćanja u fazama gdje naručitelj redovito zadržava najmanje 5% ugovorene cijene do predaja objekta naručitelju. Navodite da obzirom da je projektant svoj posao završio ishođenjem građevinske dozvole (uz izuzetak projektantskog nadzora) da li je ovakva raspodjela zakonita, posebice stoga što u istom postupku naručitelj traži garanciju za otklanjanje nedostataka u projektnoj dokumentaciji (mada ni ovdje nije jasno kakvi bi to nedostaci mogli biti ukoliko je izdana pravomoćna građevinska dozvola). U prilogu dostavljate natječajnu dokumentaciju (točke 7.2.3. i 7.6).

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja javne nabave u nadležnosti Ministarstva gospodarstva, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite prema mišljenju Komore nije opravdano dinamiku plaćanja urediti na način da se ukupna cijena projektantu ne isplati nakon izvršenja posla i ishođenja građevinske dozvole.

Zatvorite odgovor

86.

Dopisom od 24. rujna 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste kao diplomirani inženjer građevinarstva prije deset i više godina radili kao ispomoć kolegama ovlaštenim inženjerima građevinarstva na poslovima nadzora u svojstvu "suradnika nadzornog inženjera". Navodite da je taj pojam bio naveden u ranije važećem Zakonu o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji. U novim propisima se taj pojam ne spominje pa vas zanima da li poslove nadzora prema važećim propisima mogu obavljati samo ovlašteni inženjeri, a da funkcija suradnika više ne postoji?

U odgovoru na vaš upit navodimo da poslove nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 56. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) imaju pravo obavljati ovlašteni inženjeri. Međutim, u praksi se i danas radi osposobljavanja inženjera i stjecanja uvjeta za upis u Imenik Komore vrši imenovanje suradnika nadzornom inženjeru, što nije protivno važećim propisima.

Napominjemo da i prema ranije važećim propisima suradnik nadzornom inženjeru nije mogao samostalno obavljati taj posao, već je obavljao samo pojedine poslove i bio je odgovoran za svoj rad nadzornom inženjeru.

Zatvorite odgovor

87.

Dopisom od 20. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je čl. 9. st. 1 Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (Narodne novine, br. 17/17.) propisano kako se na projektiranje građevinskih konstrukcija primjenjuju hrvatske norme navedene u Prilogu I prethodno spomenutog propisa. Čl. 9, st. 2 navedeno je kako se u projektu konstrukcije mora navesti koje norme su bile primijenjene za projektiranje konstrukcije? Stoga molite informaciju je li zakonskom regulativom propisano da projektant mora imati, odnosno mora kupiti i u svom posjedu imati sve norme temeljem kojih je projektirao konstrukciju, tj izradio projekt?

U odgovoru na vaš upit navodimo da prema uvjetima iz Sporazuma Hrvatske komore inženjera građevinarstva i Hrvatskog zavoda za norme članovima Komore ovlaštenim inženjerima građevinarstva omogućen je pristup Repozitoriju hrvatskih norma, koji predstavlja digitalnu zbirku hrvatskih normativnih dokumenata koji su nastali kao rezultat normizacijskog procesa u Hrvatskom zavodu za norme. Dokumenti dostupni u digitalnom repozitoriju su: hrvatske norme (HRN), hrvatske tehničke specifikacije (HRS), hrvatski tehnički izvještaji (HRI), upute (HRU) i sl. Registriranim je korisnicima na jednostavan način omogućen uvid u cjelovite tekstove važećih i povučenih hrvatskih normativnih dokumenata.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa projektant nema obvezu kupiti norme na temelju kojih je izradio projekt, nego kao član Komore ima pristup Repozitoriju hrvatskih norma.

Zatvorite odgovor

88.

Dopisom od 20. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te molite interpretaciju članka 106.a Zakona o gradnji koji govori o izmjenama i/ili dopunama građevinske dozvole. Navodite da je investitor zahtijevao izmjene koje odstupaju od glavnog projekta, ali se ne mijenjaju koeficijent izgrađenosti, visina objekta, smještaj objekta na parceli, regulacioni pravac i udaljenosti od rubova parcele. Ističete da ste vi kao voditelj građenja i nadzorni organ u građevinski dnevnik zaveli da će se objekt izgraditi uz izmjene te da će iste sukladno članku 106.a biti ishođene prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole. Međutim, građevinska inspekcija vam je izdala usmeno rješenje o zabrani radova zbog odstupanja od glavnog projekta i zatvorila gradilište, te pri tome niste dobili zapisnik.

U konkretnom slučaju radi se o povećanju jednog balkona i smanjenju drugog balkona (koja niti ne mijenja kig) koji nisu izišli iz zadane udaljenosti od rubova parcele, regulacione linije, koji ne mijenjaju kig, kis i slično. S tim u svezi smatrate da su presudni parametri iz lokacijske dozvole, a da samo unutarnje i vanjsko oblikovanje nije razlogom za zatvaranje gradilišta.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 106. a stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da je investitor dužan ishoditi izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ako tijekom građenja namjerava na građevini učiniti izmjene kojima se mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima.

Prema stavku 2. istog članka izmjene tijekom građenja kojima se utječe na ispunjavanje bilo kojeg temeljnog zahtjeva za građevinu, osim na temeljni zahtjev sigurnosti u slučaju požara, a kojima se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima, investitor može učiniti na temelju izmjene i/ili dopune glavnog projekta koji je sastavni dio građevinske dozvole na temelju koje se gradi, s time da izmjenu i/ili dopunu građevinske dozvole ishodi prije podnošenja zahtjeva za izdavanje uporabne dozvole.

Smisao uvođenja citirane odredbe u Zakon o gradnji bio je da se u slučaju kada se u tijeku građenja odstupi od projekta, a pri tome se ne mijenja usklađenost građevine s utvrđenim lokacijskim uvjetima izvođač nastavlja sa građenjem i to na temelju izmjena i/ili dopuna glavnog projekta, s time da se izmjena i/ili dopuna građevinske dozvole treba ishoditi prije izdavanja uporabne dozvole.

Također ističemo da je o tijeku inspekcijskog postupka trebao biti sastavljen zapisnik u kojem se navodi koja je odstupanja od utvrđenih lokacijskih uvjeta inspektorica utvrdila tijekom inspekcijskog nadzora a koja su bila razlog izdavanja usmenog rješenja o zatvaranju gradilišta.

Slijedom navedenog mišljenja smo da u konkretnom slučaju trebate iskoristiti svoje pravo na izjavljivanje žalbe kada dobijete pisani otpravak rješenja.

Zatvorite odgovor

89.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da tvrtka Stanograd Studio d.o.o., ima devet zaposlenih, od toga dvoje ovlaštenih inženjera građevinarstva, članova HKIG. Nadalje navodite da obavljanje poslova nadzornih inženjera, pa i odgovornih osoba gradilišta (također upisanih u imenik ovlaštenih), podrazumijeva da imate ostvarenu osposobljenost za rad na siguran način i osposobljenost iz zaštite od požara. Navodite da ako vam se to uvjerenje kao članovima komore ne priznaje, temeljem obavljenog osposobljavanja u sklopu stručnog ispita, ne bi smjeli niti obavljati funkciju nadzornih inženjera na gradilištu i ovlaštenih inženjera gradilišta. Ovo pitanje postavljate u kontekstu dobivanja uvjerenja tvrtke o osposobljenosti djelatnika za rad na siguran način i za osposobljenost za zaštitu od požara koju izdaje "Energozavod zaštita”. Stoga molite pravno - stručno mišljenje u vezi navedenog pitanja.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa koji se odnose na zaštitu na radu u nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskog sustava, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, koji su položili u Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u okviru ispitnog programa pored ostalog polažu "Regulativu zaštite osoba, okoliša, kulturnih i drugih materijalnih dobara”. Gradivo navedenog predmeta obuhvaća propise koji uređuju zaštitu od požara, zaštitu na radu te drugih zahtjeva sigurnosti u korištenju, zaštitu od ionizirajućih i neionizirajućih zračenja i drugih zahtjeva higijene zdravlja i zaštite okoliša, zaštitu okoliša i zaštitu i očuvanje kulturnih dobara.

Navedeni ispitni program provodi se dugi niz godina za generacije ovlaštenih inženjera građevinarstva.

Slijedom navedenog mišljenja smo da ovlašteni inženjeri građevinarstva u okviru stručnog ispita koji su položili raspolažu visokom razinom znanja iz područja zaštite na radu i zaštite od požara te da kao poslodavci svoje zaposlenike mogu osposobiti za rad na siguran način kako to propisuje odredba članka 27. stavka 1. i 2. Zakona o zaštiti na radu.

Ovo osobito vrijedi za ovlaštene inženjere koji su položili ispit za koordinatora zaštite na radu tijekom izrade projekta Koordinator I i koordinatora zaštite na radu tijekom građenja Koordinator II.

Ukoliko, ovakvo stajalište ne bude prihvaćeno molimo vas da nas obavijestite kako bi se Hrvatska komora inženjera građevinarstva u vezi rješavanja ovog pitanja obratila Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, kao Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

90.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je vaša tvrtka pokrenula postupak jednostavne javne nabave za "Usluge revizije dokumentacije o nadmetanju za dogradnju uređaja za pročišćavanje i regulaciju potoka XX." S tim u svezi postavljate upit za koju djelatnost bi pravne osobe morale biti registrirane ako je predmet nabave "Usluge revizije dokumentacije o nadmetanju za dogradnju uređaja za pročišćavanje i regulaciju potoka XX." te dostavljate popis registriranih djelatnosti za tri ponuditelja koja su se javila.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, odnosno nije jasno da li se misli na formalno pravnu kontrolu dokumentacije ili tehničku.

Ukoliko je potrebna revizija dokumentacije koja se odnosi na tehnički dio tada bi to mogla obaviti građevinska struka u okviru registriranih djelatnosti koje imaju sva tri ponuditelja.

Zatvorite odgovor

91.

Dopisom od 18. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da je u tijeku natječaj za zapošljavanje kojim tražite poseban uvjet magistar struke ili stručni specijalist građevinske struke (VSS). Od strane kandidata dostavljena je dokumentacija o sljedećoj završenoj stručnoj spremi:

  1. inženjer građevinarstva (završeno 2005. godine) - stručni dodiplomski studij građevinarstva opći smjer - usmjerenje visokogradnja
  2. stručni specijalist inženjer građevinarstva ( završeno 2009. godine) - specijalistički diplomski stručni studij građevinarstva smjer graditeljstvo u priobalju i komunalni sustavi (120 ECTS)

Kandidat je završio Građevinski fakultet u Rijeci. S tim u svezi postavljate upit da li navedeni studij odgovara visokoj stručnoj spremi ili višoj stručnoj spremi.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz područja znanosti i visokog obrazovanja nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Međutim u okviru nadležnosti Komore i obzirom da se radi o inženjeru građevinske struke daje se stručno mišljenje.

U konkretnom slučaju koji navodite mišljenja smo da kandidat ispunjava uvjet stručni specijalist građevinske struke (300 ECTS).

Zatvorite odgovor

92.

Dopisom od 17. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila podnosite prijavu građevinskoj inspekciji radi kršenja Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, u vezi obavljanja ilegalnih radova rekonstrukcije antenskih prihvata na adresi xxxx u Zagrebu, te opisujete uočene nepravilnosti. Također podnosite prijavu Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, Hrvatskoj komori inženjera strojarstva i Hrvatskoj komori inženjera elektrotehnike protiv investitora, glavnog i odgovornog inženjera, kao i izvođača radova koji su projektirali, nadgledali i/ili provodili navedene radove suprotno propisima i pravilima struke, ali ne navodite imena navedenih osoba.

S tim u svezi obavještavamo Vas da Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za ispitivanje nepravilnosti u radu trgovačkih društava.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore.

Člankom 32. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od 14. studenog 2015. propisan je obvezan sadržaj zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u iznosu od 2.000,00 kuna.

Zatvorite odgovor

93.

Dopisom od 11. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li osoba sa završenim četverogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS) po Bolonjskom nastavnom programu i stečenom akademskom titulom "diplomirani inženjer građevinarstva" bodova ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 1. točka 1. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.).

Osoba sa završenim četverogodišnjim diplomskim studijem (240 ECTS bodova) i stečenim akademskim nazivom "diplomirani inženjer građevinarstva" ispunjava uvjet iz članka 29. stavka 1. točka 1. podstavak 2. navedenog Zakona, te pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova mora imati najmanje tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

94.

Dopisom od 11. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom koji su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja gradilišta. Navodite da imate višegodišnje iskustvo kao voditelj gradilišta na projektima izvan Hrvatske za jednu talijansku firmu te da bi se htjeli upisati u imenik ovlaštenih voditelja gradilišta. Također navodite da imate diplomu u tehničkom menadžmentu bac.ing.teh. (Veleučilište Vern, Zagreb, te da imate svjedodžbu iz srednje škole za strojarskog tehničara.

U odgovoru na vaš upit obavještavamo vas da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja propisani odredbom članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.). U skladu sa navedenom odredbom osim završenog studija odgovarajuće struke, potrebno je tri godine radnog iskustva u struci kada se radi o slučaju da je osoba tijekom studija stekla 300 ECTS bodova, odnosno četiri godine rada u struci na inženjerskim poslovima kada je osoba tijekom studija stekla 180 ECTS bodova. Pored navedenog za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja potrebno je imati i položen stručni ispit.

Zatvorite odgovor

95.

Dopisom od 6. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da se neprestano susrećete sa situacijama da u različitim uredima za izdavanje lokacijske i/ili građevinske dozvole, pojedini službenici zahtijevaju nešto što se drugdje pak ne zahtjeva, da traže nešto što se ne zahtjeva zakonima ili pravilnicima ili da traže neki dokument ili izjavu samo zato jer to neki drugi projektant ima u svom projektu.

S tim u svezi predlažete da Komora obavijesti nadležno Ministarstvo na neujednačenu praksu službenika i njihovih zahtjeva koja su različita od grada do grada, od županije do županije, a posebno u ispostavama u kojima posao odrađuje jedna osoba. U nastavku navodite konkretne situacije sa kojima se susrećete i tražite tumačenje i uputu od strane Komore i Ministarstva.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa propisani Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, br. 64/14., 41/15., 105/15., 61/16., 20/17.).

Odredaba navedenog Pravilnika dužni su se pridržavati projektanti ali i službenici u uredima nadležnim za izdavanje dozvola.

U slučaju da vas službenik nadležan za izdavanje dozvole traži neko postupanje za koje nema uporišta u važećim propisima trebate o tome obavijestiti nadležno Ministarstvo.

Zatvorite odgovor

96.

Dopisom od 6. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom što je pokriveno policom osiguranja od odgovornosti članova HKIG, obzirom da u javnom nadmetanju naručitelj navodi da treba imati policu osiguranja od odgovornosti stručnjaka, koju treba vinkulirati u korist naručitelja najkasnije u roku 8 dana od potpisa ugovora, sukladno Zakonu o poslovima I djelatnostima prostornog uređenja u gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) za štetu koju bi obavljanjem usluga iz Ugovora (izrada projektne dokumentacije) mogao učiniti naručitelji ili trećoj osobi?

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Osiguranje od odgovornosti ugovoreno je za svakog osiguranika na iznos osiguranja za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu od ukupno 1.000.000,00 kuna po svakom štetnom događaju. Ako jedan osigurani slučaj prouzroče dva, tri ili više osiguranika ukupni limit po tom osiguranom slučaju iznosi najviše 3.000.000,00 kuna po osiguranom slučaju. Ukupni agregatni limit za osnovno pokriće i za čisto imovinsku štetu po osiguraniku iznosi 3.000.000,00 kuna.

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

U odgovoru na vaš upit navodimo da policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva ne možete vinkulirati u korist naručitelja, ali naručitelj može eventualno tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

Na web stranici HKIG www.hkig.hr nalazi se Klauzula za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji, a istu vam dostavljamo u prilogu ovog dopisa.

Zatvorite odgovor

97.

Dopisom od 5. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li umirovljeni ovlašteni inženjer građevinarstva (upisan u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva) može biti nadzorni inženjer na izgradnji stambenog objekta do 400 m2 i da li u tom slučaju mora biti negdje zaposlen ili je dovoljan ugovor o djelu između njega i mene kao investitora (fizička sam osoba).

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

Slijedom navedenog nema pravnih zapreka da investitor fizička osoba angažira nadzornog inženjera ovlaštenog inženjera građevinarstva koji je u mirovini.

Zatvorite odgovor

98.

Dopisom od 5. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da ste dugogodišnji ovlašteni inženjer građevinarstva (upisan u imenik ovlaštenih inženjera pod brojem 82), da ste od 2015. god. u mirovini i tada ste stavili svoj status ovlaštenog inženjera u mirovanje. Nadalje navodite da ste prije umirovljenja izradili dio glavnog projekta za obiteljsku kuću (Projekt konstrukcije i projekt vodovoda i kanalizacije), a građevinska dozvola je ishođena 2017. Sada ste odlučili krenuti u izgradnju kuće i to kao izvođač s tim da angažirate specijaliste za pojedine radove. Ističete da vam je poznato da prema Zakonu o gradnji članak 50. stavak 2. možete izraditi projekt i vršiti nadzor nad gradnjom, ali vam nije poznato odnosi li se to i na građenje. S tim u svezi postavljate upit i da li se to odnosi na aktivne inženjere ili i na one koji su u mirovini?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja. Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) propisano je da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

Člankom 49. Zakona o gradnji propisano je da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja za potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom. Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Slijedom navedenog, na temelju citiranih odredaba u slučaju gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe ili obavljanja poslova stručnog nadzora građenja nije potreban aktivan status ovlaštenog inženjera.

Dodatno napominjemo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine) ili rad na temelju ugovora o djelu.

Zatvorite odgovor

99.

Dopisom od 30. kolovoza i 1. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li kao inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom možete biti voditelj radova u tvrtki koja se bavi instalacijama (voda, plin, klime, grijanje, kanalizacije/odvodnja/navodnjavanje i sl.), odnosno da li vam se to može računati za ispunjavanje uvjeta za upis u Komoru ovlaštenih voditelja radova. Iz Elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje vidljivo je da imate nešto više od tri godine radnog iskustva kao prvostupnik.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova propisani odredbom članka 29. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/2015.) pa je tako za prvostupnika potrebno tri godine radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Ukoliko ispunjavate navedeni uvjet pozivamo vas da podnesete zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova.

Prema odredbi članka 28. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.) ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke voditi izvođenje građevinskih i drugih radova, pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Zatvorite odgovor

100.

Dopisom od 31. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da vaša firma izvodi radove "proizvodnja i montaža čelične konstrukcije", da iste uvijek izvodite kao kooperanti za druge izvođače koji su u pravilu glavni izvođači. Stoga vas zanima da li ste po zakonu dužni imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva, kao i poslova i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja. Navedeno Ministarstvo je izdalo tumačenje KLASA: 360-01/15-02/716 od 17. prosinca 2015. koje glasi:

"U skladu s odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13.), u slučaju kada u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema odredbi članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.), izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na Vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog inženjera gradilišta (odnosno ovlaštenog voditelja građenja) kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Sukladno članku 55. stavku 4. Zakona o gradnji, glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava voditelja radova ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu sa propisima o radu."

Slijedom navedenog, ako trgovačko društvo u kojem ste zaposleni izvodi samo pojedine radove, u skladu sa važećim propisima nije dužno imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

101.

Dopisom od 3. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da je u Pravilniku o održavanju građevina (Narodne novine, br. 122/14.) u članku 16. stavak 3. propisano "za građevine koje se s obzirom na zahtjevnost postupka u vezi s gradnjom prema odredbama Zakona o gradnji razvrstavaju u građevine 1. 2. i 3. skupine vlasnik građevine je dužan voditi evidenciju održavanja. Navodite da su prilikom donošenja Zakona o gradnji 2013. godine građevine bile razvrstane u 5 skupina, a prema izmjenama Zakona o gradnji iz 2017. u tri skupine. S tim u svezi zanima vas da li se i za građevine koje se mogu graditi bez građevinske dozvole (s glavnim projektom) treba voditi evidencija održavanja?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, te vas upućujemo da se u vezi ovog pitanja obratite navedenom Ministarstvu.

Pravilnik o održavanju građevina nije usklađen sa izmjenama Zakona o gradnji iz 2017. godine te po našem mišljenju za građevine 3. skupine iz članka 4. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13., 20/17.) ne bi trebalo voditi evidenciju održavanja.

Zatvorite odgovor

102.

Dopisom od 3. rujna 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u projektantskoj tvrtki kao ovlašteni projektant i revident konstrukcija, te postavljate upit da li možete u isto vrijeme otvoriti svoj ured za sudskog vještaka u graditeljstvu, te da li tada preko tog ureda možete obavljati poslove vještačenja i poslove projektiranja?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema članku 126. Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13., 33/15., 82/15., 82/16.,) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina (Narodne novine, br. 78/15.) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 78/15.) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, te procjenitelja nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Međutim, u skladu sa važećim propisima možete biti zaposleni u pravnoj osobi u punom radnom vremenu i također imati ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u kojem ne morate biti zaposleni, te vam s tim u svezi dostavljamo mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava, kao i mišljenje Poreznih savjetnika.

