05. listopada 2023.

Prenosimo odgovor Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine

24. prosinca 2021.

Odgovor Ministarstva prostornoga uređenja graditeljstva i državne imovine

26. veljače 2021.

Člankom 29. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) propisano je da graditi ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja. Prema članku 30. navedenog Zakona izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Člankom 28. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja. Obzirom da se konstrukterski radovi svrstavaju u skupinu pojedinih radova, a završni radovi u skupinu manje složenih radova (prema priznatim pravilima struke), slijedi da ovlašteni voditelj radova vodi izvođenje pojedinih i manje složenih radova.

Poslove vođenja manje složenih radova, osim ovlaštenog voditelja radova, može obavljati i voditelj manje složenih radova iz članka 28. stavak 2. Zakona. Stoga izvođač obrtnik, koji izvodi vanjsku stolariju, izolaciju ili zidarske radove koji se smatraju manje složenim radovima mora imati zaposlenog voditelja manje složenih radova. Pod pojmom zaposlene osobe misli se na osobu u radnom odnosu koji može biti zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme.

25. ožujka 2021.

Člankom 28. stavkom 2. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) propisani su uvjeti za obavljanje poslova voditelja manje složenih radova i to: deset godina radnog iskustva u struci, završena srednja škola po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) te položen stručni ispit.

Također, propisima kojima se uređuje obrt utvrđeni su uvjeti za obavljanje majstorskih zvanja (koja se dijelom odnose i na manje složene radove u graditeljstvu) kao i stupanj te vrsta stručne spreme potrebne za polaganje majstorskog ispita. Kako su majstorski ispiti državno priznati ispiti, a zvanje majstora temelj za osnivanje vlastitog obrta, osobe s majstorskim ispitom ili priznatim majstorskim statusom mogu obavljati majstorska zvanja koja su ujedno manje složeni radovi, odnosno nemaju obvezu polaganja stručnog ispita.

Osim toga, pravna praznina biti će otklonjena donošenjem novog pravilnika kojim se uređuje stručni ispit.

25. ožujka 2021.

Člankom 28. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) propisano je da ovlašteni voditelj radova može, u okviru zadaća svoje struke, voditi izvođenje građevinskih i drugih radova: pripremnih, zemljanih, konstruktorskih, instalaterskih, završnih te ugradnju građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja. Obzirom da se konstrukterski radovi svrstavaju u skupinu pojedinih radova, a završni radovi u skupinu manje složenih radova (prema priznatim pravilima struke), slijedi da ovlašteni voditelj radova vodi izvođenje pojedinih i manje složenih radova.

Pojam manje složenih radova Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) se ne definira, obzirom da su manje složeni radovi iz Pravilnika o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine, broj 43/09.) koji je prestao važiti stupanjem na snagu Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje bili utvrđeni temeljem prihvaćenih pravila struke, te se kao prihvaćena pravila struke mogu koristiti i nakon ukidanja predmetnog Pravilnika. U konkretnom slučaju moglo bi se zaključiti da se radi o izvođenju manje složenih radova izvedba sportskih terena i parkirališta, izvođenje kojih bi mogao voditi i voditelj manje složenih radova, a pogotovo voditelj radova.

Ako se, dakle, radi o takvim radovima, izvođač ne bi trebao imenovati inženjera gradilišta.

25. ožujka 2021.

Novi Zakon o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) u članku 29. propisuje kako graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje.

25. ožujka 2021.

Budući da se prema novom Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) izvođačima više ne izdaje suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja te da je istim Zakonom stavljen van snage Pravilnik o suglasnostima za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine br. 43/09), u postupku raspisa natječajne dokumentacije nije moguće tražiti suglasnost kao jedan od uvjeta prilikom odabira izvođača. Pri tome napominjemo da su prijelaznom odredbom članka 102. stavak 3. Zakona, suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja izdane prema odredbama ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima u prostornom uređenju i gradnji i propisa donesenih na temelju tog Zakona, ostale važiti do isteka roka na koji su izdane, međutim navedeno je propisano u cilju dovršetka natječaja i započetih poslova od strane izvođača.

25. ožujka 2021.

Novim Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) usvojena je praksa većine država članica Europske Unije u kojima nema prethodnih suglasnosti za obavljanje djelatnosti građenja koje izdaju državna tijela nego se klasifikacija izvođača vrši na temelju postupaka i propisa kojima se uređuju pitanja javne nabave.

25. ožujka 2021.