Zatvorite odgovor

103.

Dopisom od 29. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom može li trgovačko društvo Državne nekretnine d.o.o., osnovano od strane državnog ureda DUDI, čiji je pravni slijednik Ministarstvo državne imovine imati aktivne ovlaštene inženjere. Navodite da je društvo u sudskom registru registrirano za poslove projektiranja i nadzora.

U odgovoru na vaš upit navodimo da trgovačko društvo registrirano za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/18) ako obavlja navedene poslove mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da u konkretnom slučaju nema pravne zapreke da vaše društvo ima ovlaštene inženjere građevinarstva ili ovlaštene arhitekte, a ako trgovačko društvo obavlja poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja tada mora imati zaposlenog ovlaštenog inženjera ili ovlaštenog arhitekta.

Zatvorite odgovor

104.

Dopisom od 27. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste ugovorili stručni nadzor nad gradnjom koji je prije vršen od strane drugog nadzornog inženjera. U građevinskom dnevniku prethodni nadzorni inženjer zabilježio je do kada je obavljan nadzor sa njegove strane, međutim odbija sastaviti primopredajni zapisnik. S tim u svezi postavljate upit da li je dovoljan upis u dnevnik ili je obvezan primopredajni zapisnik.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da izrada primopredajnog zapisnika u slučaju predaje dužnosti nije propisana važećim propisima, međutim isto je ustaljena praksa u inženjerskoj struci.

Obzirom da ranije imenovani nadzorni inženjer ne želi sastaviti primopredajni zapisnik predlažemo da vi to upišete u građevinski dnevnik, te da naznačite datum od kojeg ste preuzeli posao stručnog nadzora.

Zatvorite odgovor

105.

Dopisom od 23. kolovoza 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u vezi stjecanja ovlaštenja za nadzor građenja i projektiranje.

Navodite da ste stručni ispit iz graditeljstva položili 2012. godine te skupljali bodove dok je bilo propisano, da ste cijelo vrijeme zaposleni u javnom sektoru. Nadalje navodite da biste se zaposlili u konzultantskoj kompaniji ali biste paralelno uz suglasnost poslodavca bili prijavljeni kao vježbenik praktikant kod druge kompanije u kojoj je ovlašteni inženjer?

Također molite i informaciju o prijavi u evidenciju voditelja projekta obzirom da ste stekli IPMA certifikat.

U odgovoru na vaš upit navodimo da su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15).

S tim u svezi navodimo da pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete ostvariti stručnim radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima u struci i to na poslovima suradnika u projektiranju i/ili suradnika u stručnom nadzoru građenja u trajanju od najmanje dvije godine i položenim stručnim ispitom. Stručno osposobljavanje možete obavljati kod poslodavca koji ima vlastiti ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zajednički ured ili u pravoj osobi registriranoj za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera. Uz zahtjev za upis trebate priložiti ugovor o radu kod poslodavca kod kojeg obavljate poslove suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru ili ugovor o poslovnoj suradnji između vašeg i poslodavca kod kojeg stječete stručno iskustvo.

Za prijavu u Evidenciju voditelja projekta potrebno je predati zahtjev za upis u evidenciju voditelja projekta na Obrascu koji se nalazi na web stranici HKIG. Na obrascu su navedeni prilozi i dokumentacija koju je potrebno priložiti radi izdavanja Uvjerenja o upisu u Evidenciju voditelja projekata Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

106.

Dopisom od 24. kolovoza 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste zaposleni u poduzeću (d.o.o.) koje se bavi projektiranjem i nadzorom. Vlasnik je ovlašteni inženjer građevinarstva i imate potpisan ugovor o poslovnoj suradnji s ovlaštenim arhitektom. Nadalje navodite da ste vi ovlašteni inženjer građevinarstva i ovlašteni voditelj građenja te s tim u svezi postavljate slijedeća pitanja:

  1. da li možete otvoriti ured ovlaštenog inženjera građevinarstva (odnosno ured koji je registriran za samostalno obavljanje poslova projektiranja, stručnog nadzora i vođenja gradnje) i zaposliti ovlaštenog arhitekta (da bi mogli obavljati posao projektiranja stambenih objekata)?
  2. da li otvaranje takvog ureda zahtjeva i poslovni prostor ili je djelatnost moguće obavljati u stambenom prostoru?
  3. da li je moguće otvoriti ured uz trenutni stalni posao (s obzirom na tržišnu utakmicu do koje bi došlo zbog obavljanja jednake djelatnosti) pa s vremenom krenuti samostalno?

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da prema odredbi članka 44. stavka 2. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, br. 132/15.) u uredu za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, zaposlenici ili vanjski suradnici na pojedinim poslovima projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mogu biti samo suradnici projektanta i/ili suradnici nadzornog inženjera, te ostalo potrebno administrativno osoblje. Međutim odredbom članka 21. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) više ovlaštenih arhitekata i/ili ovlaštenih inženjera mogu poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljati u zajedničkom uredu za obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja (u daljnjem tekstu: zajednički ured). U tom slučaju međusobna prava ovlašteni arhitekti i/ili ovlašteni inženjeri uređuju pisanim ugovorom.

Također vezano uz vaše drugo pitanje navodimo da Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nije propisano da osoba koja ima ured za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora imati poslovni prostor, međutim člankom 46. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva propisano je da ovlašteni inženjeri građevinarstva koji poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili zajedničkom uredu, dužni su imati ploču pokraj ulaza u zgradu u kojoj su smješteni. Natpisna ploča detaljnije je regulirana poglavljem IX. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od 18. prosinca 2015.

U dijelu upita koji se odnosi na obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u uredu za samostalno obavljanje poslova, uz radni odnos u pravnoj osobi, obavještavamo vas da možete imati ured samostalnog inženjera u kojem niste zaposleni, te da istovremeno možete biti u punom radnom

odnosu kod pravne osobe. S tim u svezi dostavljamo vam mišljenje Ministarstva rada i mirovinskog sustava u vezi navedenog pitanja. Također dostavljamo vam i mišljenje Poreznih savjetnika u kojima je obrazloženo ovo pitanje sa porezno pravnog stajališta.

Zatvorite odgovor

107.

U dopisu od 17.07.2018. godine upućenom putem e-maila dana 20.07.2018. godine Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva navodite da ste završili srednju tehničku školu "A" smjer u Rijeci, generacija 1976/77. god., te da radite u građevinskom sektoru od 01.11.1977. god. kao pripravnik, zamjenik, pomoćnik a kasnije po položenom stručnom ispitu i kao rukovoditelj radova. Iz duge liste gradilišta na kojima ste bili rukovoditelj navodite; stambeni blok 33 - Bili Brig (100 stanova), stambeni blok 10 - Bili Brig C70 stanova), Uprava nacionalnog parka sa pratećim sadržajima - 2.000.000,00 DEM, obnova cca 100 obiteljskih kuća (Jasenice, Polača, Pridraga itd.), procjene ratne štete na više od 500 objekata, za Županijsku lučku upravu Zadar dva puta po 100 m obale, izgradnja cca 700 grobnica (Biograd, Starigrad, Privlaka, Gradsko groblje Zadar), IJ Biogradu Trg Brce i Trg Franje Tuđmana te više ulica, za Grad Zadar komunalno održavanje više od 10 godina po cca 4.500.000,00 kn godišnje, više Sustava odvodnje, uređenje ulica i trgova uključujući i opločenje trga Forum koji služi na ponos Gradu Zadru. S tim u svezi molite odgovor da li možete rukovoditi radovima na:

- izgradnji 30 grobnica na Gradskom groblju u Zadru
- izgradnji sanitarnog čvora nove tržnice na Meladi u Zadru dimenzija 8 x 2 x 2,50 m
- nastavak izgradnje obale navedene u gornjem tekstu dužine 100 m
- obiteljsku kuću cca 400,00 m2 (napominjem da sam rukovodio izgradnju zgrade sa 100 stanova)

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015.) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema odredbi članka 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Prema odredbi članka 26. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova, izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova. Prema stavku 3. istog članka za voditelja radova može se imenovati fizička osoba koja je stekla akademski naziv magistar inženjer struke prema nastavnom programu koji je primjeren obavljanju poslova vođenja tih radova i koja je upisana u Imenik voditelja radova u Komori.

Slijedom navedenog tehničari koji imaju završenu srednju stručnu spremu (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) sa položenim stručnim ispitom te najmanje deset godina radnog iskustva u struci mogu u skladu sa novim propisima obavljati samo poslove voditelja manje složenih radova i imaju pravo upisa u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011,

Vezano uz vaš upit navodimo da su obiteljske kuće prema Zakonu o gradnji (Narodne novine, broj 153/13. i 20/17.) razvrstane u 2. skupinu, te je za izvođenje istih potrebno imenovati ovlaštenog voditelja građenja upisanog u Imenik Komore, kao i za ostale građevine koje navodite u svojem dopisu.

Dodatno napominjemo da je u postupku donošenja Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, te da će prema prijedlogu toga Zakona manje složeni radovi koje su ovlašteni voditi tehničari biti propisani posebnim Pravilnikom.

Zatvorite odgovor

108.

Dopisom od 23. srpnja 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da imate ponudu za ishođenje izmjene lokacijske dozvole (naknadno je uočena greška u lokacijskoj dozvoli koja je izdana 2008. godine, a ista pogreška se provukla i u potvrdi glavnog projekta). Nadalje navodite da je građevina projektnom dokumentacijom smještena dijelom i na susjedne čestice (nije napravljen parcelacijski elaborat), gradnja je u međuvremenu započela i sada je uočeno kako nešto ne štima. Investitor je podmirio sve račune glavnog projektanta ali on nije voljan za izmjene i korekcije. S tim u svezi postavljate upit trebate li tražiti dopuštenje od glavnog projektanta za korištenje autorskih prava?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe važećih propisa.

U vezi vašeg upita navodimo da je odredbom članka 130. stavak 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 153/13, 65/17) propisano je da je projektant odgovoran da je idejni projekt izrađen u skladu s ovim Zakonom, uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, posebnim propisima i posebnim uvjetima te da su njegovi pojedini dijelovi međusobno usklađeni. Stavkom 3. istog članka propisano je da projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune idejnog projekta odgovoran je za cijeli idejni projekt.

Također odredbom članka 51. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13.) propisano je da je projektant odgovoran da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete. Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

Što se tiče pitanja autorskih prava Zakon o prostornom uređenju u članku 132. propisuje da autorska prava na zahvatu u prostoru projektiranom idejnim projektom i provedenom zahvatu u prostoru u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, osim ako ugovorom o izradi projekta nije ugovoreno drukčije.

Zakonom o gradnji članak 75. propisano je da se autorska prava na građevini projektiranoj glavnim ili drugim projektom i građenjem u skladu s tim projektom stječu se sukladno posebnom zakonu, ako je to ugovoreno ugovorom o izradi projekta.

Slijedom navedenog za odgovor na pitanje da li je izrada nekog projekta zaštićena po pitanju autorskih prava i s tim u svezi da li je potrebna suglasnost projektanta potrebno je osim odredaba posebnog Zakona imati u vidu i odredbe ugovora o izradi projekta.

U konkretnom slučaju svakako savjetujemo da prije preuzimanja ugovorne obveze izrade izmjene projekta, od investitora zatražite podatke da li je projekt za koji bi se radile izmjene i/ili dopune zaštićen autorskim pravom.

Također treba imati u vidu i citirane odredbe važećih propisa prema kojima projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune projekta odgovara za cijeli projekt.

Zatvorite odgovor

109.

Dopisom od 18. srpnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da je u natječajima i Ugovorima Bjelovarsko-bilogorske županije za obavljanje poslova stručnog nadzora, u posljednje vrijeme, propisana obveza stručnom nadzoru citat: "Izvršitelj je u obvezi na svoj trošak provesti kontrolna ispitivanja radova, materijala i postrojenja sukladno potrebi. Kontrolna ispitivanja se smiju obavljati samo u za to ovlaštenom laboratoriju. Ukoliko se kontrolnim ispitivanjem dokaže da su rezultati ispitivanja koje je proveo Izvođač nesukladni, troškove takvih kontrolnih ispitivanja podmiriti će Izvođač tako da mu se to odbije od iznosa situiranih radova."

S tim u svezi molite mišljenje da li je gore navedeni zahtjev Investitora u skladu s pravilima struke, odnosno da li se takva obveza od nadzornog inženjera može tražiti.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje i upućuje na odgovarajuće odredbe Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) kao i podzakonskih propisa.

Odredbom članka 18. Zakona o gradnji propisano je da ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine, dužan je osigurati investitor.

Stavkom 2. istog članka navedeno je da je Investitor poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona.

Dužnosti i obveze izvođača propisane su člankom 54. Zakona o gradnji, a u skladu sa stavkom 1. točka 4. navedenog članka izvođač je dužan osigurati dokaze o svojstvima ugrađenih građevnih proizvoda u odnosu na njihove bitne značajke, dokaze o sukladnosti ugrađene opreme i/ili postrojenja prema posebnom zakonu, isprave o sukladnosti određenih dijelova građevine s temeljnim zahtjevima za građevinu, kao i dokaze kvalitete (rezultati ispitivanja, zapisi o provedenim procedurama kontrole kvalitete i dr.) za koje je obveza prikupljanja tijekom izvođenja građevinskih i drugih radova za sve izvedene dijelove građevine i za radove koji su u tijeku određena ovim Zakonom, posebnim propisom ili projektom.

Prema odredbi članka 58. stavak 1. točka 4. Zakona o gradnji nadzorni inženjer je u provedbi stručnog nadzora dužan odrediti provedbu kontrolnih ispitivanja određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda.

Člankom 5 Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera (NN 111/2014, 107/2015, 20/17) propisano je slijedeće:

(1) U provedbi stručnog nadzora građenja, nadzorni inženjer određuje provedbu kontrolnih ispitivanja odnosno drugih kontrolnih postupaka koji se odnose na svojstva određenih dijelova građevine ili građevine u cjelini u svrhu provjere, odnosno dokazivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta predviđenih glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta i obveze provjere u pogledu građevnih proizvoda na sljedeći način:

1. određivanjem kontrolnog tijela i, ako je to potrebno, određivanjem načina provedbe postupaka koji su posebnim propisom propisani kao kontrolni postupci odnosno koji su normama na koje upućuju propisi određeni kao kontrolni postupci koje provodi treća strana,

2. određivanjem kontrolnog tijela za postupke koji su programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je sastavni dio projekta građevine određeni kao kontrolni postupci ili se smatraju kontrolnim postupcima u skladu s posebnim propisom kojim se određuje sadržaj programa kontrole i osiguranja kvalitete,

3. određivanjem kontrolnog tijela i načina provedbe kontrolnih postupaka u slučaju sumnje, uz prethodnu obavijest investitoru,

4. provjerom je li izvođač utvrdio činjenice koje se odnose na građevne proizvode proizvedene izvan gradilišta, odnosno je li dokazana uporabljivost proizvoda koji se izrađuju na gradilištu za potrebe te građevine, te odobravanjem odnosno zabranom ugradnje tih proizvoda upisom u građevinski dnevnik,

5. provjerom je li izvođač proveo pripreme za izvođenje radova,

6. provjerom izvodi li izvođač dio građevine i građevinu u cjelini u skladu s projektom.

(2) Pri određivanju kontrolnog tijela iz stavka 1., podstavaka 1., 2. i 3. ovoga članka, nadzorni inženjer mora osigurati da to tijelo ispunjava propisane zahtjeve, te da je dokazana neovisnost i nepristranost tog tijela u odnosu na postupke i dokazivanja uređene člankom 54. stavkom 1. podstavkom 4. Zakona o gradnji.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da nametanje obveze nadzornom inženjeru da snosi troškove ispitivanja u bilo kojoj fazi građenja nije u skladu sa važećim propisima i pravilima struke.

S poštovanjem,
Predsjednik Hrvatske komore inženjera građevinarstva
Zvonimir Sever, dipl.ing.građ.

Zatvorite odgovor

110.

Dopisom od 13. srpnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom treba li građevinskoj firmi dopuštenje od Ministarstva kulture ili nekog drugog ureda za obavljanje radova na kulturnim dobrima koja izvodi radove na obiteljskoj kući (rekonstrukcija i dogradnja) koja je u zoni B grada Zagreba -kulturno povijesne cjeline - kulturnog dobra. Sama predmetna kuća nije kulturno dobro nego se nalazi u spomenutoj zoni. Nadalje navodite da je za kuću izdana potvrda na glavni projekt od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i Građevinska dozvola, a glavni projektant nema ovlaštenje za projektiranje na spomenicima kulture. Također navodite da ste u svrsi nadzora- da li možda Građevinski nadzor treba imati neko posebno dopuštenje za nadzor na objektima u zoni kulturnog dobra?

Za tumačenje propisa iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara nadležno Ministarstvo kulture, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) i Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 74/03, 44/10), za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije potrebno imati dopuštenje Ministarstva kulture za poslove stručnog nadzora na nepokretnom kulturnom dobru. Prema odredbama navedenih propisa dopuštenje je obvezno za poslove projektiranja i izvođenja radova na nepokretnom kulturnom dobru.

Prema podacima koje ste dostavili konkretna nekretnina nije kulturno dobro, izdana je potvrda na glavni projekt od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture u postupku ishođenja građevinske dozvole, te stoga ne podliježe gore navedenim propisima.

Ukoliko želite izvršiti dodatnu provjeru upućujemo vas da se obratite Konzervatorskom odjelu Ministarstva kulture na području kojega se navedena nekretnina nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu.

Na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva možete se informirati da je u postupku donošenja i na e-savjetovanju Nacrt Pravilnika o uvjetima za dobivanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara kojim se uvode neke novine za ovom području.

Zatvorite odgovor

111.

Dopisom od 29. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste vlasnik i direktor projektnog biroa, da navršavate 65 godina i imate 39 god i 4 mj staža, pa postavljate pitanje ako 1. srpnja odete u mirovinu i nastavite raditi 4 sata imate li pravo i dalje biti direktor i zadržati pečat ovlaštenog inženjera?

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to član sam pisanim putem zatraži.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni inženjer građevinarstva može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu mirovinu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

Zatvorite odgovor

112.

Dopisom od 28. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za pojašnjenje odredaba važećih propisa koji se odnose na uslugu projektantskog nadzora, te postavljate upit tko može obavljati projektantski nadzor?

Vezano uz Vaš dopis obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređenja druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Također vas obavještavamo da je na Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja na e-savjetovanju objavilo Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje u kojem se na prijedlog Hrvatske komore inženjera građevinarstva, preciznije odnosno jasnije propisuje odredba o projektantskom nadzoru, kako bi se otklonile eventualne nejasnoće u primjeni te odredbe.

Navedenim Nacrtom Zakona mijenja se odredba članka 55. na način da glasi:

"Poslove projektantskog nadzora obavlja projektant arhitektonske, građevinske, strojarske i/ili elektotehničke struke koji je izradio projekt prema kojem se gradi građevina.

Projektantski nadzor je odgovaran u svojstvu projektanta odgovarajuće struke.

Ako projektant za vrijeme izvođenja radova više ne obavlja projektantsku djelatnost ili izričito svojom voljom pismeno izrazi da to ne može iz objektivnih razloga, poslove projektantskog nadzora obavlja projektant odgovarajuće struke."

S tim u svezi napominjemo da u slučaju opisanom u stavku 3. Nacrta Zakona navedeni projektant preuzima odgovornost za taj projekt.

Zatvorite odgovor

113.

Dopisom od 27. lipnja 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je moguće da inženjer upisan u Komoru sa ovlaštenjem za voditelja građenja nakon umirovljenja, a radi se o prijevremenoj mirovini, sklopi ugovor o djelu za obavljanje poslova nadzora ili projektiranja, pod uvjetom da se upiše u drugi imenik Komore?

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo slijedeće:

Prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekata ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, moguće je obavljati poslove projektiranja na temelju ugovora o djelu za pravnu osobu koja je registrirana za obavljanje poslova projektiranja, a koja ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Dodatno navodimo da poslove projektiranja u okviru zadaća građevinske struke (članak 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje) može obavljati osoba koja je upisana u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

114.

Dopisom od 26. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, da planirate nadogradnju kuće u vlasništvu vašeg oca, s time da bi nadograđeni stan služio za vaše stanovanje. S tim u svezi postavljate upit u kojem svojstvu vi kao ovlašteni inženjer možete sudjelovati u gradnji objekta te da li možete kao fizička osoba biti projektant i izvođač ili pak projektant i nadzor?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg pitanja nadalje navodimo da je odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji propisano da fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položeni stručni ispit prema posebnom propisu.

U skladu sa člankom 49. Zakona o gradnji projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Za sve daljnje informacije u vezi ovog pitanja upućujemo vas na tijelo graditeljstva nadležno za izdavanje građevinske dozvole.