Budući da se prema novom Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15.) izvođačima više ne izdaje suglasnost za obavljanje djelatnosti građenja te da je istim Zakonom stavljen van snage Pravilnik o suglasnostima za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (Narodne novine br. 43/09), u postupku raspisa natječajne dokumentacije nije moguće tražiti suglasnost kao jedan od uvjeta prilikom odabira izvođača. Pri tome napominjemo da su prijelaznom odredbom članka 102. stavka 3. Zakona, suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja izdane prema odredbama ranije važećeg Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.) i propisa donesenih na temelju tog Zakona, ostale važiti do isteka roka na koji su izdane, međutim navedeno je propisano u cilju dovršetka natječaja i započetih poslova od strane izvođača.

25. ožujka 2021.

Člankom 55. Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne Novine, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.), koji više nije na snazi, bila je pravnim osobama registriranima za djelatnost upravljanja projektom gradnje propisana obveza obavješćivanja Ministarstva najmanje 14 dana prije početka obavljanja te djelatnosti uz obvezu dostavljanja dokaza o ispunjavanju uvjeta propisanih za obavljanje te djelatnosti.

U novom Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne Novine, br. 78/15), kojim je gore spomenuti Zakon stavljen van snage, obveza obavješćivanja Ministarstva više ne postoji.

Također, za razliku od starog Zakona koji je propisivao da pravna osoba može obavljati djelatnost upravljanja projektom gradnje ako je registrirana za obavljanje tih poslova i ukoliko u punom radnom vremenu na neodređeno vrijeme ima zaposlenog, između ostalog, najmanje jednog voditelja projekta, novi Zakon u članku 34. propisuje da djelatnost upravljanja projektom gradnje može obavljati pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti upravljanja projektom gradnje koja ima zaposlenog voditelja projekta. Dakle, novi Zakon uvjetuje zapošljavanje jedino voditelja projekta te pod pojmom "zaposlen" podrazumijeva da on može biti zaposlen na određeno ili neodređeno vrijeme, te u punom ili nepunom radnom vremenu.

Skrećemo vam pozornost na odredbe članka 37. novoga Zakona kojim su propisani uvjeti za voditelja projekta s obzirom na odgovarajuće radno iskustvo, stupanj obrazovanja i potrebna znanja iz područja upravljanja projektima.

Više na stranici: MGIPU

25. ožujka 2021.

Člankom 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne Novine, br. 78/15.) propisano je da pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera. Ovdje se pod pojmom "zaposlen" podrazumijeva da osoba može biti zaposlena na neodređeno ili određeno vrijeme, te u punom ili nepunom radnom vremenu.

Mogućnost dopunskog rada ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera u pravnoj osobi registriranoj za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora koji već prethodno ima sklopljen ugovor o radu s drugim poslodavcem, a vezano uz puno ili nepuno radno vrijeme, uređena je zakonodavstvom kojim se uređuje radno pravo (članak 61. i 62. Zakona o radu, Narodne Novine, br. 93/14.).

25. ožujka 2021.

Spomenutim propisima nisu propisani uvjeti vezani uz ugovaranje projektantskog nadzora niti su uređena druga pitanja koja se odnose na provedbu toga nadzora. Međutim, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) je propisano da projektantski nadzor mogu obavljati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri u pogledu onih radova koji su prema tom Zakonu ovlašteni projektirati.

Slijedom izloženog, da li će investitor provesti projektantski nadzor, odnosno sklopiti ugovor za obavljanje usluge projektantskog nadzora, odlučuje investitor sam.

25. ožujka 2021.

Zakonom o gradnji (Narodne novine, broj 153/13.), kao ni Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.) nije propisano da projektant ne može biti zaposlenik osobe koja je izvođač na istoj građevini. Dakle, prema navedenim Zakonima u tom pogledu nema izravnog ograničenja.

Međutim, odredbom članka 23. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano je da pravna osoba registrirana za djelatnost projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja je dužna u obavljanju tih poslova poštivati odredbe toga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje građenje te osigurati da obavljanje poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni arhitekti i ovlašteni inženjeri. Također, ističemo da je odredbom članka 30. stavka 2. Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje propisano da je izvođač dužan u obavljanju djelatnosti građenja poštivati odredbe toga Zakona i posebnih zakona kojima se uređuje gradnje te osigurati da obavljanje poslova građenja bude u skladu s temeljnim načelima i pravilima koja trebaju poštivati ovlašteni voditelji radova.