Zatvorite odgovor

115.

Dopisom od 14. lipnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li je zakonito u postupku javne nabave za uslugu stručnog nadzora postavljati ponuditeljima uvjet da je cijena usluge nadzora fiksna neovisno o trajanju građenja određenog objekta, odnosno da nadzorni inženjer nema pravo tražiti povećanje cijene usluge u slučaju prekoračenja roka građenja navedenog u natječajnoj dokumentaciji.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor međutim načelno navodimo da nije u skladu sa propisima kojima se uređuje javna nabava kao i propisima iz područja graditeljstva u postupku javne nabave za uslugu stručnog nadzora postavljati uvjet fiksne cijene neovisno o trajanju građenja. U navedenom slučaju savjetujemo vam da pravovremeno izjavite prigovor.

Također na vaš upit odgovaramo da nadzorni inženjer u skladu sa važećim propisima ima pravo tražiti povećanje cijene usluge u slučaju prekoračenja roka građenja navedenog u natječajnoj dokumentaciji.

Zatvorite odgovor

116.

Dopisom od 30. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li pravo na upis u imenik ovlaštenih inženjera Komore ima osoba koja je završila stručni studij i stekla 180 ECTS bodova, ima stručni naziv "Stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer građevinarstva" i stekla odgovarajuće iskustvo u struci u trajanju od najmanje tri godine? S tim u svezi tražite i pojašnjenje članka 27. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Vezano uz vaš upit navodimo da u navedenom slučaju nisu ispunjeni uvjeti iz članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva.

U konkretnom slučaju navedeno iskustvo na odgovarajućim poslovima u struci nakon završenog preddiplomskog stručnog studija (180 ECTS bodova) bi se cijenilo prilikom upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva kada biste stekli još 120 ECTS bodova i nakon toga proveli na odgovarajućim poslovima u struci najmanje jednu godinu. Odgovarajući poslovi u struci su suradnik projektanta i/ili suradnik nadzornom inženjeru.

Zatvorite odgovor

117.

Dopisom od 22. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li na jednom građevinskom projektu (npr. Projektu konstrukcije) mogu biti potpisana 2 ovlaštena projektanta?

U vezi upita obavještavamo Vas da smo mišljenja da u važećoj zakonskoj regulativi nema pravnih zapreka da dva projektanta potpišu projekt konstrukcije, ali pod uvjetom da se točno označi koji je projektant radio koji dio projekta. Naime, potpisom pojedinog grafičkog prikaza, projektant/i i glavni projektant preuzimaju odgovornosti u propisanom dijelu, u skladu s odredbama Zakona o gradnji i drugim posebnim propisima.

Zatvorite odgovor

118.

Dopisom od 17. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te postavljate upit ako je ugovorom o građenju naveden garantni rok za izvedene radove npr. 12 godina, da li se u slučaju spora, odnosno uočenih nedostataka u 11-toj godini, primjenjuje ugovoreni rok ili se izvođač može pozvati na uzance u građenju gdje je po vašem mišljenju maksimalni garantni rok 10 godina?

U odgovoru na vaš upit navodimo da u odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Načelno, odredbe Zakona o obveznim odnosima su dispozitivne naravi osim ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili njezina smisla ne proizlazi što drugo. U odnosu na dispozitivne odredbe ZOO-a, uzance bi imale prioritet i primjenjuju se ako su i suprotne takvim odredbama (čl. 12. st. 3. ZOO).

Međutim odredba članka 633. ZOO-a je kogentne naravi i primjenjuje se i u slučaju kada bi Posebnim uzancama o građenju iz 1977. g. bilo što drugo propisano.

Stranke Ugovora o građenju mogu dogovoriti uvjete koji prelaze zakonski minimum iz navedene odredbe, pa bi se tako prema našem mišljenju, u slučaju spora u konkretnom slučaju primjenjivale odredbe o garantnom roku iz Ugovora o građenju.

Zatvorite odgovor

119.

Dopisom od 15. svibnja 2018. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite slučaj potpornog zida od kamenih blokova visine 4 m koji dijeli dvije čestice različitih vlasnika, koji se deformirao, prijeti potpuni gubitak stabilnosti i urušavanje. Navodite da je vlasnik niže čestice u opasnosti i želi o svom trošku sanirati taj zid, da vlasnici čestice na višem nivou priznaju odgovornost ali nisu u mogućnosti sufinancirati rekonstrukciju tog zida. Obzirom da se radi o potpornom zidu, stopa se izvodi na stranu tla, dakle prema višim susjedima. I to na temelju glavnog projekta prema Pravilniku o jednostavnim građevinama. S tim u svezi postavljate upit tko u ovom slučaju može biti investitor?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da su susjedska prava u vezi zajedničkih ograda regulirana odredbom članka 101. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14)(dalje u tekstu: ZV).

Navedenom odredbom propisano je slijedeće:

"Ograde između susjednih nekretnina (zidovi, plotovi, ograde, živice i druge prepreke) kao i stvari koje služe kao međni znakovi, zajedničke su ograde i u suvlasništvu su susjeda s obje strane međe, osim ako se dokaže (naročito znacima, natpisima, grbovima ili drugim dokazima) da su vlasništvo jednoga susjeda.

Suvlasništvo stvari koje služe kao zajedničke ograde ili međašni znakovi nije djeljivo dokle god te stvari ne izgube tu namjenu.

Zajedničku ogradu može svako od susjeda upotrebljavati sa svoje strane do polovine njezine širine, može do te širine izgraditi slijepa vrata ili smjestiti uzidane ormare i sl. Ali ne smije činiti ništa što bi ogradu dovelo u opasnost ili što bi njegova susjeda sprječavalo da je on upotrebljava sa svoje strane do polovine.

Troškove održavanja zajedničke ograde snose njezini suvlasnici na jednake dijelove i solidarno odgovaraju za štetu koja bi trećima nastala zbog toga što ograda nije održavanja u stanju kakvo je uobičajeno s obzirom na namjenu ograde ograđene nekretnine, te na mjesne prilike."

Ako se ograda nalazi isključivo na nekretnini jednoga vlasnika nije u suvlasništvu susjeda, nego u vlasništvu onoga čije je zemljište (članak 102. ZV-a.)

Svaki je vlasnik dužan s desne strane svojega glavnoga ulaza, gledano s puta, ograditi svoj prostor i razdvojiti ga od susjedova prostora, ako nije drukčije propisano, niti je drugi mjesni običaj.

Vlasnik ograde je dužan održavati u dobrom stanju svoju ogradu ako postoji opasnost da bi nanijela štetu susjedu, no u pravilu nije dužan ponovno graditi svoj srušeni zid, osim ako se ne radi o slučaju iz prethodnog stavka.

Slijedom navedenog ako se radi o zajedničkoj međi moguće je da investitor bude i vlasnik niže čestice ali je preporuka da se ta pitanja uredi pisanim sporazumom sa suvlasnikom ograde.

Zatvorite odgovor

120.

Dopisom od 10. svibnja 2015. godine obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom:

1. Može li osoba ovlašteni voditelj građenja koja posluje kao samostalni obrtnik, obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja za svoj obrt (s obzirom da obrtnik nije formalno "zaposlenik" vlastitog obrta tj. ne zasniva radni odnos sam sa sobom?

2. Može li osoba ovlašteni voditelj građenja, koja ima registriran obrt za građenja na svoje ime, a istovremeno je zaposlenik u drugoj pravnoj osobi (na puno ili nepuno vrijeme) obavljati poslove ovlaštenog voditelja građenja za svoj obrt, s obzirom da ima zasnovan radni odnos s drugim osobama, a vlastiti obrt se smatra dodatnom djelatnošću?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke da sam za vlastiti obrt u skladu sa važećim propisima o radu obavlja poslove ovlaštenog voditelja građenja.

Zatvorite odgovor

121.

Dopisom od 10. svibnja 2018. upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom, da li vaše trgovačko društvo koje ima registrirane djelatnosti (inženjerstvo, upravljanje projektima i tehničke djelatnosti) pokriva područje ispitivanja konstrukcija ili je za to potrebna dodatna registracija.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 42. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da djelatnost ispitivanja i/ili prethodnih istraživanja može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik koja je registrirana za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize, ima potvrdu o akreditaciji koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za ispitivanja i osigura stručnu osobu za obavljanje prethodnih istraživanja.

Slijedom navedenog za obavljanje poslova ispitivanja konstrukcija potrebna je registracija za djelatnost tehničkog ispitivanja i analize.

Zatvorite odgovor

122.

Dopisom od 8. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li reviziju izvedbenog projekta može obaviti drugi revident, koji nije radio reviziju glavnog projekta? Da li je potrebno uz to revidirati opet glavni projekt ili je potrebna neka suglasnost od revidenta glavnog projekta?

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 63. stavak 1. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) revident je odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Prema stavku 2. istog članka, na revidenta se na odgovarajući način primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o odgovornosti projektanta.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u okviru važećih propisa nema pravne zapreke da reviziju izvedbenog projekta obavi drugi ovlašteni revident koji nije radio reviziju glavnog projekta.

Međutim skrećemo pozornost da revident ne može obaviti kontrolu projekta u čijoj je izradi u cijelosti ili djelomično sudjelovao ili ako je taj projekt u cijelosti ili djelomično izrađen ili nostrificiran u pravnoj osobi u kojoj je zaposlen.

Zatvorite odgovor

123.

Dana 7. svibnja 2018. godine putem e-maila dostavili ste Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva dopis od 23. travnja 2018. godine sa naznakom predmeta Molba za izdavanje ovlasti (upis u Imenik ovlaštenog inženjera građevine). U navedenom dopisu pozivate se na rješenje Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine kojom se odbacuje vaš zahtjev za dobivanje dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, iz razloga što ne posjedujete ovlaštenje Komore, te ponovno dostavljate zamolbu Komori da ispita mogućnost izdavanja traženog ovlaštenja za izradu jednostavnih troškovnika i da vam se izda iskaznica i pečat uz ograničenje rada isključivo na izradi troškovnika. Pri tome se pozivate na članka 26. stavak 5. Zakona o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/1998.).

U vezi vašeg ponovljenog zahtjeva obavještavamo vas da je danom stupanja na snagu Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (NN br. 152/08) i to 1.01.2009. prestao važiti Zakon o Hrvatskoj komori arhitekata i inženjera u graditeljstvu (NN br. 47/98), te iz tog razloga nije moguće udovoljiti vašem zahtjevu.

Također u prilogu vam dostavljamo ranije dopise u kojima smo dali pravno tumačenje vezano uz vaše zahtjeve za izniman upis u Komoru.

Zatvorite odgovor

124.

Dopisom od 7. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva te navodite da ste ovlašteni voditelj građenja, te da je vaše trgovačko društvo nedavno sudjelovalo na javnom natječaju za energetsku obnovu dječjeg vrtića u Bjelovaru čija je procijenjena vrijednost cca 2.400.000,00 kuna + PDV te da ste na javnom otvaranju bili drugi. Navodite da je prvo bilo poduzeće koje nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja na puno radno vrijeme već samo na četiri sata tjedno, te da su u nekoliko prošlih mjeseci dobili na javnoj nabavi posao za energetsku obnovu II. osnovne škole u Bjelovaru u vrijednosti cca 2.900.000,00 kn + PDV kao i na nekim drugim javnim natječajima. Nadalje navodite da navedeno poduzeće ima desetak - petnaestak ljudi koji direktno rade na gradilištima te da je navedeni građevinski inženjer zaposlen na puno radno vrijeme u drugom poduzeću u kojem vodi također nekoliko gradilišta. S tim u svezi postavljate pitanje da li navedeni građevinski inženjer može obavljati funkciju glavnog inženjera gradilišta na navedenim poslovima i može li uopće na bilo kojem.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema odredbi 30. stavka 1. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Odredbom članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Prema našem mišljenju, ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete iz važećih propisa nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa. Mišljenja smo da bi se navedena okolnost trebala cijeniti i u postupcima javne nabave.

Zatvorite odgovor

125.

Dopisom od 2. svibnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste upisani u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i zaposleni ste u pravnoj osobi na puno radno vrijeme. Postavljate pitanje da li ujedno možete i koliko minimalno sati biti prijavljeni i raditi u jednom Uredu ovlaštenog inženjera, kako bi kroz dvije godine stekli iskustvo i mogli se upisati u Imenik ovlaštenih inženjera i obavljati poslove nadzora. Također postavljate upit da li je propisan i broj projekata unutar te dvije godine koje morate odraditi kao suradnik nadzora.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Uvjeti za upit u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015). Slijedom navedenog, obzirom da imate završen odgovarajući diplomski sveučilišni studij kao uvjet za upis u navedeni Imenik potrebno je da provedete na odgovarajućim poslovima u struci suradnika projektantu i/ili suradnika nadzornom inženjeru najmanje dvije godine. Uz zahtjev za upis dužni ste navesti popis konkretnih poslova koje ste obavljali u razdoblju od dvije godine. Smatramo da osposobljavanje za upis u navedeni imenik ne bi bilo moguće putem dopunskog rada iz članka 61. stavak 3. i 62. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine", boj 93/14, 127/17) koje obuhvaća najviše osam sati tjedno i do 180 sati godišnje. Međutim, postoji mogućnost da tvrtka u kojoj ste zaposleni sklopi ugovor o poslovnoj suradnji sa uredom ovlaštenog inženjera kojim bi se uredili uvjeti suradnje u vezi vašeg osposobljavanja za poslove ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

126.

Dopisom od 27. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li u svom uredu ovlaštenog inženjera možete imati i djelatnost procjene nekretnina te izrađivati nalaze građevinskog vještačenja. Navodite da ste član Komore i ovlašteni sudski vještak. Pozivate se na praksu kolega geodeta koji to u svojem uredu mogu raditi.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na vaš upit navodimo da u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

Nadalje odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Zatvorite odgovor

127.

Dopisom od 26. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom u kojem navodite da investitor od vas kao izvođača zemljanih radova traži garanciju za kvalitetu izvršenih zemljanih radova i stabilnost budućeg objekta na rok od 10 godina. Navodite da ste kao potencijalni izvođač obvezni provesti tekuća ispitivanja i dostaviti naručitelju izvještaje o zbijenosti, te da nakon ispunjavanja uvjeta iz projekta, ispitivanje zbijenosti po ovlaštenom laboratoriju i predaje dokumentacije vaša obveza kao izvođača prestaje. Napominjete da izvodite samo zemljane radove.

U vašem dopisu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor obzirom da niste naveli o kakvoj građevini se radi. Međutim načelno, mišljenja smo da ako su zemljani radovi dio konstrukcije tada bi bilo osnova za traženje navedene garancije, a u suprotnom ukoliko izvodite samo zemljane radove koji nisu dio konstrukcije smatramo da takvu garanciju treba tražiti od glavnog izvođača građevine.

Zatvorite odgovor

128.

Dopisom od 24. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva, te navodite da ste prije osam godina imali operaciju i nakon toga ostvarili uvjete za mirovinu na temelju nesposobnosti za rad. Navodite da ste mirovinu stavili u mirovanje i zaposlili se na puno radno vrijeme. Ističete da ste ovlašteni inženjer građevinarstva, te postavljate pitanje da li mogli raditi na pola radnog vremena u poduzeću gdje ste sada zaposleni, jer da je isto dopušteno voditeljima gradilišta.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga prostornog uređenja i gradnje nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima u prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos koji u skladu sa propisima o radu može biti na puno ili nepuno radno vrijeme. Prema našem mišljenju nema pravnih zapreka da u nepunom radnom vremenu radite kod poslodavca.

Zatvorite odgovor

129.

Dopisom od 12. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa upitom da li kao diplomirani inženjer građevinarstva sa položenim stručnim ispitom te 11 godina radnog iskustva (8 godina kao odgovorna osoba na inženjerskim objektima - tuneli, mostovi, autoceste, državne i javne ceste, potporni i obložni zidovi) biti voditelj radova za stranog proizvođača strojarske opreme putem ugovora o poslovno tehničkoj suradnji.

Nadalje navodite da bi proizvođač svoju proizvedenu opremu (u članicu Europske unije) isključivo montirao na gradilištu te kroz skoz skup proizvedenih dijelova isporučio Investitoru proizvod. Pozivate se na članak 28. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i odgovorima Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dao precizan odgovor i da bi se ocijenilo da li je u konkretnom slučaju potreban voditelj radova strojarske ili građevinske struke. Mišljenja smo da u nadzoru montaže konstrukcije koja nosi opremu voditelj radova građevinske struke treba biti angažiran kako bi se osigurala dovoljna nosivost.

Načelno, ovlašteni voditelj građenja može obavljati sve poslove u skladu sa odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

Zatvorite odgovor

130.

Kolika je zakonska minimalna udaljenost od crte razgraničenja dva terena za gradnju suhozida i koja je kota mjerodavna za mjerenje visine zida?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o jednostavnim građevinama ("Narodne novine", broj 112/2017) propisano je u kojem slučaju za gradnju ograde nije potrebna građevna dozvola i glavni projekt (članak 2. stavak 1. točka 3 i 4.), te također i slučaj kada se ograda može graditi bez građevinske dozvole, a u skladu s glavnim projektom (članak 4. stavak 1. točka 4.), ako je ograda visine veće od 2.2. m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnanog i uređenog terena.

Kolika je dopuštena visina ogradnog zida propisano je u propozicijama prostornog plana za navedeno područje, međutim sa stajališta struke u slučaju kada se radi o dvije susjedne parcele od kojih je jedna viša, a druga niža, prema našem mišljenju dopuštena visina ogradnog zida računa se od kote višeg terena.

Zatvorite odgovor

131.

Da li ovlašteni inženjer građevinarstva, te stalni sudski vještak za građevinarstvo i procjenitelj vrijednosti nekretnina može poslove procjene vrijednosti nekretnina i sudskog vještačenja obavljati putem Ureda ovlaštenog inženjera građevinarstva s obzirom na mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja iz kojeg je vidljivo da se osim poslova projektiranja i nadzora u samostalnom uredu ovlaštenog inženjera može vršiti i druge poslove kao što su energetski pregledi i certificiranje zgrada, pa se može zaključiti da je putem Ureda moguće vršiti stručne poslove procjene vrijednosti nekretnina i sudskog vještačenja?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 9. Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da je procjenitelj u smislu toga Zakona fizička osoba stalni sudski vještak za procjenu nekretnina odnosno pravna osoba koja ispunjava uvjete za sudska vještačenja, u skladu s posebnim propisom kojim se uređuju uvjeti, postupak imenovanja, prava i dužnosti stalnih sudskih vještaka.

Prema članku 126. Zakona o sudovima ("Narodne novine", broj 28/13, 33/15, 82/15 i 82/16) sudsko vještačenje obavljaju pravne i fizičke osobe. Pravne osobe mogu obavljati sudsko vještačenje samo u okviru registrirane djelatnosti pod uvjetom da to rade njihovi zaposlenici koji ispunjavaju uvjete iz stavka 2. citiranog članka.

Zakonom o poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015) člankom 19. propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, u skladu sa posebnim propisom kojim se uređuju procjene vrijednosti nekretnina, posebnim propisom kojim su regulirani poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji kao i propisima kojima se uređuju prava i dužnosti sudskih vještaka, nema uporišta da se poslovi stalnog sudskog vještaka za građevinarstvo i procjenitelja vrijednosti nekretnina obavljaju putem ureda za samostalno obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Iz dopisa dostavljenog u prilogu vidljivo je da su poslovi energetskih pregleda i energetskog certificiranja u skladu sa odredbom članka 12. Pravilnika o osobama ovlaštenim za energetsko certificiranje i energetski pregled zgrade i redoviti pregled sustava grijanja i sustava hlađenja ili klimatizacije u zgradi ("Narodne novine" broj 73/15, 133/15) povjereni ovlaštenim arhitektima, odnosno ovlaštenim inženjerima koji obavljaju poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, odnosno da te poslove mogu obavljati putem ureda ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

132.

Na koji način ovlašteni inženjer može nastaviti raditi raditi i nakon odlaska u mirovinu?

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 34. stavak 1. podstavak 7. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da članstvo u Komori prestaje odlaskom u mirovinu ako to pisanim zahtjevom član zatraži.

Slijedom navedenog, nakon odlaska u mirovinu možete aktivirati svoje članstvo u Komori i obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u skladu sa člankom 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015).

Načelno, u pogledu pitanja rada uz mirovinu možemo vas informirati o slijedećem:

Ako kao korisnik starosne mirovine, ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, radite do polovice radnog vremena ili po ugovoru o djelu, zadržavate pravo na isplatu mirovine. Međutim ukoliko stupite u radni odnos, isplata mirovine se obustavlja do prekida radnog odnosa i bit će ponovno uspostavljena s danom prestanka radnog odnosa.

Korisnik prava na starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu starosnu mirovinu pravo na ponovni izračun mirovine može ostvariti ako je navršio najmanje godinu dana staža osiguranja.

Također imate mogućnost i obavljanja određenih poslova i bez stupanja u radni odnos i to po osnovi ugovora o djelu. U tom slučaju ne gubite pravo na isplatu mirovine, međutim skrećemo pozornost da predmet ugovora o djelu mogu biti poslovi koji nemaju karakter stalnosti već su jednokratni a sastoje se u izvršenju nekog rada do određenog roka i uz određenu naknadu.

Zatvorite odgovor

133.

Ako je kolegica ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskoj firmi da li ona može potpisati glavni projekt arhitekture i biti glavni projektant, a da projekt glasi na drugu firmu koja se bavi projektiranjem i nadzorom, ali nema zaposlenog ovlaštenog arhitekta ali ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, a te dvije firme imaju ugovor o poslovno tehničkoj suradnji?

Prema podacima iz upita gdje se navodi da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na vaš upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

Zatvorite odgovor

134.

Na koji način funkcioniraju police osiguranja od profesionalne odgovornosti? U dopisu dostavljate i citat iz konkretnog ugovora sa naručiteljem gdje se traži predaja police osiguravatelja Naručitelju, te s tim u svezi postavljate pitanje da li se iste mogu predati naručitelju ili zajedno idete kod osiguravajućeg društva ako nastane osigurani slučaj. Nadalje postavljate upit što se događa ako inženjer ode iz poduzeća pa poduzeće nema više pristup njegovoj polici osiguranja?

Vezano uz vaš upit navodimo da su ovlašteni inženjeri građevinarstva u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Radi detaljnijeg informiranja o pravima i obvezama osiguranika, kao i trećih osoba dostavljamo vam Klauzulu za osiguranje od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji koja je sastavni dio Ugovora o obveznom osiguranju ovlaštenih inženjera građevinarstva, ovlaštenih voditelja građenja, ovlaštenih voditelja radova i stranih ovlaštenih osoba članova Komore od profesionalne odgovornosti u poslovima prostornog uređenja i gradnje između Croatia osiguranja d.d. i Hrvatske komore inženjera građevinarstva sklopljenog dana 30.05.2017.

Slijedom navedenog u odgovoru na vaš upit smatramo da nema potrebe da Naručitelj traži predaju police obveznog osiguranja od profesionalne odgovornosti za ovlaštene inženjere, ali mu se može predočiti dokaz da je navedena polica ugovorena i do kojeg roka je ugovorena.

Zatvorite odgovor

135.

Zašto se u uredu ovlaštenog inženjera geodezije mogu obavljati poslovi sudskog vještačenja, a u uredu ovlaštenog inženjera građevinarstva to nije moguće?

Stručni poslovi projektiranja i stručnog nadzora građenja za arhitektonsku, građevinsku, strojarsku i elektrotehničku struku propisani su odredbom članka 3. stavka 2. i 3. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015). U smislu citiranih odredaba pod obavljanjem poslova projektiranja, u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova u izradi idejnog, glavnog, izvedbenog, tipskog projekta, utvrđivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, projekta uklanjanja građevine i projekta postojećeg stanja građevine, propisanih posebnim zakonima kojima se uređuje područje prostornog uređenja i područja gradnje, te propisima donesenim na temelju tih zakona. Pod obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja u smislu ovoga Zakona, podrazumijeva se obavljanje svih poslova koje, prema posebnom zakonu kojim se uređuje područje gradnje, obavlja nadzorni inženjer.

Odredbom članka 19. istog Zakona propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa kojima se regulira obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje nije propisano da se poslovi sudskog vještačenja mogu obavljati u uredu ovlaštenog inženjera, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi kao što je to slučaj kod Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti.

Zatvorite odgovor

136.

Dopisom od 20. travnja 2018. godine upućenim putem e-maila obraćate se Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva sa zamolbom za tumačenje odredbi Zakona o upravnim pristojbama (NN 115/16) i Uredbe o tarifnim upravnim pristojbama (NN br. 8/17, 37/17, 129/17) koje se odnose na plaćanje upravne pristojbe za lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za manje građevine.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da tumačenje Zakona o upravnim pristojbama i Uredbe o tarifi upravnih pristojbi u dijelu koji se odnosi na građevinske pristojbe u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Prema Tarifnom broju 50. Uredbe o tarifi upravnih pristojbi (NN br. 8/17, 37/17, 129/17) plaćaju se slijedeće pristojbe:

»(1) Za izdavanje lokacijske dozvole, rješenja o izmjeni i/ili dopuni lokacijske dozvole i dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine za:

1. zgradu koja nije veća od 600 m2 građevinske (bruto) površine neovisno o veličini građevne čestice 800,00
2. zgradu veću od 600 m2 građevinske (bruto) površine na građevnoj čestici površine do 2 000 m22.500,00 2.500,00
3. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu do 1 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine do 1 km, osim za zgradu iz točaka 1. i 2. ovoga stavka 10.000,00
4. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 1 ha do 5 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 1 km do 5 km 15.000,00
5. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 5 ha do 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 5 km do 10 km 20.000,00
6. obuhvat zahvata u prostoru, odnosno građevnu česticu veću od 10 ha ili infrastrukturnu građevinu dužine veću od 10 km 25.000,000
(2) Za izdavanje izvatka iz baze, odnosno zbirke kupoprodajnih cijena 180,00
(3) Za izdavanje izvatka iz kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 180,00
(4) Za izdavanje kartografskog prikaza približnih vrijednosti nekretnina grada ili županije 400,00

Napomena:

Ako je zahtjev za izdavanje akata iz ovoga Tarifnog broja podnesen elektroničkim putem, te je isti ispunjen sukladno naputku koji se donosi na temelju zakona kojim se uređuje upravno područje prostornoga uređenja, iznos propisan ovim Tarifnim brojem za njihovo izdavanje umanjuje se za 15%.«.

Ukoliko imate nekih dodatnih pitanja u vezi navedenih pristojbi upućujemo vas da se obratite Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

137.

1. Da li imenovani voditelj gradilišta može i dalje biti voditelj gradilišta obzirom da je u mirovini?

2. Ukoliko se sa umirovljenim bivšim zaposlenikom sklopi ugovor o djelu da li ugovor ima isto značenje, te da li na temelju tog ugovora može biti imenovan voditeljem gradilišta?

3. Da li je obavijest o prestanku članstva, dužan prijaviti sam član ili tvrtka u kojoj je bio zaposlen?

Navedena tvrtka ima zaposlenih više ovlaštenih inženjera građevinarstva i voditelja građenja koji su registrirani u HKIG.

Vezano uz vaš upit navodimo da odlazak u mirovinu nije više po sili zakona razlog za prestanak članstva u Komori, već u skladu sa odredbom članka 32. stavak 1. podstavak 5. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) članstvo u Komori prestaje ako to sam pisanim putem zatraži. Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima ovlašteni voditelj građenja može i nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu nastaviti raditi poslove za koje je ovlašten, u skladu sa propisima o radu i mirovinskom osiguranju (rad uz starosnu do četiri sata dnevno bez obustave mirovine).

Obzirom da vaša tvrtka ima zaposlene ovlaštene voditelje građenja time ispunjava zakonske uvjete za obavljanje djelatnosti građenja, te u tom slučaju prema našem mišljenju imenovani voditelj građenja može dovršiti taj posao i na temelju ugovora o djelu.

Zatvorite odgovor

138.

Može li naručitelj tražiti vinkulaciju Police osiguranja od profesionalne odgovornosti za vrijeme trajanja posla koji obavlja član Komore?

Članovi Komore su u skladu sa odredbom članka 54. i 55. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) obvezno osigurani od profesionalne odgovornosti u inženjerskim poslovima. Predmet osiguranja je zakonska profesionalna odgovornost u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje za štetu koju bi osiguranik mogao učiniti investitoru ili trećim osobama.

Osiguranim slučajem se prema Ugovoru koji je sklopila Hrvatska komora inženjera građevinarstva sa osiguravateljem, smatra svaki propust ili pogreška u obavljanju stručnih poslova koje prouzroči osiguranik (ovlašteni inženjera građevinarstva, ovlašteni voditelj građenja ili ovlašteni voditelj radova) svojim postupanjem ili propuštanjem postupanja u inženjerskim poslovima prostornog uređenja i gradnje, poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, vođenja građenja, vođenja radova, voditelja projekta, a koje mogu imati za posljedicu smrt, povredu tijela ili zdravlja neke osobe, oštećenje ili uništenje stvari (materijalna šteta), te šteta koja nije nastala povredom tijela ili zdravlja neke osobe, niti oštećenjem odnosno stvari (imovinska šteta u širem smislu ili čisto imovinska šteta).

Također navodimo da oštećena treća osoba ima mogućnost zahtjev ili tužbu za naknadu štete podnijeti osiguratelju, a može zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu štete za koju odgovara osiguranik, ali najviše do iznosa osigurateljeve obveze.

Policu osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ovlaštenih inženjera građevinarstva nije moguće možete vinkulirati u korist naručitelja. Međutim naručitelj može tražiti dodatne police osiguranja za izvršenje konkretnog posla.

Zatvorite odgovor

139.

Može li ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskoj firmi potpisati glavni projekt arhitekture i biti glavni projektant, a da projekt glasi na drugu firmu koja se bavi projektiranje i nadzorom i nema zaposlenog ovlaštenog arhitekta, ali ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva?

Prema podacima iz upita gdje navodite da se radi o dvije projektantske firme pretpostavljamo da se radi o dvije pravne osobe registrirane za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja. Međutim neovisno o tome da li se radi o pravnim osobama ili uredima za samostalno obavljanje poslova projektiranja, u odgovoru na upit navodimo da ovlaštena arhitektica zaposlena u projektantskom društvu/uredu može potpisati glavni projekt arhitekture za drugo društvo/ured koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva, ako društvo/ured u kojem je arhitektica zaposlena ima ugovor o poslovno tehničkoj suradnji sa društvom/uredom koji je nositelj tog posla.

Zatvorite odgovor

140.

Da li kao ovlašteni inženjer građevinarstva može projektirati zgradu od cca 100 m2 koja služi za zaštitu pri uređaju za pročišćavanje?

U odgovoru na upit navodimo da su zadaće građevinske struke u obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata propisane odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a zadaće arhitektonske struke propisane su odredbom članka 49. istoga Zakona.

Radi detaljnijeg obrazloženja ovog pitanja dostavljamo vam mišljenje Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja od 18. kolovoza 2016. godine.

Mišljenje ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja (PDF)

Zatvorite odgovor

141.

Koliko dugo traje odgovornost projektanta građevine za temeljne zahtjeve za građevinu, posebno za mehaničku otpornost i stabilnost?

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova.

Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera.

Prema stavku 6. istog članka njihova se odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Prema odredbi članka 634. Zakona o obveznim odnosima, naručitelj ili drugi stjecatelj dužan je o nedostacima obavijestiti izvođača, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor, u roku od šest mjeseci od kad je nedostatak utvrdio, inače gubi pravo da se na njega pozove.

Pravo naručitelja ili drugog stjecatelja prema izvođaču, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana računajući od dana kad je naručitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvođača o nedostatku.

Kad su za štetu odgovorni izvođač, projektant i osoba koja obavlja nadzor, odgovornost svakog od njih određuje se razmjerno njihovoj krivnji, te prema članku 636. imaju pravo regresa.

Zatvorite odgovor

142.

Koja je granica između sanacije i rekonstrukcije građevine i da li za sanaciju ili rekonstrukciju građevine treba ishoditi građevinsku?

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

Zatvorite odgovor

143.

Da li se za projekt rekonstrukcije treba kontaktirati ili angažirati projektanta građevine?

Za rekonstrukciju građevine potrebna je građevinska dozvola, te je svakako potrebno izraditi i glavni projekt od strane ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Zatvorite odgovor

144.

Ukoliko projektant sanacije i/ili rekonstrukcije građevine nije ista osoba kao projektant građevine, čija je odgovornost za temeljne zahtjeve za građevinu nakon provedene sanacije/rekonstrukcije građevine?

Projekt rekonstrukcije ne mora izraditi projektant koji je projektirao određenu građevinu. Stoga svaki projektant u skladu s člankom 51. stavak 2. odgovara da projekt koji je izradio ispunjava propisane uvjete, da je građevina projektirana u skladu s lokacijskom dozvolom, odnosno uvjetima za građenje građevina propisanim prostornim planom te da ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu, zahtjeve propisane za energetska svojstva zgrada i druge propisane zahtjeve i uvjete.

Prema stavku 3. istog članka projektant koji je izradio izmjene i/ili dopune glavnog projekta, odnosno izvedbenog projekta odgovoran je za cijeli glavni projekt, odnosno izvedbeni projekt.

U odgovoru na upit ističemo da na ovo pitanje nije moguće paušalno odgovoriti, jer treba voditi računa o kakvoj se građevini radi, koji je opseg rekonstrukcije i sl.

Zatvorite odgovor

145.

Koja je pozicija, vezano za odgovornost za temeljne zahtjeve za građevinu, nadzornih inženjera kod izgradnje građevine, a koja kod sanacije/rekonstrukcije građevine?

Odgovornost nadzornog inženjera za temeljne zahtjeve za građevinu propisana je člankom 633. stavak 4. a u svezi stavka 1. i 2. istoga članka Zakona o obveznim odnosima.

Propisi iz područja gradnje ne poznaju pojam "sanacija"

Odredbom članka 3. stavka 1. točka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) definira se pojam građenja kao izvedba građevinskih i drugih radova (pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Točkom 19. istog članka propisano je što se smatra rekonstrukcijom građevine, a točkom 12. definira se pojam održavanja građevine.

Nastavno na prethodni odgovor ističemo da se građenju u skladu sa člankom 106. Zakona o gradnji može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima ("Narodne novine", broj 112/2017) određuju se jednostavne i druge građevine i radovi koji se mogu graditi, odnosno izvoditi bez građevinske dozvole u skladu s glavnim projektom i bez glavnog projekta.

Zatvorite odgovor

146.

Koja je odgovornost investitora vezano za temeljne zahtjeve za građevinu kod izgradnje građevine te kod sanacije/rekonstrukcije građevine?

Prema odredbi članka 106. Zakona o gradnji građenju građevine može se pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano. Investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

Investitor na temelju važećih propisa projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu. Investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, te je također dužan osigurati dokumente i podatke potrebne za sastavljanje pisane izjave o izvedenim radovima i o uvjetima održavanja građevine ako tijekom građenja dođe do promjene izvođača.

Slijedom navedenog, ne postoji zakonom propisana direktna odgovornost investitora za bitne zahtjeve za građevinu, pod uvjetom da je ispunio sve uvjete koje propisuju propisi iz djelokruga graditeljstva.

Pri tome skrećemo pozornost na odredbu članka 635. Zakona o obveznim odnosima kojom je propisano da se Izvođač ne oslobađa odgovornosti ako je pri izvođenju određenih radova postupao po zahtjevu naručitelja, ali ako je prije izvršenja određenog rada po zahtjevu naručitelja upozorio ovoga na opasnost od štete, njegova odgovornost se smanjuje, a može se i isključiti.

Zatvorite odgovor

147.

Da li ovlašteni inženjer građevinarstva koji radi u samostalnom uredu može obavljati poslove vođenja građenja ako ima ovlaštenje za voditelja građenja?

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom, te posebnim propisima.

Prema članku 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen misli se na radni odnos.

Međutim u odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 55. stavka 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/15 i 20/17) u slučaju kad u građenju sudjeluju dva ili više izvođača, investitor ugovorom o građenju određuje glavnog izvođača koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova i koji imenuje glavnog inženjera gradilišta.

Imajući u vidu citirane odredbe, a u odgovoru na vaš upit navodimo da glavni izvođač, koji je odgovoran za međusobno usklađivanje radova, mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja kojeg imenuje kao glavnog inženjera gradilišta. Glavni inženjer gradilišta može biti istodobno i inženjer gradilišta jednog od izvođača koji npr. izvodi pojedini rad, zapošljava ovlaštenog voditelja radova, ali nema zaposlenog inženjera gradilišta.

Isto tako izvođač koji ima zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja, a koji nema zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, može s izvođačem koji ima zaposlene ovlaštene voditelje radova odgovarajućih struka, zajedno izvoditi pojedine radove na istoj građevini, ako su za građenje te građevine izvođači sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

148.

Da li postoji akt u smislu zakona, odluke, odredbe ili nečega koji uvjetuje da se zgrade javnog sektora u smislu energetske obnove moraju projektirati kao zgrade nulte energije?

Odredbe za projektiranje zgrada gotovo nulte energije primjenjuju se ovisno o datumu podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole, odnosno sukladno članku 9. stavcima 4. i 5. Tehničkog propisa o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama ("Narodne novine", broj 128/15) - u primjeni od 1. siječnja 2016. kojim se propisuje da:

Glavni projekt zgrade, osim zgrade koje kao vlasnici koriste tijela javne vlasti, koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije u smislu članka 9. stavka 2. navedenog Tehničkog propisa ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2019.

Glavni projekt zgrade koje kao vlasnici koriste javna tijela koji se prilaže zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole mora biti izrađen u skladu s odredbama za zgrade gotovo nulte energije (članak 9. stavak 2. Tehničkog propisa, ako je zahtjev za izdavanje građevinske dozvole podnesen nakon 31. prosinca 2017.

Isto se odnosi i na rekonstrukciju postojećih zgrada sukladno člancima 45. i 46. Tehničkog propisa.

Zatvorite odgovor

149.

Da li ista osoba može biti imenovana za glavnog inženjera gradilišta i imati imenovanje za koordinatora zaštite na radu za isto gradilište?

Prema odredbama važećih propisa nema pravnih zapreka da glavni inženjer gradilišta obavlja na istom gradilištu i poslove koordinatora zaštite na radu, ukoliko ispunjava uvjete za navedeno imenovanje.

Zatvorite odgovor

150.

Da li i dalje postoji limit od 7 milijuna eura za vođenje gradilišta sa završenim preddiplomskim sveučilišnim i preddiplomskim stručnim studijem, odnosno da li postoje neki drugi limiti?

U odgovoru na upit navodimo da se upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja stječe strukovni naziv ovlašteni voditelj građenja, te da sve upisane osobe stječu ista prava i odgovornosti u pogledu korištenja toga strukovnog naziva i obavljanja poslova ovlaštenog voditelja građenja. Slijedom navedenog prema odredbama važećih propisa nema limita niti ograničenja u obavljanju poslova definiranih odredbom članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) za osobe koje su upisane u odgovarajući imenik Komore.

Zatvorite odgovor

151.

Da li je na gradilišnoj ploči za izgradnju javnog objekta od strane javnog investitora, dovoljno navesti naziv pravnih osoba investitora, projektanta, izvođača i nadzora ili je uz naziv pravne osobe obvezno navođenje i imena i prezimena ovlaštenih inženjera - projektanta, voditelja građenja i nadzornog inženjera?

Za tumačenje propisa iz područja graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 134. stavka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano je da gradilište mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži ime, odnosno tvrtku investitora, projektanta, izvođača i osobe koja provodi stručni nadzor građenja, naziv i vrstu građevine koja se gradi, naziv tijela koje je izdalo građevinsku dozvolu, klasifikacijsku oznaku, urudžbeni broj, datum izdavanja i pravomoćnosti, odnosno izvršnosti te dozvole, datum prijave početka građenja, kao i naznaku da se radi o kulturnom dobru ako se radovi izvode na građevini upisanoj u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pravilnikom o sadržaju i izgledu ploče kojom se označava gradilište ("Narodne novine", broj 42/2014) određuje se sadržaj i izgled ploče kojom se označava gradilište.

Prema odredbi članka 4. stavka 1. podstavka 3., 4. 5. i 6. navedenog Pravilnika gradilište na kojem se gradi na temelju građevinske dozvole pored ostalog, mora biti označeno pločom koja obvezno sadrži:

  • Ime, odnosno tvrtku investitora
  • Ime, odnosno tvrtku projektanta
  • Ime, odnosno tvrtku izvođača
  • Ime, odnosno tvrtku osobe koja provodi stručni nadzor građenja.

Slijedom navedenog, na temelju važećih propisa ime i prezime na ploči kojom se označava gradilište navodi se u slučaju ako su investitor, projektant, izvođač ili stručni nadzor fizičke osobe. Kada se radi o pravnim osobama na ploči se navodi tvrtka navedenih sudionika u gradnji.

Da li se prijava na nepuno radno vrijeme u trajanju 0,5 h na dan (sukladno Zakonu o radu nepuno radno vrijeme, koje ne može biti duže od 180 sati godišnje) u poduzeću koje ima zaposlenog ovlaštenog inženjera građevinarstva priznaje kao odgovarajući staž za upis u imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva?

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015), pa je tako pored ostalih uvjeta potrebno dokazati da ste obavljali odgovarajuće poslove u struci u svojstvu suradnika u projektiranju i/ili suradnika u nadzoru, u trajanju najmanje dvije godine.