25. ožujka 2021.

Sukladno odredbi članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15. - dalje u tekstu: Zakon), poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Prema odredbi članka 49. stavka 1. Zakona, zadaće arhitektonske struke u obavljanju poslova projektiranja, između ostalog, su izrada arhitektonskog projekta za zgrade te arhitektonskog projekta postojećeg stanja za zgrade i objekte krajobrazne arhitekture. Nadalje, prema odredbi članka 22. Zakona, pravna osoba registrirana za poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja mora u obavljanju tih poslova imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta ili ovlaštenog inženjera.

Sukladno navedenom, pravna osoba u obavljanju poslova izrade arhitektonskog projekta mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta, pri čemu se pod pojmom zaposlene osobe misli na osobu u radnom odnosu koji može biti zasnovan na određeno ili neodređeno vrijeme, puno ili nepuno radno vrijeme.

25. ožujka 2021.

Prema članku 33. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15. - dalje u tekstu: Zakon), obavljanje poslova upravljanja projektom, između ostalog, podrazumijeva povezivanje i usklađivanje rada projektanta, revidenta, nadzornog inženjera, izvođača i drugih osoba koje sudjeluju u gradnji te nadzor nad njihovim radom u svrhu zaštite prava i interesa investitora. U svrhu omogućavanja provođenja predmetnog nepristranog nadzora, a sukladno članku 36. Zakona, osoba (pravna ili fizička osoba obrtnik) koja obavlja djelatnost upravljanja projektom gradnje određene građevine ne može obavljati poslove projektiranja i poslove stručnog nadzora građenja te građevine i ne može biti izvođač te građevine.

Više na stranici: MGIPU

25. ožujka 2021.

Sukladno članku 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Prema odredbama članka 49. Zakona, izrada arhitektonskih projekata pripada u poslove projektiranja i djelatnosti isključivo arhitektonske struke.

Slijedom navedenog i obzirom da priloženom dokumentacijom nije vidljivo da je osoba upisana u Imenik ovlaštenih arhitekata, ista ne može ovjeravati arhitektonski projekt.

25. ožujka 2021.

Odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju propisani kumulativni uvjeti koje fizička osoba mora ispuniti za upis u Imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera i to odgovarajući stupanj obrazovanja u okviru odgovarajuće struke, radni staž na odgovarajućim poslovima u struci i položen stručni ispit.

Uvjet odgovarajućeg staža na poslovima u struci dokazuje se elektroničkim zapisom ili potvrdom o podacima evidentiranim u bazi podataka Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i potvrdom poslodavca o poslovima na kojima je dotična osoba radila. Komorama se ostavlja mogućnost da za dokazivanje uvjeta odgovarajućeg staža na poslovima u struci općim aktom propišu obvezu dostavljanja i drugih dokaza. S tim u svezi napominjemo da su odredbama članka 8. i 19. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) propisani organizacijski oblici u kojima se mogu obavljati stručni poslovi prostornog uređenja, te poslova projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja.

25. ožujka 2021.

Člankom 40. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju, propisano je da Komore u okviru trajnog stručnog usavršavanja organiziraju temeljnu i naprednu izobrazbu za poslove u okviru strukovnog područja za koje su osnovane. Temeljna izobrazba obuhvaća interdisciplinarna i druga znanja i vještine nužne za uspješno obavljanje stručnih poslova i poslovanje osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore, a napredna izobrazba obuhvaća napredna i/ili specijalizirana znanja i vještine za obavljanje stručnih poslova osoba koje rade poslove iz djelokruga Komore.

S tim u svezi navodimo da je odredbom članka 58. stavak 4. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje ostavljeno Komorama da svojim općim aktom propišu program, uvjete i način provođenja te praćenja stručnog usavršavanja svojih članova te prema vlastitim iskustvima i saznanjima u dosadašnjoj provedbi stručnog usavršavanja propišu programe temeljne i napredne izobrazbe za svoje članove.

Intencija ovih Zakona bila je da Komore svaka u svojem djelokrugu putem organizacije stručnog usavršavanja i obavljanjem stručnog nadzora osiguraju podizanje kvalitete pruženih usluga u poslovima prostornog uređenja, projektiranja, stručnog nadzora građenja i vođenja građenja.

Komorama je također propisana obveza da vodi evidencije stručnog usavršavanja svojih članova i izdaje potvrde, odnosno certifikate o završenom stručnom usavršavanju i osposobljavanju.