Što se smatra odgovarajućim poslovima u projektiranju i kontroli projekata propisano je odredbom članka 50. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), a ovlasti arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja propisani su odredbom članka 53. istog Zakona. Nadalje, poslovi nadzornog inženjera propisani su odredbom članka 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17).

Odredbom članka 14. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama od prosinca 2015. propisano je kojom dokumentacijom se dokazuju uvjeti za upis u navedeni Imenik.

U postupku upisa u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, pored ostalog prilaže se i elektronički zapis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje iz kojeg je vidljiv radni staž podnositelja zahtjeva, međutim da bi se zadovoljio uvjet stručnog iskustva na odgovarajućim poslovima u struci u trajanju od najmanje dvije godine potrebno je priložiti popis poslova u struci koje ste obavljali, sa ovjerom ovlaštenog inženjera kojemu ste bili suradnik i sa preslikama naslovnica projekata odnosno preslikama o imenovanju suradnikom nadzornom inženjeru.

Navod iz vašeg dopisa da nepuno radno vrijeme može biti do 180 sati godišnje nije utemeljen na odredbama Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14 i 127/17). Naime prema odredbi članka 61. stavak 3. Zakona o radu, radnik koji radi u punom radnom vremenu može sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do osam sati tjedno, odnosno do sto osamdeset sati godišnje, samo ako je poslodavac, odnosno ako su poslodavci s kojima radnik već prethodno ima sklopljen ugovor o radu, radniku za takav rad dali pisanu suglasnost. Radi se o novom radno pravnom institutu dopunskog rada. Ovo treba razlikovati od nepunog radnog vremena koje može biti i dulje od 180 sati godišnje.

Tumačenje MRMS i porezni savjetnik (PDF)

Zatvorite odgovor

152.

Ako će talijanska tvrtka u Republici Hrvatskoj izvoditi radove na montaži vjetroturbine kao podizvođač za svog klijenta, mog imenovati hrvatskog inženjera kao odgovornu osobu na gradilištu?

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a, prema odredbi članka 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.), može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati poslove u gradnji, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo u pisanom obliku.

Prema odredbi članka 54. stavak 1. Zakona o poslovima i djelatnostima arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo, da se vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite u skladu sa važećim propisima može povjeriti hrvatskom ovlaštenom inženjeru odgovarajuće struke.

Zatvorite odgovor

153.

Da li osoba koja je ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati zadaće stručnog nadzora pri izgradnji obiteljske kuće do 400 m2 za vlastite potrebe, čiji su investitori njegovi roditelji, bez ugovora s firmom, već samo s imenovanjem sklopljenim između roditelja i sina?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, a u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U vašem upitu nema dovoljno podataka da bi se dalo precizno mišljenje, primjerice nije navedeno tko će biti izvođač i sl., međutim s tim u svezi navodimo slijedeće:

¸Prema odredbi članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

U vezi vašeg drugog pitanja navodimo da je odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

S tim u svezi mišljenja smo da u slučaju kada se radi o iznimci gradnje stambenog objekta za vlastite potrebe fizičke osobe investitora koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu, nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti izjavom ili odlukom.

Također u tom slučaju na gradilišnoj tabli treba upisati izvođača fizičku osobu sa imenom i prezimenom.

Zatvorite odgovor

154.

Da li građevinski inženjer iz BIH može obavljati poslove na montaži prefabricirane betonske konstrukcije u Zagrebu, a isti je zaposlen u poduzeću iz BIH koja je konstrukciju izradila i po ugovoru dužna montirati na gradilištu?

Vezano uz upit upućujemo vas da je sukladno Zakonu o strancima za izdavanje radnih i poslovnih dozvola strancima nadležno Ministarstvo unutarnjih poslova, odnosno nadležna Policijska uprava.

Mišljenja smo da se u konkretnom slučaju radi o potrebi ishođenja dozvole za boravak i rad izvan godišnje kvote (članak 76. Zakona o strancima).

Zatvorite odgovor

155.

Da li se stručno iskustvo stečeno u inozemstvu, konkretno u Austriji, nakon završenog Građevinskog fakulteta, može priznati za stjecanje ovlaštenja i upis u Komoru u Republici Hrvatskoj?

U odgovoru na upit navodimo da se stručno iskustvo stečeno u inozemstvu nakon završenog fakulteta može priznati u skladu sa odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija "(Narodne novine", broj 82/2015).

Zatvorite odgovor

156.

Ako je u ugovoru o radu naveden otkazni rok od tri mjeseca, koji otkazni rok treba odraditi ugovorni od tri mjeseca ili zakonski od jedan mjesec kad radnik daje otkaz?

U upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor, međutim na temelju dostupnih podataka navodimo slijedeće:

Ugovor o radu na određeno vrijeme prestaje istekom vremena na koji je sklopljen i u tom slučaju nema otkaznih rokova, pa se pretpostavlja da imate namjeru otkazati ugovor o radu na određeno vrijeme prije isteka vremena na koji je sklopljen i da su otkazni rokovi koje navodite iz vašeg ugovora predviđeni za slučaj otkaza ugovora o radu prije isteka roka na koji je sklopljen.

U tom slučaju postoje dvije mogućnosti i to da poslodavcu predložite sporazumni raskid radnog odnosa ili ugovor o radu morate otkazati.

U slučaju sporazumnog raskida radnog odnosa sa poslodavcem dogovarate uvjete sporazumnog raskida radnog odnosa pa tako i uvjete otkaznog roka, te je moguće ako se obje strane slože da nema nikakvog otkaznog roka. Ako poslodavac na to ne pristane imate mogućnost otkazati ugovor o radu.

Odredbom članka 118. Zakona o radu ("Narodne novine", broj 93/14, 127/17) propisano je da ugovor o radu sklopljen na određeno vrijeme možete redovito otkazati samo ako je takva mogućnost predviđena ugovorom o radu.

Prema odredbi članka 122. stavak 7. Zakona o radu ako radnik otkazuje ugovor o radu, otkazni rok ne može biti duži od mjesec dana, ako on za to ima osobito važan razlog.

U vezi vaše dvojbe da li postupiti prema odredbama ugovora o radu ili zakona u pogledu otkaznog roka skrećemo pozornost i na odredbu članka 9. stavak 3. Zakona o radu kojim je propisano da ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Zatvorite odgovor

157.

Da li društvo sa sjedištem u RH ima obvezu ishoditi policu osiguranja kako je Naručitelj propisao za obavljanje poslova vođenja projekta gradnje? Da li je to polica koju vam je ponudila Croatia osiguranje (ponudili su policu javne odgovornosti za obavljanje djelatnosti i obavijestili Vas nisu u mogućnosti ponuditi policu profesionalne odgovornosti)?

U odgovoru na upit navodimo da je obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti propisana odredbom članka 54. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) i to za ovlaštenog inženjera, ovlaštenog voditelja građenja i ovlaštenog voditelja radova, te za strane ovlaštene inženjere, ovlaštene voditelje građenja i ovlaštene voditelje radova upisane u Imenik stranih ovlaštenih osoba, s time da iznos osiguranja ne može biti manji od 1.000.000,00 kuna.

Prema odredbi članka 55. istog Zakona Komora je dužna sa osiguravateljima ugovoriti osnovno osiguranje od profesionalne odgovornosti svojih članova.

Međutim obveza osnovnog osiguranja od profesionalne odgovornosti ne odnosi se na voditelje projekta.

Slijedom navedenog, društvo koje raspisuje natječaj za pružanje usluga voditelja projekta može tražiti u uvjetima natječaja policu osiguranja od odgovornosti za pravnu osobu koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje i odrediti minimalan iznos osiguranja, a da pri tome nisu vezani odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao ni Zakonom o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Mišljenja smo da je u konkretnom slučaju osiguravajuće društvo Croatia osiguranje ponudilo odgovarajuću policu.

Zatvorite odgovor

158.

Može li ovlašteni inženjer građevinarstva potpisati Idejni projekt za obiteljsku kuću cca 290m2 i Idejni projekt za skladište cca 90m2 ili bi to trebao potpisati arhitekt?

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 130. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine", 153/13 i 65/17) propisano da idejni projekt izrađuje projektant. Projektant je fizička osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer.

Prilikom izrade idejnog projekta treba se pridržavati odredaba Pravilnikom o obveznom sadržaju idejnog projekta ("Narodne novine", broj 55/14, 41/15, 67/16 23/17).

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može potpisati idejni projekt za obiteljsku kuću i skladište.

Zatvorite odgovor

159.

Što je potrebno za upis ovlaštenog inženjera iz BIH za privremeno obavljanje djelatnosti građenja, stručnog nadzora i projektiranja u Republici Hrvatskoj?

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da se odredba članka 61., 62. 64., 65. i 66. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) kojima se reguliraju uvjeti za obavljanje stručnih poslova u prostornom uređenju i gradnji na privremenoj ili povremenoj osnovi odnosi na državljane država ugovornica EGP-a, a ne i na državljane trećih država.

Slijedom navedenog fizička osoba ovlašteni inženjer iz BiH na temelju važećih propisa ne može u Republici Hrvatskoj obavljati te poslove na privremenoj ili povremenoj osnovi, a također obzirom da između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine - Federacija BiH ne postoji uzajamnost to u skladu sa odredbom članka 59. stavak 2. navedenog Zakona ne mogu ni trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe u Republici Hrvatskoj.

Zatvorite odgovor

160.

Projektantski nadzor - mora li projektantski nadzor obavljati isključivo projektant koji je izradio projekt?

Tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva u nadležnosti je Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Propisima koji uređuju područje graditeljstva kao obvezni nadzor propisan je stručni nadzor građenja, te istim propisima nije uređena provedba projektantskog nadzora kao obveza investitora.

Odredbom članka 55. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova projektantskog nadzora obavlja projektantski nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Važećim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređena druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora, međutim prema stajalištu Komore projektantski nadzor jedino i isključivo, može obavljati projektant glavnog ili izvedbenog projekta predmetne građevine. Projektantski nadzor obavlja poslove vezano uz građenje u skladu s projektiranim stanjem građevine, odobrava (u suradnji s nadzornim inženjerom i drugim sudionicima građenja) eventualne izmjene projektne dokumentacije ili projektnih rješenja i sl. Prema našem mišljenju sklapanjem ugovora o obavljanju inženjerske usluge projektiranja i imenovanjem glavnog projektanta, naručitelj je direktno odredio osobu koja može obavljati i usluge projektantskog nadzora na izvođenju radova koji su predmet inženjerske usluge projektiranja.

Zatvorite odgovor

161.

Kakvu dokumentaciju nadzorni inženjer može tražiti od osobe koja obavlja ispitivanja da bude siguran da je stručna i da je zaposlena u tom laboratoriju?

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

Zatvorite odgovor

162.

Može li/ mora li nadzorni inženjer zahtijevati od Izvođača dostavu potvrde o predaji otpada (npr. višak materijala iz iskopa i otpadni asfalt nastao iskopom kanala u cesti) osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i njome uvjetovati priznavanje izvršenja troškovničkih stavki koje se odnose na zbrinjavanje otpada?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Zatvorite odgovor

163.

Mogućnost korištenja pečata ako je članstvo u mirovanju za potrebe projekta koji je izrađen prije početka mirovanja?

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

Zatvorite odgovor

164.

Može li osoba koja je ovlašteni inženjer građevinarstva i ovlašteni voditelj građenja, biti zaposlena u dvije tvrtke ( u jednoj tvrtki na nepuno radno vrijeme ili dopunskim radom do 8 sati tjedno), te na istom gradilištu biti ovlašteni voditelj građenja i nadzorni inženjer?

U odgovoru na upit navodimo da prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

Ovlašteni voditelj građenja može, obavljati i poslove ovlaštenog voditelja radova i to izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja.

Odredbom članka 30. navedenog Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju ako izvođač ispunjava gore navedene uvjete nema pravne zapreke za angažiranje dodatnog voditelja građenja/radova u dopunskom radu ili na temelju ugovora o djelu.

Međutim skrećemo pozornost na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i Zakona o gradnji koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Također prema odredbi članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Zatvorite odgovor

165.

Kako se potpisuje i ovjerava projekt?

U praksi se javljaju razna tumačenja te se zahtjeva da svako poglavlje projekta bude zasebno ovjereno pečatom i potpisom (popis knjiga, sadržaj, tehnički opis, kontrola kvalitete, proračun, procijenjena vrijednost gradnje, popis nacrta itd. Također u praksi je uočeno da kolege skeniraju pečat i potpis te ga printaju na odgovarajuća mjesta, a u originalu ovjeravaju samo naslovnicu.

U vezi potpisa i ovjere projekata navodimo slijedeće:

  • Početna stranica "tehničkog dijela projekta" se ne potpisuje i ne ovjerava
  • Završna stranica se potpisuje i ovjerava (potpis se stavlja na završetak nečega što je projektant izradio i time se preuzima odgovornost za cjelokupni sadržaj koji je ispred tog potpisa
  • potpis i ovjera pečatom ne mora biti vlastoručan u svakom primjerku projekta koji se predaje za građevinsku dozvolu; dopušteno je da projektant potpiše vlastoručno i otisne pečat na originalu kojeg ostavlja u svojoj arhivi, a za uvezivanje u mapu koja se predaje uz zahtjev za građevinsku dozvolu dopušta se da potpis i pečat budu kopirani
  • Potpis i pečat projektanta na naslovnoj stranici mape mora biti vlastoručan i otisak pečata mora biti originalni (dakle na sva tri primjerka koji se predaju uz zahtjev za građevinsku dozvolu).

Slijedom navedenog popisi i sadržaji se ne potpisuju, već se svaki dio projekta koji nosi tehničku informaciju odnosno daje neki dio tehničkog rješenja zasebno potpisuje na njegovom završetku. Razlika je samo u tome da se potpis i otisak pečata smiju fotokopirati, osim za naslovne stranice mapa.

Smisao potpisivanja svakog tehničkog dijela proizlazi iz potrebe da se u mapama u kojima je uvezano nekoliko projekata (koje su izradili različiti projektanti, svako sa svojim odgovornostima) može razlikovati tko je za što odgovoran.

Također vas obavještavamo da Komora redovito u okviru organizacije stručnog usavršavanja provodi seminar "Propisi o projektiranju građevina" na kojem se između ostalog obrađuju i ova pitanja.

Zatvorite odgovor

166.

Što se smatra pod "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" na čiju bi se zadnju stranicu projektant trebao potpisati i ovjeriti pečatom?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se stručno mišljenje.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina ("Narodne novine", broj 64/2014, 41/2015, 105/2015, 61/20016, 20/2017) propisan je obvezni sadržaj i elementi projekata, načini opreme, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu sa posebnim propisima.

U vezi pitanja što se smatra pod: "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" na čiju bi se zadnju stranicu projektant u skladu sa navedenim Pravilnikom trebao potpisati i ovjeriti pečatom, navodimo da su "Tekstualni, proračunski, tablični i drugi tehnički dijelovi projekta" svi oni dijelovi koji nisu "opći" (naslovnica, sadržaj, popis projekata) koji nisu nacrti. To je dakle svaki onaj dio projekta koji daje dio tehničkog rješenja građevine za kojeg projektant koji je taj dio izradio odgovara.

Zatvorite odgovor

167.

Pitanje garancije za obavljene radove u konkretnom slučaju

  • Tehnički pregled obavljen tehnički u 11/2011. i izdana uporabna dozvola.
  • Kupoprodajnim ugovorom za stan iz 2012. ugovorena je garancija u trajanju od 10 godina na konstrukciju i 2 godine na sve ostale građevinske i građevinsko obrtničke radove.
  • Krov je izveden kao kosi na drvenoj podkonstrukciji sa klasičnim limenim pokrovom (pocinčani falcani lim), d
  • Suvlasnici do 2015. nisu imali upravitelja, te je krov bio bez adekvatnog održavanja duže od dvije godine nakon početka uporabe.
  • U slučaju procurivanja spojeva lima (opšav prodora, spojevi odvodnje krova i sl.) da li je garancija dvije godine?

U odgovoru na upit navodimo da je općeprihvaćeno pravilo struke da je jamstveni rok za izvedene radove na temelju ugovora o građenju dvije godine i počinje teći od dana primopredaje građevine, a ako je korištenje građevine ili dijela građevine počelo prije primopredaje od početka korištenja.

U odnosu na nedostatke koji se tiču temeljnih zahtjeva za građevinu kao što su mehanička otpornost i stabilnost, sigurnost u slučaju požara, higijena, zdravlje i okoliš, sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe, zaštita od buke, gospodarenje energijom i očuvanje topline, te održiva uporaba prirodnih izvora, u skladu sa odredbom članka 633. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) jamstveni rok iznosi deset godina od predaje i primitka radova. Navedena odgovornost vrijedi za izvođača, projektanta i nadzornog inženjera, a odredbom stavka 6. istog članka propisano je da se njihova odgovornost ne može ugovorom isključiti ni ograničiti.

Međutim, u konkretnom slučaju koji je naveden prema stajalištu Komore procurivanje spojeva lima krovnog pokrova ne smatra se nedostatkom koji se tiče temeljnih zahtjeva za građevinu i po našem mišljenju jamstveni rok za te radove je prema odredbama iz kupoprodajnog ugovora dvije godine.

Osim toga pravilno navodite da su suvlasnici zgrade bili dužni osigurati upravljanje i održavanje stambene zgrade prema odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Uredbe o održavanju zgrada ("Narodne novine", broj 64/1997).

Zatvorite odgovor

168.

Kakvu dokumentaciju nadzorni inženjer može tražiti od osobe koja obavlja ispitivanja da bude siguran da je stručna i da je zaposlena u tom laboratoriju?

Prema odredbi članka 44. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna ili fizička osoba obrtnik osposobljenost za poslove ispitivanja dokazuje potvrdom o akreditaciji prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 koju je izdalo nacionalno akreditacijsko tijelo za određenu metodu ispitivanja, a time dokazuje osposobljenost za metodu ekvivalentnu toj metodi ispitivanja za isto ili slično svojstvo, koju zahtjeva plan ispitivanja ili je određena u projektu građevine.

Stoga, nadzorni inženjer treba u skladu sa citiranom odredbom tražiti potvrdu o akreditaciji.

Zatvorite odgovor

169.

Može li/ mora li nadzorni inženjer zahtijevati od Izvođača dostavu potvrde o predaji otpada (npr. višak materijala iz iskopa i otpadni asfalt nastao iskopom kanala u cesti) osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom i njome uvjetovati priznavanje izvršenja troškovničkih stavki koje se odnose na zbrinjavanje otpada?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Jedna od obveza izvođača prema odredbi članka 54. stavak 1. točka 6. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015. i 20/2017.) "gospodariti građevnim otpadom nastalim tijekom građenja na gradilištu sukladno propisima koji uređuju gospodarenje otpadom".

Također navodimo da je jedna od osnovnih dužnosti nadzornog inženjera u skladu sa odredbom članka 58. Zakona o gradnji nadzirati građenje tako da bude u skladu s građevinskom dozvolom, odnosno glavnim projektom, ovim Zakonom, posebnim propisima i pravilima struke.

Slijedom navedenog nadzorni inženjer je ovlašten tražiti od izvođača dostavu potvrde o predaji građevinskog otpada nastalog tijelom građenja na gradilištu osobi koja obavlja djelatnost gospodarenja otpadom.

Zatvorite odgovor

170.

Mogućnost korištenja pečata ako je članstvo u mirovanju za potrebe projekta koji je izrađen prije početka mirovanja?

Ako je član stavio svoje članstvo u mirovanju i prešao u drugu tvrtku, a za projekt koji je ranije radio je potrebno dopuniti - Izjavu o usklađenosti s novijim propisima koja bi trebala biti današnjeg datuma. Projekt ne mijenja datum, ali izjava bi trebala biti novijeg datuma. S tim u svezi postavlja se pitanje može li član koji je u mirovanju potpisati tu izjavu.

Prema odredbi članka 33. stavak 2. zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) za vrijeme mirovanja ovlaštenom inženjeru miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u Komori.

Prema odredbi članka 51. Pravilnika o upisima u imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. članovi Komore dužni su privremeno pohraniti pečat u Komori u slučajevima : mirovanja članstva ili izrečene stegovne mjere zabrane obavljanja djelatnosti na određeni rok.

Slijedom navedenog član Komore koji je u mirovanju ne može koristiti pečat za ovjeru bilo kojeg dokumenta, međutim, predlažemo da se u konkretnom slučaju član javi u Komoru kako bismo razmotrili mogućnosti rješavanja navedenog problema.

Zatvorite odgovor

171.

Može li ovlašteni arhitekt biti jedini nadzor na izgradnji objekta armirano-betonske kuće bruto površine 420 m2, u tom slučaju arhitekt bi bio i nadzor nad konstrukcijom te bi na kraju izradio završno izvješće nadzornog inženjera?

Prema odredbi članka 53. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova stručnog nadzora građenja provodi nadzor nad izvođenjem radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Stavkom 2. i 3. istog članka propisano je da građevinska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka, a arhitektonska struka može obavljati i poslove stručnog nadzora izvođenja radova na zgradama koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati građevinska struke, a za koje prema posebnom propisu nije potrebna kontrola glavnog projekta (revizija mehaničke otpornosti i stabilnosti).