25. ožujka 2021.

Sukladno odredbi članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.), poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru. Posebni zakon na koji se tu misli je Zakon o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, broj 78/15.).

Uvjeti za upis u imenik ovlaštenih arhitekata, ovlaštenih arhitekata urbanista, odnosno ovlaštenih inženjera dani su odredbom članka 27. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju.

Nadalje, Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje se više ne uređuju ograničenja u odnosu na struku glavnog projektanta. Novim je zakonskim rješenjem prepušteno investitoru da u kreativnoj fazi projektiranja građevine imenuje jednog od projektanata za osiguranje cjelovitosti i međusobne usklađenosti projekata.

25. ožujka 2021.

Prema odredbi članka 17. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) (u daljnjem tekstu: Zakon) poslove projektiranja u svojstvu odgovorne osobe (projektanta i/ili glavnog projektanta) u okviru zadaća svoje struke može obavljati ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer sukladno posebnom zakonu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

U vezi s gore navedenim zadaćama struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke, sukladno članku 50. stavku 2. Zakona iste se uređuju statutom Komore u koju se udružuju ovlašteni inženjeri građevinske struke.

Nadalje, prema odredbi članka 54. stavka 1. Zakona, arhitektonska, građevinska, strojarska i elektrotehnička struka u obavljanju poslova vođenja građenja vodi građenje građevina i izvođenje radova koje je prema ovome Zakonu ovlaštena projektirati.

Obveza polaganja stručnog ispita propisana je člankom 56. stavkom 2. Zakona prema kojem su osobe koje obavljaju poslove projektiranja, kontrole projekata, nostrifikacije, stručnog nadzora građenja, voditelja građenja, voditelja radova, poslove ispitivanja i prethodnih istraživanja, odnosno izrađuju elaborate za potrebe projekata te osobe koje sudjeluju u radnjama ocjenjivanja sukladnosti i izdavanja certifikata sukladnosti građevnih proizvoda, dužne položiti stručni ispit za obavljanje poslova graditeljstva, odnosno ispuniti uvjete sukladno posebnim propisima kojima se propisuje polaganje stručnog ispita.

Slijedom navedenoga, nakon utvrđenih uvjeta Hrvatske komore inženjera građevinarstva za upis u imenik ovlaštenih inženjera, biti će razvidne zadaće struke koje su ovlašteni obavljati ovlašteni inženjeri geoinženjerske i geotehničke struke, slijedom čega isti stječu pravo polaganja stručnog ispita za obavljanje poslova graditeljstva.

25. ožujka 2021.

Uvjerenje o položenom stručnom ispitu izdaje se fizičkoj osobi koja je položila stručni ispit za određenu vrstu poslova, sukladno Pravilniku o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (Narodne novine br. 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 02/14., 65/14., 136/14. i 23/15.). Ako je osoba položila stručni ispit za obavljanje poslova sudionika u gradnji, na taj je način stekla pravo na koje prekid radnog odnosa kod poslodavca nema utjecaj.

25. ožujka 2021.

Prema članku 22. stavku 3. Pravilnika o stručnom ispitu te upotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove prostornog uređenja i graditeljstva (Narodne novine, broj 24/08., 141/09., 23/11., 129/11., 109/12., 02/14., 65/14., 136/14. i 23/15.), dokazi o stečenom radnom stručnom iskustvu su: originalna potvrda (o stečenom radnom iskustvu) poslodavca kod kojega je kandidat stekao radno iskustvo, odnosno druga isprava poslodavca (npr. rješenje o rasporedu na radno mjesto i sl.) i potvrda o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, odnosno tijela nadležnog za mirovinsko osiguranje.

Dokazima o stečenom radnom stručnom iskustvu smatra se i potvrda tijela, koje je sukladno posebnim Europskim programima pristupnika uputilo na stručnu praksu, o razdoblju provedenom na stručnoj praksi te o profesionalnim kompetencijama stečenim za vrijeme trajanja iste. Zapošljavanje koje je regulirano ugovorom o tehničkoj suradnji i ostali oblici stjecanja radnog iskustva za koje je moguće utvrditi vremenski period proveden na odgovarajućim poslovima i za koje je moguće pribaviti tražene dokumente u smislu dokaza, smatraju se pravovaljani.

25. ožujka 2021.

Zapošljavanje koje je regulirano ugovorom o tehničkoj suradnji i ostali oblici stjecanja radnog iskustva za koje je moguće utvrditi vremenski period proveden na odgovarajućim poslovima i za koje je moguće pribaviti tražene dokumente u smislu dokaza, smatraju se pravovaljani.