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni arhitekt može obavljati poslove stručnog nadzora građenja.

Zatvorite odgovor

172.

Može li ovlašteni inženjer građevinarstva biti glavni projektant na izradi glavnog projekta za stambenu zgradu ako je isti sudjelovao u izradi glavnog projekta konstrukcije i glavnog projekta vodoopskrbe i odvodnje?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 52. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ako u projektiranju sudjeluje više projektanata, za cjelovitost i međusobnu usklađenost projekata odgovoran je glavni projektant. Prema stavku 2. istog članka glavni projektant može biti istodobno i projektant jednog od dijelova glavnog projekta.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima u konkretnom slučaju ovlašteni inženjer građevinarstva može obavljati poslove glavnog projektanta.

Zatvorite odgovor

173.

Ako su izvedeni građevinski radovi koji su premašili ugovorenu vrijednost da li je i kada prema zakonu potrebno sklopiti anex ugovora?

U konkretnom upitu nema dovoljno podataka da bi se mogao dati precizan odgovor (primjerice nije poznato da li je ugovor sklopljen nakon provedenog postupka javne nabave, o kakvoj vrsti radova koji su dodatno izvedeni se radi, da li su to hitni i nepredviđeni radovi, na koji način je cijena radova ugovorena - jedinična cijena ili ukupno ugovorena cijena i dr.).

Generalno, smatramo da je dobro da način reguliranja prava i obveza ugovornih strana u vezi radova koji su premašili ugovorenu vrijednost ugovorne strane reguliraju anexom ugovora.

Jedno od temeljnih načela obveznih odnosa je sloboda uređivanja obveznih odnosa, stoga u zakonu nema odredbe koja upućuje kada bi ugovorne strane trebale sklapati anex ugovoru.

S tim u svezi navodimo da je izvođač prema odredbi članka 623. Zakona o obveznim odnosima za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova morao imati pisanu suglasnost naručitelja, te da ne može zahtijevati povećanje ugovorene cijene za radove što ih je izveo bez takve suglasnosti.

Izvođač može izvesti i bez prethodne suglasnosti naručitelja samo hitne i nepredviđene radove za koje zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti suglasnost. Što se smatra hitnim i nepredviđenim radovima propisano je odredbom članka 624. stavak 2. istog Zakona.

Prilikom sklapanja ugovora o građenju treba voditi računa da se ne ugovara odredba o nepromjenjivosti cijena.

Zatvorite odgovor

174.

Da li određeni zahvat pri unutarnjem uređenju stana ima utjecaja na statiku zgrade - nosivost stropne ploče uslijed izvođenja novih pregradnih zidova?

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

Zatvorite odgovor

175.

Može li ovlašteni voditelj građenja strojarske struke voditi gradilište gdje prevladavaju građevinski radovi (reciklažno dvorište)?

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Prema stavku 2. istog članka građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Također arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog mišljenja smo da je vođenje građenja u konkretnom slučaju koji navodite trebalo povjeriti ovlaštenom inženjeru građevinarstva.

Zatvorite odgovor

176.

Može li ovlašteni voditelj građenja izdati valjano mišljenje o tome da li određeni zahvat pri unutarnjem uređenju stana ima utjecaja na statiku zgrade - nosivost stropne ploče uslijed izvođenja novih pregradnih zidova?

Prema odredbi članka 27. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, voditi građenje, odnosno izvođenje građevinskih i drugih radova kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina. Prema stavku 2. istog članka ovlašteni voditelj građenja može, u okviru zadaća svoje struke, obavljati poslove ovlaštenog voditelja radova (članak 28.).

U odgovoru na vaš upit navodimo da su mišljenje da li određeni zahvat ima utjecaja na statiku zgrade kao i izračun statike, ovlašteni izraditi jedino ovlašteni inženjeri građevinarstva upisani u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva koji imaju ovlaštenje za projektiranje i nadzor.

Zatvorite odgovor

177.

Ako je građevinski tehničar 1986. godine polagao stručni ispit za projektante i radnike koji neposredno rukovode građenjem objekta i svjedodžba o formalnoj naobrazbi stečena na području bivše Jugoslavije prije 8. listopada 1991. može li se on upisati u Hrvatsku komoru inženjera građevinarstva i što je potrebno učiniti?

U odgovoru na upit navodimo da su diploma ili svjedodžba o formalnoj naobrazbi i uvjerenje o položenom stručnom ispitu za obavljanje poslova u izgradnji objekata i druga odgovarajuća uvjerenja o položenom stručnom ispitu, stečena na području bivše Jugoslavije prije 8. listopada 1991. godine izjednačena po pravnoj snazi s odgovarajućim uvjerenjima stečenim u Republici Hrvatskoj.

Osoba sa završenom srednjom stručnom spremom po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i koja ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj78/2015) može voditi manje složene radove.

Na temelju članka 31. stavak 2. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015) osobe koje ispunjavaju uvjet iz citirane odredbe Zakona imaju pravo podnijeti zahtjev za upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke. Time se ne stječe svojstvo člana Komore i upis u Evidenciju voditelja radova tehničara nije obveza nego pravo osobe koja ispunjava uvjete iz citiranog članka 28. stavka 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Dodatno skrećemo pozornost na slijedeće odredbe važećih propisa:

Prema odredbi članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja.

Odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili imenik ovlaštenih voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011, te vam isto dostavljamo u prilogu.

U slučaju kada se na građevini izvode radove koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Izvođač koji ima ovlaštenog voditelja građenja koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja). Prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

178.

Fakturiranje računa za izvršene usluge izrade tehničke dokumentacije za gradnju, te pratećih konzalting usluga i tehničkog nadzora, da li je dopušteno ugovoriti posao izrade tehničke dokumentacije i ishođenja dozvola kao cjelinu te fakturiranje svih radnji po okončanom poslu.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je tumačenje propisa iz područja poreza u nadležnosti Ministarstva financija, Porezne uprave, a za tumačenje propisa iz područja graditeljstva nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja

U okvirima nadležnosti Komore, a u svezi vašeg upita dajemo pravno mišljenje da prema propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje, nema zapreke da se sa strankom sklopi ugovor o izvršenju cjelokupnog posla izrade tehničke dokumentacije i ishođenja dozvola za gradnju, kao i uporabne dozvole, te za isto ugovori plaćanje po dovršenom poslu.

Zatvorite odgovor

179.

Mišljenje (komentar) o primjenjivosti Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN br. 115/2015) i Odluke o proširenju primjene Kolektivnog ugovora graditeljstva (NN br. 134/2015) na poslove ovlaštenih inženjera koji se bave poslovima projektiranja.

Odredbom članka 89. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo propisano je da je za tumačenje odredbi toga Ugovora kao i za praćenje njegove primjene nadležan zajednički organ kojeg imenuju ugovorne strane.

Međutim u vezi zahtjeva za neobvezujućim mišljenjem navodimo da je iz članka 2. Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (NN br. 115/2015) vidljivo da se isti osim na fizičke ili pravne osobe koje obavljaju djelatnosti visokogradnje, niskogradnje i hidrogradnje, montažerskih radova, instalacijskih i završnih radova u graditeljstvu, odnosi i na osobe koje se bave projektiranjem i srodnim tehničkim uslugama.

Iz Odluke o proširenju primjene kolektivnoga ugovora graditeljstva (NN br. 134/2015) vidljivo je da se Kolektivni ugovor za graditeljstvo proširuje na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnosti građevinarstva, područje F Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. - NKD 2007. (NN br. 58/2007). S tim u svezi navodimo da se u skupini F točka 41.1. odnosi na organizaciju izvedbe projekata za zgrade.

Zatvorite odgovor

180.

Da li se može otvoriti ured ovlaštenog voditelja građenja ili neki drugi vid ureda koji Komora dozvoljava i koje bi bile ovlasti obavljanja radova unutar ureda?

U skladu sa odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Ovlašteni voditelji građenja i/ili ovlašteni voditelji radova mogu poslove za koje su ovlašteni obavljati u pravnoj osobi - trgovačkom društvu ili obrtu registriranim za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (članak 29. Zakona).

Zatvorite odgovor

181.

Koje su obveze tvornica koja proizvodi i ugrađuje pvc i alu stolariju, vezano uz nove Zakone i upise u Komoru?

Evidenciju voditelja radova tehničara strojarske struke nadležna Hrvatska komora inženjera strojarstva.

Pravo na upis u Evidenciju voditelja radova tehničara odgovarajuće struke prema članku 31. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, a u vezi sa člankom 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) imaju osobe koje su završile srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2. Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit, odnosno majstorski ispit za istu struku.

Poslove vođenja manje složenih radova, može obavljati voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015). Stoga obrtnik ili trgovačko društvo koje proizvodi i ugrađuje stolariju odnosno radove koji se smatraju manje složenim radovima, mora imati zaposlenog voditelja manje složenih radova.

Zatvorite odgovor

182.

Može li se biti istovremeno upisan u oba imenika - Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja?

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja propisani su člankom 27. i 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2016).

Pravo na upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva možete ostvariti na dva načina:

  • Radom na stručnim poslovima graditeljstva i/ili prostornoga uređenja u tijelima državne uprave ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zavodima za prostorno uređenje županije, odnosno Grada Zagreba, najmanje 10 godina.
  • Stručnim radnim iskustvom na poslovima suradnika u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja u trajanju od najmanje dvije godine.

Pravo na upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja prema članku 28. Zakona imaju fizičke osobe koje između ostalog, ispunjavaju uvjet potrebnog broja godina radnog iskustva u struci, pri čemu se pod radnim iskustvom u struci podrazumijevaju poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kao i ostali poslovi u struci.

Član Komore može istovremeno biti upisan u dva Imenika.

Zatvorite odgovor

183.

Treba li za obiteljske kuće do 400m2 za koje se traže samo posebni uvjeti priključenja ugovoriti nadzor samo u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili svi nadzori uključivo el., strojarstvo s dr.?

Odredbom članka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) propisano je da se građevine i radovi na građevinama s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije:

  1. Skupina - građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
  2. Skupina - ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine
  3. Skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Zatvorite odgovor

184.

Koje su zakonske zapreke za obavljanje poslova projektiranja, stručnog nadzora i vođenje građenja na istom objektu?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga Komore upućujemo na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016.) koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 56. stavak 2. Zakona o gradnji nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Zatvorite odgovor

185.

Da li postoje zakonske zapreke da izvođač kao voditelja građenja imenuje svojeg zaposlenika ovlaštenog voditelja građenja, koji je ujedno i projektant građevinskog dijela (konstrukcija, hidroinstalacije, okoliš)?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore upućujemo na odredbe Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016.) i Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) koje sadrže određena ograničenja u obavljanju poslova stručnog nadzora i izvođenja.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da u skladu sa važećim propisima nema pravne zapreke da kao voditelj građenja bude imenovan ovlašteni voditelj građenja, koji je ujedno i projektant građevinskog dijela građevine.

Zatvorite odgovor

186.

Ako je gradilište prijavljeno nadležnim službama i započeli su radovi, prema važećoj dozvoli, i nakon toga izvršena je izmjena i dopuna građevinske dozvole koja je postala pravomoćna nakon nekoliko mjeseci da li je potrebno prijaviti početak gradilišta ili vrijedi stara prijava?

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Važeći propisi ne sadrže odredbu koja bi se odnosila na konkretni slučaj, međutim ukoliko su radovi zbog izmjene i dopune građevinske dozvole bili prekinuti preporuka je da investitor treba postupiti prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji i ponovno prijaviti početak građenja.

Također, upućuje se i na članak 18. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika, te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera prema kojemu osoba koja vodi građevinski dnevnik obavezno upisuje u građevinski dnevnik, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.

Zatvorite odgovor

187.

Koje se sve usluge svrstavaju u konzultantske usluge?

Prema odredbi članka 62. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, konkretno Pravilnika o kontroli projekata ("Narodne novine", broj 32/2014).

Odredbom članka 63. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Revident pruža uslugu kontrole projekata investitoru sa kojim je sklopio ugovor, te je na taj način sudionik na tržištu pa se prema stajalištu Komore Smjernice primjenjuju i za javnu nabavu revidentskih usluga.

Također ističemo da revident u skladu sa člankom 4. Pravilnika o kontroli projekata ima važnu ulogu u svim fazama izrade projekta, što uključuje konzultacije prilikom postavljanja koncepcije tehničkog rješenja, kontinuiranu konzultantsku pomoć projektantu za vrijeme izrade projekta , pregled radova i konzultacije tijekom građenja, što sve potpada pod kategoriju konzultantskih poslova.

Ukratko svi članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva koji nose naziv ovlašteni inženjer građevinarstva ovlašteni su za rad na projektiranju, nadzoru, kontroli projekta, tehničkom savjetovanju što spada u kategoriju konzultantskih poslova .

Slijedom navedenog poslovi koje obavlja revident na temelju ugovora o usluzi stručne kontrole projekata prema opsegu i razini stručnih znanja potrebnih za njegovo izvršenje, izjednačeni su sa uslugama koje se pružaju na temelju ugovora o konzultantskim uslugama.

Zatvorite odgovor

188.

Može li ista osoba na istom projektu vršiti stručni nadzor građenja i voditi projekt?

Odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini obavljate poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

Zatvorite odgovor

189.

Da li je dopušteno da izvođač direktno ugovori projektantski nadzor?

Prema odredbi članka 49. stavak 3. Zakona o gradnji (NN153/13 i 20/17) investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 50. stavak 1. istog Zakona propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Također prema odredbama Zakona o gradnji nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Slijedom navedenog mišljenja smo da nema pravne zapreke da izvođač ugovori projektantski nadzor osobito ako je to navedeno u ugovoru sa investitorom.

S tim u svezi postavljate pitanje da li možete obavljati obje usluge, te da li je to sukob interesa.

Vezano uz vaš upit obavještavamo vas da je odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini obavljate poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

Zatvorite odgovor

190.

Može li tvrtka koja nije izradila idejni projekt izraditi glavni projekt bez suglasnosti autora idejnog rješenja?

Za predmetnu obiteljsku kuću je investitor prije od ovlaštene arhitektice dobio ponudu za izradu idejnog rješenja, idejnog projekta i glavnog projekta. Navodite da je investitor prihvatio idejno rješenje i idejni projekt, što je i platio ali idejni projekt nikad nije dobio.

S tim u svezi postavlja se pitanje da li investitor ima pravo nastaviti izradu glavnog projekta sa drugim projektantom obzirom da taj rad nije ugovorio sa ovlaštenom arhitekticom, te da li je to protivno propisima kojima se uređuju autorska prava. Ističete da investitor nije bio upoznat sa autorskim pravom arhitektice i da ugovor o autorskom djelu nikada nije predložen niti potpisan.

Također postavljate pitanje trebate li vi ili novo odabrana arhitektica prilikom izrade glavnog projekta kakve izjave prethodne arhitektice.

U vezi vašeg upita obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u okviru važećih propisa nema pravnih zapreka da tvrtka koja nije izradila idejno rješenje izrađuje glavni projekt za istu građevinu bez suglasnosti izrađivača idejnog rješenja.

Zatvorite odgovor

191.

Da li je moguće obavljati usluge stručnog građevinskog nadzora kao fizička osoba, bez obzira što ste zaposleni u građevinskoj firmi na puno radno vrijeme. Ako je moguće da li se sklapa "Ugovor o djelu" sa investitorom (koji je fizička osoba) ili je potrebno napraviti "Ugovor o pružanju usluga građevinskog nadzora". Plaćanje navedenih usluga na temelju navedenog ugovora bi bilo na mjesečnoj bazi na žiro račun pružatelja usluga, pa vas zanima na koji način se obračunavaju porezi na ugovoreni iznos.

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

U odgovoru na vaše prvo pitanje navodimo da je prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornoga uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da fizička osoba koja za vlastite potrebe gradi obiteljsku kuću može u svrhu obavljanja poslova stručnog nadzora građenja angažirati ovlaštenog inženjera, a koji te poslove obavljaju samostalno u vlastitom uredu ili u drugoj pravnoj osobi, na temelju ugovora o izvršenju poslova stručnog nadzora građenja ili ugovora o djelu.

Ukoliko ovlašteni inženjer sklapa ugovor o djelu s investitorom potrebno je na neto iznos uplatiti sva zakonom propisana davanja (mirovinsko osiguranje I stup 15%, mirovinsko osiguranje II stup 5%, porez 24 % + pripadajući prirez ovisno o adresi stanovanja te zdravstveno osiguranje 7,5 %).

Zatvorite odgovor

192.

Da li ovlašteni voditelj radova koji posjeduje rješenje od Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečat može biti voditelj elektroinstalaterskih radova na nekom objektu (svi elektro radovi od privremene gradilišne instalacije pa do tehničkog pregleda)?

Prema odredbi članka 54. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015.) arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova, koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Prema stavku 2. istog članka građevinska struka može obavljati i poslove vođenja građenja građevina i izvođenja radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati arhitektonska struka.

Također arhitektonska i građevinska struka mogu obavljati i poslove vođenja građenja zgrada i izvođenja radova na zgradi koje su prema ovome Zakonu ovlaštene projektirati arhitektonska i građevinska struka.

Zadaće arhitektonske, građevinske, strojarske i elektrotehničke struke u obavljanju poslova projektiranja propisane su odredbama članka 49. do 52. navedenog Zakona.

Slijedom navedenog ovlašteni voditelj radova građevinske struke u skladu sa važećim propisima ne može biti voditelj elektroinstalaterskih radova, već isto treba povjeriti ovlaštenom voditelju radova upisanom u Imenik ovlaštenih voditelja radova Hrvatske komore inženjera elektrotehnike.

Zatvorite odgovor

193.

Da li voditelj građenja/radova mora kod izvođača biti zaposlen u punom radnom vremenu ili to može biti i pola radnog vremena, odnosno u dopunskom radu do 8 sati tjedno ako je puno radno vrijeme zaposlen kod drugog poslodavca?

Vezano uz upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju nema pravne zapreke za angažiranje voditelja građenja/radova u dopunskom radu, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa.

Zatvorite odgovor

194.

Da li je potreban ugovor za obavljanje poslova stručnog nadzora nad gradnjom na objektu stambene namjene (obiteljska kuća) za vlastite potrebe?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog stručni nadzor temeljem citirane odredbe možete provoditi kao fizička osoba ovlašteni inženjer građevinarstva, za vlastite potrebe.

Odredbom članka 49. Zakona o gradnji propisana je opća obveza investitora da poslove projektiranja, kontrole i nostrifikacije projekata, građenje i stručni nadzor građenja mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drugačije propisano.

Smatramo da se iznimka iz članka 50. odnosi na ovaj slučaj te da za obavljanje poslova stručnog nadzora građenja za vlastite potrebe nije potreban pisani ugovor, već se isto može odrediti pisanom odlukom ili nekim drugim aktom.

Zatvorite odgovor

195.

Nostrifikacija projekata

U skladu s člankom 198. Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17), Pravilnik o nostrifikaciji projekata (NN 98/99, 29/03, 20/17) primjenjuje se do stupanja na snagu pravilnika koji se donose na temelju ovlasti iz toga Zakona, u dijelu u kojem nije u suprotnosti s odredbama toga Zakona.

Nadalje, pravilnik kojim se uređuje nostrifikacija projekta, a koji se donose na temelju ovlasti iz Zakona o gradnji još nije donesen, slijedom čega se primjenjuje odredba članka 97. stavka 1. Zakona o gradnji, prema kojoj nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke provodi osoba koja prema posebnom zakonu ima pravo uporabe strukovnog naziva ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer, odnosno pravna osoba koja ima zaposlenu osobu koja ima pravo uporabe tog strukovnog naziva. Pri tome se pod posebnim zakonom misli na Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN 78/15).

Nastavno, obzirom da svi ovlašteni arhitekti, odnosno ovlašteni inženjeri provode nostrifikaciju projekta u okviru zadaća svoje struke, nostrificirani projekti ovjeravaju se pečatom ovlaštenog arhitekta, odnosno pečatom ovlaštenog inženjera, ili konkretno, ne postoji pečat kojim bi se posebno dokazivalo posjedovanje ovlaštenja za nostrifikaciju projekta.

Zatvorite odgovor

196.

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju i Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/2015.)

Mogućnost da ista osoba ima dva ili više ovlaštenja

Člankom 41. Statuta HKGI propisano je da se član Komore u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Statutom može upisati u više imenika Komore, odnosno u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili voditelja radova građevinske struke i steći pravo na uporabu više strukovnih naziva u obavljanju djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i građenja.

Upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova građevinske struke.

Pitanje plaćanja članarine u slučaju upisa u više imenika

Člankom 42. Statuta HKGI propisano je da član Komore za članstvo u Komori plaća članarinu, a visina i način uplate članarine i upisnine uređuje se općim aktom koji donosi Skupština Komore.

Član Komore ima pravo upisati se u više imenika Komore ali plaća jednu članarinu.

Način obnove aktivnog statusa

U slučaju da član Komore čije je članstvo u mirovanju želi aktivirati svoj status potrebno je podnijeti zahtjev i platiti upravnu pristojbu.

Produžavanje aktivnog statusa člana Komore osobama koje su u mirovini ili ponovan upis u Komoru na temelju članka 34. stavak 1. podstavak 7.

Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju donosi novinu da odlaskom u mirovinu ne prestaje automatski članstvo u Komori. Umirovljeniku članstvo u Komori prestaje ako to pisanim zahtjevom zatraži.

Umirovljenik može nastaviti raditi i nakon stjecanja uvjeta za mirovinu na temelju odredbe članka 99. Zakona o mirovinskom osiguranju, te u skladu sa odredbama Zakona o radu.

U slučaju da je članstvo u Komori umirovljeniku prestalo ili je njegov status u mirovanju ima pravo ponovno podnijeti zahtjev za upis u Komoru i platiti upravnu pristojbu.

Upis novostečene titule za osobe koje već posjeduju ovlaštenje Komore

Upis novostečene titule za osobe upisane u odgovarajući Imenik komore obavit će se nakon dostavljenog zahtjeva i priložene dokumentacije.

Tko se može imenovati za inženjera gradilišta i glavnog inženjera gradilišta

Prema odredbi članka 26. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje kao odgovornu osobu za vođenje građenja, odnosno vođenje radova izvođač imenuje glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta i/ili voditelja radova.

Za glavnog inženjera gradilišta, inženjera gradilišta može se imenovati fizička osoba arhitektonske, građevinske, strojarske ili elektrotehničke struke koja ima ovlaštenje od Komore za voditelja građenja.

Upis tehničara (voditelja radova za manje složene građevine)

Pravo na upis u Evidenciju voditelja radova - tehničara odgovarajuće struke imaju osobe koje su završile srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit. (prema tumačenju Ministarstva poslove voditelja manje složenih radova - tehničara odgovarajuće struke može obavljati osoba koja zadovoljava uvjete iz članka 28. stavak 2. Zakona i umjesto položenog stručnog ispita ima položen odgovarajući majstorski ispit.

Prema tumačenju Ministarstva pojam manje složenih radova nije propisan Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje, obzirom da su manje složeni radovi iz Pravilnika o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine, broj 43/2009.), koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje bili utvrđeni temeljem prihvaćenih pravila struke. Stoga se kao prihvaćena pravila struke mogu koristiti i nakon ukidanja predmetnog Pravilnika.

Upis voditelja projekta

Pravo na upis u Evidenciju voditelja projekta imaju voditelji projekta koji te poslove obavljaju u skladu s odredbom članka 37. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje.

Za voditelje projekta nisu propisane prijelazne odredbe ali nema zapreke da se u Evidenciju upišu i osobe koje su te poslove obavljale na temelju ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji.

Zatvorite odgovor

197.

Glavni projekt sanacije vanjske ovojnice višestambene zgrade

Glavni projekt rekonstrukcije višestambene zgrade mora biti izrađen sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine, br. 153/13.) s pripadajućim snimcima postojećeg stanja, tehničkim opisima i projektima predviđenih mjera EnU, proračunima ušteda energije i projektantskim troškovnikom opreme, radova i usluga s naznačenim jediničnim cijenama.

Proračunima i drugim prikladnim metodama se, u skladu s posebnim propisom ili, za pitanja koja nisu uređena propisom, prema pravilima struke, dokazuje da će projektirana građevina s ugrađenim građevnim proizvodima, instalacijama i ugrađenom opremom ispunjavati temeljne zahtjeve: mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, higijene, zdravlja i okoliša, sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe, zaštite od buke, gospodarenja energijom i očuvanja topline, održive uporabe prirodnih izvora, a što ovisi o vrsti građevine.

U okviru glavnog projekta odnosno građevinskog projekta za rekonstrukciju vanjske ovojnice zgrade između ostaloga neophodan je i proračun pričvrsnica radi dokaza ispunjavanja temeljnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti za zgradu, a izrađuje ga ovlašteni inženjer građevinarstva uvažavajući pravila struke.

Slijedom svega naprijed navedenoga Komora je mišljenja da u slučaju kada se ne mijenjaju oblikovni elementi zgrade (veličina i raspored otvora i sl.) dovoljan je glavni građevinski projekt.

Zatvorite odgovor

198.

Zašto postati članom komore?

Komora je samostalna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera građevinarstva, skrbi da ovlašteni inženjeri savjesno i u skladu sa zakonom obavljaju svoje poslove te promiče, zastupa i usklađuje njihove zajedničke interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

Zatvorite odgovor

199.

Upit u vezi upisa inženjera geotehnike u Imenik Komore i ishođenje ovlaštenja u više imenika

1. da li inženjeri geotehničari sa završenim Geotehničkim fakultetom sveučilišta u Zagrebu, sa položenim stručnim ispitom mogu podnijeti zahtjev za upis u Komoru.

2. da li inženjeri koji se dugi niz godina bave poslovima redovnog održavanja cesta mogu podnijeti zahtjev za upis u Komoru te da li će im ta rješenja o imenovanju predstavnika izvoditelja biti dovoljna da ispune zahtjeve za upis u Komoru.

3. da li upis u Komoru mogu zatražiti i inženjeri koji su već upisani u Komoru kao ovlašteni inženjeri i da li isto trebaju dokazati i obrazložiti rješenjima o imenovanju voditelja gradilišta.

U odgovoru na prvo i drugo pitanje navodimo da je člankom 3. stavkom 8. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) propisano da su odgovarajuće struke u smislu ovoga Zakona, arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka.

Člankom 50. istog Zakona propisane su zadaće građevinske struke o obavljanju poslova projektiranja i kontrole projekata, a stavkom 2. propisano je da će zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke urediti Statut Komore.

Člankom 43. stavkom 2. Statuta Hrvatske komore inženjera građevinarstva (Narodne novine, broj 132/15.) propisani su uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih voditelja radova građevinske struke u koji se mogu upisati i osobe geoinženjerske i geotehničke struke, koje su u okviru zadaća svoje struke ovlaštene obavljati posebne geotehničke radove i to:

  • pripremne radove
  • zemljane radove
  • radove na izradi građevinskih konstrukcija koje su povezane s tlom (potporni zidovi, temeljenje i sl.)
  • radove na izradi hidrotehničkih dijelova građevina u sklopu zemljanih radova (odvodnja, dreniranje i sl.)
  • radove na iskopu i osiguranju iskopa tunela i podzemnih građevina
  • injekcijske radove

Nadalje skrećemo pozornost na prijelaznu odredbu članka 64. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju kojom je propisano da osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ispunjavale uvjete za voditelja građenja i voditelja radova stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ili imenik ovlaštenih voditelja radova.

Uvjeti za odgovorne osobe koje vode građenje (glavnog inženjera, inženjer gradilišta i/ili voditelja radova) bili su propisani člancima 48. i 49. ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, broj 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.).

Osobe koje vode građenje (glavni inženjer, inženjer gradilišta i/ili voditelj radova mogu podnijeti zahtjev za upis do 25. travnja 2016. godine na temelju gore navedenih stečenih prava.

Kao dokaz o iskustvu na odgovarajućim poslovima može se priložiti:

  • popis poslova u struci podnositelja zahtjeva ovjeren od strane poslodavca
  • preslika rješenja o imenovanju za glavnog inženjera, inženjera gradilišta i dr.
  • potvrda ovlaštenog inženjera građevinarstva člana Komore s kojim je surađivao u obavljanju poslova

Vezano uz treće pitanje navodimo da je člankom 41. Statuta HKGI propisano je da se član Komore u skladu s uvjetima propisanim Zakonom i ovim Statutom može upisati u više imenika Komore, odnosno u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva i Imenik ovlaštenih voditelja građenja i/ili voditelja radova građevinske struke i steći pravo na uporabu više strukovnih naziva u obavljanju djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja i građenja.

Upisom u Imenik ovlaštenih voditelja građenja automatski se stječe pravo za obavljanje poslova ovlaštenih voditelja radova građevinske struke.

Član Komore ima pravo upisati se u više imenika Komore ali plaća jednu članarinu.

Zatvorite odgovor

200.

Što podrazumijeva uvjet od četiri godine radnog iskustva u struci prema odredbi članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju kao uvjet za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja i da li se tu mogu priznati trogodišnje iskustvo kao građevinski tehničar i iskustvo u projektiranju

U vezi ovoga upita navodimo da je na zahtjev Hrvatske komore inženjera građevinarstva Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja dalo tumačenje odredbe članka 28. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, s time da pravo na upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja imaju fizičke osobe koje između ostalog, ispunjavaju uvjet potrebnog broja godina radnog iskustva u struci propisan člankom 28. navedenog Zakona, pri čemu se pod radnim iskustvom u struci podrazumijevaju poslovi projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, kao i ostali poslovi u struci.

U konkretnom slučaju za upis u Imenik ovlaštenih voditelja građenja može se priznati stručno iskustvo u projektiranju kao i drugim poslovima u struci koje ste stekli kao inženjer, ali ne i stručno iskustvo stečeno kao građevinski tehničar.

Zatvorite odgovor

201.

čl. 50 ZOG da li bac.ing.aedif. (inženjer po starom programu) ispunjava uvjete da za vlastite potrebe izradi projekt kuće i ako da kako treba izgledati obrazac projekta

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru djelokruga rada Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) fizička osoba koja je investitor građevine iz 2. i 3. skupine za svoje potrebe može sama izraditi cijeli glavni projekt, osim geodetskog projekta, i obavljati stručni nadzor građenja ako ima završen diplomski sveučilišni ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski stručni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit prema posebnom propisu.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju obzirom da je tijekom studija stečen stručni naziv bacc.ing.aedif. smatramo da su ispunjeni uvjeti iz citirane odredbe da za vlastite potrebe izradi projekt kuće.

Također, skrećemo pozornost na odredbu članka 32. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) prema kojoj fizička osoba investitor koja ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij arhitektonske ili građevinske struke i ima položen stručni ispit za poslove u graditeljstvu može sam graditi obiteljsku kuću koja je u cijelosti namijenjena za stanovanje ili u kojoj je više od 70% građevinske (bruto) površine namijenjeno za stanovanje i koja ima najviše dvije stambene jedinice, ako je to za njegove vlastite potrebe.

Mišljenja smo da osobe upisane u Imenik ovlaštenih voditelja građenja ispunjavaju uvjet da sami za vlastite potrebe gradite obiteljsku kuću koja ispunjava uvjete iz gore navedene odredbe Zakona.

Odredbom članka 50. stavak 1. Zakona o gradnji propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Prema odredbi članka 31. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje izvođač ne smije biti uključen u provođenje stručnog nadzora građenja iste građevine.

Zatvorite odgovor

202.

Kako treba izgledati naslovnica projekta u slučaju kada vi kao ovlašteni inženjer građevinarstva za vlastite potrebe izrađujete glavni građevinski projekt rekonstrukcije obiteljske kuće

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Pravilnikom o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15, 105/15, 61/16 20/17) propisuje se obvezni sadržaj i elementi projekata, način opremanja, uvjeti promjene sadržaja, označavanje projekata, način i značenje ovjere projekata od strane odgovornih osoba, kao i način razmjene elektroničkih zapisa u skladu s posebnim propisima.

Odredbom članka 7. navedenog Pravilnika propisuje se što sadrži naslovna stranica svakog projekta.

Prema našem mišljenju u slučaju izrade projekta u skladu sa odredbom članka 50. stavak 2. Zakona o gradnji naslovnica bi trebala sadržavati:

  • sjedište, ime i prezime, adresu te OIB osobe koja je izradila projekt
  • sjedište, ime i prezime osobe koja je investitor,
  • naziv građevine ili njezinog dijela,
  • lokaciju građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru),
  • zajedničku oznaku svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta (ako projekt ima više mapa: npr. mapa 1: građevinski projekt - projekt rekonstrukcije obiteljske kuće, mapa 2: građevinski projekt - projekt vodovoda i kanalizacije, mapa 3: građevinski projekt - projekt konstrukcije),
  • razinu razrade odnosno namjenu projekta (jedan od naziva: »GLAVNI PROJEKT«, »IZVEDBENI PROJEKT«, »TIPSKI PROJEKT« ili »PROJEKT UKLANJANJA«),
  • strukovnu odrednicu projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi (ovo već piše u točki 4.),
  • redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt,
  • ime, te potpis osobe koja je izradila projekt u originalu,
  • mjesto i datum izrade projekta, te - površinu dimenzija 9 x 9 cm u gornjoj desnoj četvrtini naslovne stranice bez teksta ili drugog sadržaja, namijenjenog ovjeri tijela nadležnog za izdavanje građevinske dozvole.

Glavni projektant se ne navodi obzirom da ista osoba (za svoje potrebe) izrađuje i arhitektonski i građevinski projekt, a konstrukcija ne bi trebala podlijegati kontroli projekta.

Zatvorite odgovor

203.

Konzultantske usluge - Pojašnjenje Smjernica za javnu nabavu (izmijenjeno i dopunjeno izdanje iz lipnja 2016. godine). Navedenim Smjernicama obrazlažu se svi aspekti javne nabave projektantskih (inženjerskih) konzultantskih usluga, ali ne sadrže pojašnjenje koje se sve usluge svrstavaju u konzultantske usluge

Prema odredbi članka 62. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) ovlaštenje za obavljanje kontrole projekata može se dati osobi koja prema posebnom zakonu ima pravo na obavljanje poslova projektiranja u području kontrole projekta s najmanje deset godina radnog iskustva u projektiranju i koja ispunjava druge uvjete propisane Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka, konkretno Pravilnika o kontroli projekata ("Narodne novine", broj 32/2014).

Odredbom članka 63. istog Zakona propisano je da je revident odgovoran da projekt ili dio projekta za koji je proveo kontrolu i dao pozitivno izvješće udovoljava zahtjevima iz ovoga Zakona, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona, tehničkih specifikacija i pravila struke u pogledu kontroliranog svojstva.

Revident pruža uslugu kontrole projekata investitoru sa kojim je sklopio ugovor, te je na taj način sudionik na tržištu pa se prema stajalištu Komore Smjernice primjenjuju i za javnu nabavu revidentskih usluga.

Također ističemo da revident u skladu sa člankom 4. Pravilnika o kontroli projekata ima važnu ulogu u svim fazama izrade projekta, što uključuje konzultacije prilikom postavljanja koncepcije tehničkog rješenja, kontinuiranu konzultantsku pomoć projektantu za vrijeme izrade projekta , pregled radova i konzultacije tijekom građenja, što sve potpada pod kategoriju konzultantskih poslova.

Ukratko svi članovi Hrvatske komore inženjera građevinarstva koji nose naziv ovlašteni inženjer građevinarstva ovlašteni su za rad na projektiranju, nadzoru, kontroli projekta, tehničkom savjetovanju što spada u kategoriju konzultantskih poslova.

Slijedom navedenog poslovi koje obavlja revident na temelju ugovora o usluzi stručne kontrole projekata prema opsegu i razini stručnih znanja potrebnih za njegovo izvršenje, izjednačeni su sa uslugama koje se pružaju na temelju ugovora o konzultantskim uslugama.

Zatvorite odgovor

204.

Smije li ovlašteni inženjer ovjeriti elaborat kojeg je izradio temeljem ugovora o djelu, te da li tvrtka koja nije registrirana za izradu projekata smije izraditi takav dokument - Elaborat tehnologije gradnje ili Elaborat tehnologije montaže

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015), poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta) u okviru zadaća svoje struke obavlja ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer. Odredbom članka 50. toga Zakona, propisane su zadaće građevinske struke u poslovima projektiranja i kontrole projekata.

Nadalje, prema odredbi članka 22. navedenog Zakona, pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera, pri čemu se pod pojmom "zaposlen" podrazumijeva da je osoba u radnom odnosu.

Pravna osoba koja ima zaposlenog barem jednog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera ispunjava propisani uvjet za obavljanje djelatnosti projektiranja i stručnog nadzora građenja, te u svrhu obavljanja tih poslova može putem ugovora koristiti usluge ovlaštenih arhitekata i ovlaštenih inženjera koji nisu njeni zaposlenici.

Slijedom navedenog prema našem mišljenju nema pravne zapreke da se poslovi projektiranja obavljaju na temelju ugovora za tvrtku u kojoj ovlašteni inženjer nije zaposlen, ali u konkretnom slučaju treba provjeriti da li je navedena tvrtka registrirana za poslove projektiranja i da li ima zaposlenog najmanje jednog ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

205.

Može li osoba, ovlašteni inženjer građevinarstva, član Komore, zaposlenik tvrtke koja je ujedno i investitor gradnje stambenog objekta biti glavni nadzorni inženjer i nadzorni inženjer pojedinih radova na tom objektu

Prema odredbi članka 50. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 78/2015) investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Nadalje odredbom članka 56. stavak 2. Zakona o gradnji propisano je da nadzorni inženjer, odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Stoga ukoliko investitor ujedno nije i izvođač gradnje stambenog objekta koji navodite nema zapreke da njegov zaposlenik ovlašteni inženjer građevinarstva bude glavni nadzorni inženjer odnosno nadzorni inženjer.

Zatvorite odgovor

206.

Treba li za obiteljske kuće do 400m2 za koje se traže samo posebni uvjeti priključenja ugovoriti nadzor samo u pogledu mehaničke otpornosti i stabilnosti ili svi nadzori uključivo el., strojarstvo i dr.

Odredbom članka 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/2015 i 20/17) propisano je da se građevine i radovi na građevinama s obzirom na zahtjevnost gradnje prema ovome Zakonu razvrstavaju u tri kategorije:

  1. Skupina - građevine koje se planiraju Državnim planom prostornog razvoja
  2. Skupina - ostale građevine, osim građevina 1. i 3. skupine
  3. Skupina - građevine koje se prema pravilniku iz članka 128. stavka 1. ovoga Zakona mogu graditi bez građevinske dozvole.

Prema odredbi članka 59. Zakona o gradnji stručni nadzor građenja provodi se prilikom građenja svih građevina i izvođenja svih radova za koje se izdaje građevinska dozvola i/ili uporabna dozvola, ako ovim Zakonom nije propisano drugačije. Prema stavku 2. istog članka stručni nadzor građenja zgrada 3. skupine provodi se samo u odnosu na ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

Zatvorite odgovor

207.

Mora li izvođač u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja ili ovlaštenog voditelja radova?

Prema stajalištu Ministarstva iz mišljenja Klasa: 360-01/16-02/112 od 9. ožujka 2016. odredbom članka 30. stavka 1. Zakona propisano je da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova. Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Iznimno izvođač, koji izvodi samo manje složene radove (instalaterske, ugradnja stolarije i sl.) može imati zaposlenog samo voditelja manje složenih radova (članak 28. stavak 2. Zakona).

U slučaju kada se na građevini izvode radove koje vode voditelji manje složenih radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja radova, a za izvođenje radova koje vode ovlašteni voditelji radova različitih struka, izvođač mora imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja.

Vezano za pitanje da li ovlašteni voditelj građenja, zaposlenik izvođača koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja), prema mišljenju Ministarstva u tom slučaju ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Također izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Prema odredbi članka 28. stavak 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (NN br. 78/2015) za voditelja manje složenih radova može se imenovati osoba koja je završila srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i ima najmanje deset godina radnog iskustva u struci i položen stručni ispit.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011, te vam isto radi hitnosti dostavljamo u prilogu.

Zatvorite odgovor

208.

Treba li ponovo prijaviti početak gradnje ako je došlo do zastoja radi izmjena i dopune glavnog projekta i ishođenja izmjene građevinske dozvole.

Važeći propisi ne sadrže odredbu koja bi se odnosila na konkretni slučaj, međutim ukoliko su radovi zbog izmjene i dopune građevinske dozvole bili prekinuti preporuka je da investitor treba postupiti prema odredbi članka 131. Zakona o gradnji i ponovno prijaviti početak građenja.

Također, upućuje se i na članak 18. Pravilnika o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika, te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera prema kojemu osoba koja vodi građevinski dnevnik obavezno upisuje u građevinski dnevnik, odmah po nastanku promjene, podatke koji se odnose na izmjene i dopune građevinske dozvole, kao i podatke o promjenama sudionika u gradnji i tijeka građenja odnosno izvođenja pojedinih radova.

Zatvorite odgovor

209.

Da li je potrebna izjava projektanta, pored sve ostale potrebne dokumentacije nadzora i izvođača, da su izvedeni radovi po projektnoj dokumentaciji

Odredbom članka 137. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj153/13 i 20/17) propisano je koju dokumentaciju je investitor dužan priložiti, odnosno vlasnik građevine kada podnosi zahtjev za izdavanje uporabne dozvole.

Prema stavku 2. navedenog članka zahtjevu za izdavanje uporabne dozvole prilaže se:

  1. Fotokopija građevinske dozvole, odnosno primjerak glavnog projekta za građevinu koja se može graditi ili radove koji se mogu izvoditi na temelju glavnog projekta
  2. Podatke o sudionicima u gradnji
  3. Pisanu izjavu izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
  4. Završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine
  5. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina izgrađena u skladu s geodetskim projektom, ako se radi o građevini za koju se izrađuje geodetski projekt
  6. Geodetski elaborat za evidentiranje građevine u katastru ili promjenu podataka o zgradama ili drugim građevinama, odnosno geodetski elaborat vodova (infrastrukure), koji je ovjerilo tijelo nadležno za državnu izmjeri i katastar nekretnina, odnosno geodetske poslove u jedinici lokalne samouprave, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt, a koja se evidentira u katastru, odnosno katastru vodova,
  7. Izjavu ovlaštenog inženjera geodezije da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu s elaboratom o iskolčenju, ako se radi o građevini za koju se ne izrađuje geodetski projekt
  8. Dokaz da je u katastru formirana građevna čestica, ako se radi o građevini za koju se lokacijskom dozvolom određuje obuhvat zahvata u prostoru unutar kojega se parcelacijskim elaboratom formira građevna čestica, osim za izdavanje privremene uporabne dozvole iz članka 145. stavka 1. podstavka 2. ovoga Zakona i
  9. Energetski certifikat zgrade, ako se zahtjev podnosi za zgradu koja mora ispunjavati zahtjeve energetske učinkovitosti

Pravilnikom o tehničkom pregledu građevine ("Narodne novine", broj 108/2004. u članku 4. stavku 3. propisano da je projektant glavnog projekta dužan na tehničkom pregledu dati mišljenje o usklađenosti izgrađene građevine ili njezinog dijela, s glavnim projektom koji je sastavni dio građevinske dozvole.

Zatvorite odgovor

210.

Da li izvođač koji zapošljava ovlaštenog voditelja radova i/ili voditelja građenja građevinske struke može ugovoriti izvođenje elektroinstalaterskih i strojarskih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke,

Ako izvođač zapošljava ovlaštenog voditelja građenja građevinske struke, tada može ugovoriti izvođenje pojedinih radova s izvođačem koji zapošljava ovlaštene voditelje radova elektro i strojarske struke, ako su za građenje te građevine međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

211.

Da li ovlašteni voditelj građenja, zaposlenik izvođača koji je izvođenje manje složenih radova podugovorio s drugim izvođačem, može obavljati poslove vođenja građenja na istoj građevini i za podizvođača (koji nema zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja)

Prema stajalištu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja, ovlašteni voditelj građenja može obavljati poslove vođenja građenja za oba izvođača na istoj građevini, ako su za građenje te građevine izvođači međusobno sklopili ugovor o poslovnoj suradnji.

Zatvorite odgovor

212.

Da li ured ovlaštenog inženjera građevinarstva može zaposliti arhitekta i izrađivati arhitektonske projekte građevina

U okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje:

Odredbom članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost.

Prema našem mišljenju na temelju važećih propisa nema zapreke da ured ovlaštenog inženjera građevinarstva zaposli ovlaštenog arhitekta koji će izrađivati arhitektonske projekte za zgrade u skladu sa člankom 49. stavak 1. podstavak 1. navedenog Zakona, međutim u tom slučaju upućujemo na odredbe Zakona koje se odnose na zajednički ured.

U okviru zadaća građevinske struke je prema članku 50. stavak 1. podstavak 1. izrada građevinskih projekata za sve građevine.

Zatvorite odgovor

213.

Da li se kao sporedno zanimanje (Zakon o obrtu N.N. 143/13) može obavljati poslove projektiranja i stručnog nadzora uz korištenje pečata ovlaštenog inženjera građevinarstva.

Za tumačenje odredaba Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, a za tumačenje propisa o radu Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, međutim u okvirima nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za tu djelatnost. Navedenim Zakonom propisani su i drugi uvjeti za obavljanje stručnih poslova u prostornom uređenju i gradnji, te se na iste ne odnose odredbe Zakona o obrtu.

Odredbom članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

214.

Da li su ovlašteni inženjeri građevinarstva ovlašteni izrađivati prometna rješenja

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se stručno mišljenje.

Dopisom Hrvatske komore inženjera tehnologije prometa i transporta KLASA: 011-01/16-03/1 od 15. siječnja 2015. godine upućuje se na obveze postupanja u slučajevima izvođenja radova i aktivnosti na cestama, vezano za prometne znakove, turističku i drugu signalizaciju i opremu, odnosno obveze pravnih osoba koje upravljaju cestama pri izvođenju radova, koje proizlaze iz odredbi članaka 61. i 62. Zakona o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14) kao i odredbi Pravilnika o sadržaju, namjeni i razini prometnog elaborata ("Narodne novine", broj 140/13).

Radi pojašnjenja navodimo da elaborate zaštite na radu, zaštite od požara pa tako i prometni elaborat potpisuju osobe koje imaju ovlaštenje za tu vrstu poslova, a izrada elaborata prema posebnom propisu je samo podloga za izradu projekta. Stoga prometne elaborate mogu izrađivati i ovjeravati ovlašteni inženjeri prometa.

Međutim prema stajalištu Povjerenstva za pitanja struke Hrvatske komore inženjera građevinarstva kao i tumačenju iz dopisa Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja KLASA: 361-01/15-01/30, URBROJ: 531-06-2-1-1173-15-2 od 13. travnja 2015. proizlazi da su i ovlašteni inženjeri građevinarstva ovlašteni izrađivati prometne elaborate.

Zatvorite odgovor

215.

Može li pravna osoba obavljati djelatnost projektiranja i nadzora ako nema zaposlenog ovlaštenog inženjera

Prema odredbi članka 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Slijedom navedenog, u skladu sa važećim propisima iz djelokruga graditeljstva nije moguće obavljanje djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja u okviru pravne osobe, koja nema zaposlenog ovlaštenog inženjera.

Zatvorite odgovor

216.

Ima li nadzorni inženjer obvezu pismeno opomenuti izvođača radova ukoliko vidi da isti kasni s radovima po ugovoru

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim u okvirima nadležnosti Komore dajemo pravno mišljenje.

Dužnosti nadzornog inženjera propisane su odredbom članka 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), a način provedbe stručnog nadzora građenja, uvjeti i način vođenja građevinskog dnevnika i sadržaj završnog izvješća nadzornog inženjera propisani su Pravilnikom o načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima i načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog izvješća nadzornog inženjera ("Narodne novine", broj 111/16).

Osnovna dužnost nadzornog inženjera na temelju navedenih propisa je nadzirati građenje na način da bude u skladu sa ishođenom dozvolom ali i posebnim propisima i pravilima struke.

Vezano za upit da li nadzorni inženjer ima obvezu pismeno opomenuti izvođača radova ukoliko vidi da isti kasni s radovima po ugovoru ističemo da je odredbom članka 11. Pravilnika propisano da osim poslova obavljanja stručnog nadzora, nadzorni inženjer smije obavljati i druge poslove koje mu ugovorom povjeri investitor (poslove tehničkog savjetovanja, kontrole ispunjavanja ugovornih obveza izvođača radova prema naručitelju i poduzimanja odgovarajućih mjera za realizaciju tih obveza, poslove obračunavanja izvedenih radova i sl.)

Zatvorite odgovor

217.

Da li je dopušteno da izvođač direktno ugovori projektantski nadzor?

Prema odredbi članka 49. stavak 3. Zakona o gradnji (NN153/13 i 20/17) investitor je dužan osigurati stručni nadzor građenja građevine, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Člankom 50. stavak 1. istog Zakona propisano je da investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Također prema odredbama Zakona o gradnji nadzorni inženjer odnosno glavni nadzorni inženjer ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini.

Slijedom navedenog mišljenja smo da nema pravne zapreke da izvođač ugovori projektantski nadzor osobito ako je to navedeno u ugovoru sa investitorom.

Zatvorite odgovor

218.

Da li zaposlenik sa položenim stručnim ispitom od studenog 1981. godine za projektante i radnike koji neposredno rukovode građenjem objekata i potvrdom od Hrvatske komore inženjera građevinarstva da je upisan u evidenciju tehničara građevinske struke, sa preko 25 godina radnog staža može biti voditelj radova za izgradnju obiteljske kuće 3. skupine s jednim stanom, te dali može biti imenovan za voditelja i obavljati tehnički pregled u svojstvu odgovorne osobe?

Obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Odredbom članka 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema odredbi članka 30. istog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlene osobe podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu.

Tehničari građevinske struke upisani u Evidenciju tehničara građevinske struke u skladu sa odredbom članka 28. stavak 2. istog Zakona mogu voditi samo manje složene radove.

Detaljno tumačenje vezano uz obavljanje manje složenih i pojedinih radova, te imenovanje voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za manje složene radove, nalazi se na web stranici Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja http://www.mgipu.hr/default.aspx?id=40011

Zatvorite odgovor

219.

Može li inženjer građevinarstva sa 10 godina radnog iskustva na izvođenju građevina i upisan u Imenik ovlaštenih voditelja građenja obavljati poslove stručnog nadzora?

Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015).

Na temelju podataka koje ste dostavili u svojem upitu obavještavamo vas da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, obzirom da nemate završenu visoku stručnu spremu 300 ECTS bodova.

Zatvorite odgovor

220.

Može li ista pravna osoba obavljati poslove stručnog nadzora građenja i upravljanja projektom?

Odredbom članka 36. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da pravna ili fizička osoba obrtnik koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine.

Slijedom navedenog u konkretnom slučaju postoji pravna zapreka da na istoj građevini ista pravna osoba obavlja poslove stručnog nadzora i poslove upravljanja projektom gradnje.

Zatvorite odgovor

221.

Koje uvjete treba zadovoljiti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva ako je osoba već upisana u Imenik ovlaštenih voditelja građenja?

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015), a članom 14. Pravilnika o upisima u Imenike, upisnike i evidencije Hrvatske komore inženjera građevinarstva i pečatima, iskaznicama i natpisnim pločama iz prosinca 2015. propisana je dokumentacija koja se predaje uz zahtjev za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva. Navedeni Pravilnik je dostupan je na web stranici Hrvatske komore inženjera građevinarstva www.hkig.hr.

S tim u svezi napominjemo da je pored ostalog za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva potrebno dokazati dvije godine radnog iskustva u projektiranju i/ili stručnom nadzoru građenja i to pod nadzorom ovlaštenog inženjera građevinarstva. Dokumentacija kojom se dokazuje ovaj uvjet propisana je člankom 14. stavak 3. podstavak 6. navedenog Pravilnika.

Zatvorite odgovor

222.

Da li stručni nadzor može pregledati analizu cijena izvođača radova i prema svojem znanju i iskustvu korigirati, kako bi se dostavila naručitelju?

Ako ne smije bez naručivanja satnice/manipulativnih troškova … naručitelja, na koji način naručitelj odobrava cijenu koja nije prošla nabavu, ako izvođač smatra da ima puno veću satnicu od tržišne i na koji način u tom slučaju naručiti.

Dužnosti nadzornog inženjera u provedbi stručnog nadzora propisane člankom 58. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13), a provedbu istih te način otklanjanja nedostataka, odnosno nepravilnosti nadzorni inženjer je dužan upisivati u građevinski dnevnik. Za neizvršavanje obveza iz navedene odredbe propisane su prekršajne kazne u članku 168. istog Zakona.

Ostala prava i obveze između investitora i nadzornog inženjera koja prelaze dužnosti nadzornog inženjera propisane člankom 58. Zakona o gradnji, mogu se urediti ugovorom.

Slijedom navedenog ukoliko u ugovoru sa nadzornim inženjerom nije ugovorena kontrola cijena izvođača koju bi obavljao nadzorni inženjer, isti to nije dužan obavljati.

Zatvorite odgovor

223.

Da li ako je jedna tvrtka izradila idejno rješenje po kojem je investitor dobio rješenje o uvjetima građenja, druga tvrtka može izraditi glavni projekt, te da li je za to potrebna suglasnost tvrtke koja je izradila idejni projekt?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja, međutim u okviru nadležnosti Komore navodimo da prema našem mišljenju u okviru važećih propisa nema pravnih zapreka da tvrtka koja nije izradila idejno rješenje izrađuje glavni projekt za istu građevinu bez suglasnosti izrađivača idejnog rješenja.

Zatvorite odgovor

224.

Da li voditelj građenja/radova mora kod izvođača biti zaposlen u punom radnom vremenu ili to može biti i pola radnog vremena, odnosno u dopunskom radu do 8 sati tjedno ako je puno radno vrijeme zaposlen kod drugog poslodavca?

Za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Međutim, u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

U odgovoru na upit navodimo da je odredbom članka 30. stavka 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2015) propisano da izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Pod pojmom zaposlen podrazumijeva se da je osoba u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, u skladu s propisima o radu, dakle u punom ili nepunom radnom vremenu, na određeno ili neodređeno vrijeme.

Stavkom 2. istog članka propisano je da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe ovoga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnja, te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji građenja i ovlašteni voditelji radova.

Prema našem mišljenju nema pravne zapreke za angažiranje voditelja građenja/radova u dopunskom radu, međutim treba imati u vidu okolnost da li bi navedena osoba u konkretnom slučaju uz prisustvo na gradilištu do osam sati tjedno ili maksimalno sto osamdeset sati godišnje mogao izvršiti sve obveze koje proizlaze iz Zakona o gradnji i drugih posebnih propisa.

Zatvorite odgovor

225.

Da li stručni prvostupnik građevinarstva sa položenim stručnim ispitom ima uvjete za obavljanje poslova stručnog nadzora i pod kojim uvjetima?

Odredbom članka 18. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine", broj 78/2016) propisano je da poslove stručnog nadzora građenja u svojstvu odgovorne osobe (nadzornog inženjera) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva propisani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju ("Narodne novine", broj 78/2015).

U konkretnom slučaju nisu ispunjeni uvjeti za upis u Imenik ovlaštenih inženjera građevinarstva, obzirom da prvostupnik nema završenu visoku stručnu spremu 300 ECTS bodova.

Zatvorite odgovor

226.

Da li fizička osoba upisana u Komoru sa ovlaštenjem za provedbu stručnog nadzora, može provoditi nadzor nad rekonstrukcijom objekata pod konzervatorskom zaštitom, te da li je za to potrebna posebna dozvola kao što je to slučaj za projektante i izvođače istih objekata?

Za tumačenje propisa iz djelokruga zaštite i očuvanja kulturnih dobara nadležno Ministarstvo kulture, međutim u okviru nadležnosti Komore daje se pravno mišljenje.

Na temelju Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine" broj 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11) i Pravilnika o uvjetima za fizičke i pravne osobe radi dobivanja dopuštenja za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara ("Narodne novine", broj 74/03, 44/10), za obavljanje poslova na zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nije potrebno imati dopuštenje Ministarstva kulture za poslove stručnog nadzora na nepokretnom kulturnom dobru. Prema odredbama navedenih propisa dopuštenje je obvezno za poslove projektiranja i izvođenja radova.

Zatvorite odgovor

227.

Da li ovlašteni inženjera građevinarstva imenovan za glavnog nadzornog inženjera osim nadzora nad građevinskim i obrtničkim radovima možete provoditi i nadzor nad elektrotehničkim i strojarskim radovima te svojim pečatom potvrditi da su svi izvedeni elektrotehnički i strojarski radovi izvedeni u skladu s projektom?

U vezi ovoga upita navodimo da je odredbom članka 57. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) propisano da na građevinama na kojima se izvodi više vrsta radova ili radovi većeg opsega stručni nadzor mora provoditi više nadzornih inženjera odgovarajuće struke.

U tom slučaju investitor ili osoba koju on odredi dužna je pisanim ugovorom odrediti glavnoga nadzornog inženjera.

Prema stavku 3. članka 57. navedenog Zakona glavni nadzorni inženjer odgovoran je za cjelovitost i međusobnu usklađenost stručnog nadzora građenja i dužan je o tome sastaviti završno izvješće.

Zatvorite odgovor

228.

Što učiniti kada se uoče nepravilnosti u radu trgovačkog društava koje izrađuje Plana posebnih dijelova zgrade?

Hrvatska komora inženjera građevinarstva nema nadležnosti za ispitivanje nepravilnosti u radu trgovačkih društava.

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore, a sporove nastale u odnosu na trgovačka društva moguće je riješiti u postupku mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u visini 2.000,00 kuna.

Međutim napominje se da je za utvrđivanje eventualnih nepravilnosti u postupanju ovlaštenih sudskih vještaka prilikom izrade Plana posebnih dijelova zgrade, nadležan Sud časti Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja.

Zatvorite odgovor

229.

Spornu primjena odredbe članka 81. stavak 4. Zakona o gradnji, od strane nekih trgovačkih društava koja osim upravne pristojbe prilikom izdavanja posebnih uvjeta naplaćuju i trošak njihova izdavanja?

Vezano uz ovaj upit obavještavamo vas da je za tumačenje propisa iz djelokruga graditeljstva nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Stoga vas upućujemo da ukoliko imate saznanja o nepravilnostima u primjeni odredbe članka 81. stavak 4. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj 153/13 i 20/17) od strane javnopravnih tijela obavijestite nadležno Ministarstvo.

Zatvorite odgovor

230.

Da li ovlašteni inženjer zaposlen kod investitora može obavljati poslove stručnog nadzora građenja?

U odgovoru na ovaj upit upućujemo vas da prema odredbi članka 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ("Narodne novine". Broj 78/2015) ovlašteni arhitekt i ovlašteni inženjer mogu obavljati poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja samostalno u vlastitom uredu, zajedničkom uredu ili pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

Odredbom članka 49. stavak 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", 153/13, 20/17) propisano da projektiranje, kontrolu i nostrifikaciju projekata, građenje i stručni nadzor građenja investitor mora pisanim ugovorom povjeriti osobama koje ispunjavaju uvjete za obavljanje tih djelatnosti prema posebnom zakonu, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

Međutim u skladu sa odredbom članka 50. Zakona o gradnji investitor koji je ujedno i izvođač mora stručni nadzor građenja povjeriti drugoj osobi koja ispunjava uvjete za obavljanje stručnog nadzora građenja prema posebnom zakonu.

Slijedom navedenog, ovlašteni inženjer zaposlen kod investitora pod uvjetom da je ta pravna osoba registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, može obavljati poslove stručnog nadzora građenja u slučaju da investitor nije ujedno i izvođač.

Zatvorite odgovor

231.

Polaganje stručnog ispita?

U vezi ovog upita obavještavamo vas da su program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita propisani Pravilnikom o stručnom ispitu osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja ("Narodne novine", broj 129/2015).

Stručni ispit polaže se pred ispitnim povjerenstvom Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja.

Također navodimo da je za tumačenje propisa koji se odnose na polaganje stručnog ispita osoba koje obavljaju poslove graditeljstva i prostornoga uređenja nadležno Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja.

Zatvorite odgovor

232.

Kako prijaviti nepravilnosti u radu člana Komore?

Eventualne nepravilnosti u radu ovlaštenih inženjera građevinarstva članova Komore moguće je ispitati u postupku pred Stegovnim sudom Komore, a sporove nastale u odnosu na trgovačka društva moguće je riješiti u postupku mirenja pred Centrom za mirenje Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Prema odredbi članka 31. Pravilnika o stegovnoj odgovornosti i stegovnom postupku od 14. studenog 2015. pisani zahtjev za pokretanje stegovnog postupka protiv ovlaštenog inženjera podnosi se stegovnom tužitelju.

Odredbom članka 32. navedenog Pravilnika propisano je da zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati.

Prema stavku 2. istog članka zahtjev za pokretanje stegovnog postupka mora biti u pisanom obliku i sadržavati:

  1. Naziv stegovnog tijela koje je ovlašteno provoditi postupak
  2. Podatke o prijavitelju (osobno ime, odnosno naziv prijavitelja, adresa stanovanja, odnosno sjedište - mjesto, ulica i kućni broj)
  3. Podatke o punomoćniku ako prijavitelj ima punomoćnika
  4. Podatke o prijavljenom (naziv i sjedište-mjesto, ulica i kućni boj)
  5. Činjenice i razloge na kojima prijavitelj temelji tvrdnju da je nastala teža ili lakša povreda dužnosti i ugleda člana Komore
  6. Podatke o vremenu kada se povreda dogodila
  7. Prijedlog prijavitelja za izricanje jedne od stegovnih mjera iz članka 46. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (NN broj 78/15)
  8. Popis isprava ili drugih dokaza koji se prilažu uz zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, a kojima se dokazuje da se povreda dogodila od strane prijavljenog
  9. Vlastoručni potpis prijavitelja ili ovlaštenog punomoćnika

Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka ili postupka mirenja predaje se putem pošte ili neposredno u Komori tijekom radnog vremena svakog radnog dana.

Na podnošenje zahtjeva za pokretanje stegovnog postupka plaća se pristojba u visini 2.000,00 kuna.

Zatvorite odgovor