Također, u slučaju zapošljavanja putem ugovora o tehničkoj suradnji sklopljenog između tvrtke poslodavca, koja nema zaposlenog projektanta, s tvrtkom koja izrađuje projekt (i koja ima zaposlenog projektanta) na poslovima razrade predmetnog projekta smatra se radnim iskustvom na odgovarajućim poslovima.

25. ožujka 2021.

Sukladno odredbama članaka 19. i 22. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.), kojima je propisano da poslove projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja može, između ostalih, obavljati pravna osoba registrirana za obavljanje tih poslova, koja u obavljanju tih poslova mora imati zaposlenog ovlaštenog arhitekta, odnosno ovlaštenog inženjera (međutim nije propisano da odgovorna osoba tvrtke koja obavlja djelatnost projektiranja mora biti ovlašteni arhitekt, odnosno ovlašteni inženjer).

25. ožujka 2021.

Sukladno odredbama članka 3. stavaka 2., 3. i 4. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, broj 78/15.), propisano je što se smatra pod obavljanjem poslova projektiranja, odnosno obavljanjem poslova stručnog nadzora građenja, odnosno građenja, dok su zadaće arhitektonske struke u obavljanju navedenih poslova utvrđene člancima 49., 53. i 54. ovoga Zakona. Sukladno navedenom, suradnja u obavljanju takvih poslova smatra se odgovarajućim poslovima u struci za ostvarivanje prava na polaganje stručnog ispita iz strukovnog područja arhitekture.

25. ožujka 2021.

Sukladno odredbama članka 4. stavka 3. Pravilnika o obavljanju poslova zaštite na radu (Narodne novine, broj 112/14. i 43/15.), poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika poslove zaštite na radu može obavljati on sam ili njegov ovlaštenik, ako je položio državni stručni ispit za poslove građenja ili projektiranja kojima je obuhvaćena i materija zaštite na radu.

Više na stranici: MGIPU

25. ožujka 2021.

Člankom 71. stavkom 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) (u daljnjem tekstu: Zakon) propisano je da strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja, upravljanja projektom gradnje ili djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu s tim Zakonom i drugim posebnim propisima.

Nadalje, člancima 29. i 30. Zakona propisano je da graditi i/ili izvoditi radove na građevini može pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova (u daljnjem tekstu: izvođač) koja ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja, a izvođač mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Slijedom navedenoga, članak 71. Zakona propisuje pravo strane pravne osobe sa sjedištem u trećoj državi obavljanja privremene ili povremene djelatnosti građenja, dok što se tiče trajnog obavljanja djelatnosti građenja izvođač iz treće države mora ispunjavati uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona, što znači da mora biti registriran za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Nadalje, ukoliko izvođač iz treće države ima zaposlenog voditelja građenja, odnosno voditelja radova iz Republike Hrvatske koji su na dan stupanja na snagu novoga Zakona na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.) ispunjavali uvjete za inženjera gradilišta za određenu skupinu građevina, odnosno za voditelja pojedinih radova, sukladno članku 108. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) , mogu obavljati poslove inženjera gradilišta na svim građevinama, odnosno poslove ovlaštenog voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe za vođenje radova, i to do ustrojavanja odgovarajućeg imenika Komore.

Također, sukladno istom članku Zakona, osobe koje su na dan stupanja na snagu novog Zakona na temelju Zakona o arhitektonskim i inženjerskim poslovima i djelatnostima u prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 152/08., 124/09., 49/11. i 25/13.) ispunjavale uvjete za voditelja radova, a imaju završenu srednju školu po programu za tehničara odgovarajuće struke (razina 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira) i imaju najmanje deset godina radnog iskustva u struci, mogu obavljati poslove voditelja radova i moraju podnijeti zahtjev za upis u posebnu evidenciju odgovarajuće komore, prema posebnom propisu kojim se uređuje udruživanje u Komoru.

Uz navedeno ističemo da u prijelaznom razdoblju sukladno članku 64. Zakona o komori arhitekata i komorama inženjera u graditeljstvu i prostornom uređenju (Narodne novine, br. 78/15.) osobe koje su po propisima koji su bili na snazi do dana stupanja na snagu toga Zakona ispunjavale uvjete za voditelja građenja i voditelja radova stječu pravo upisa u Komoru ako u roku od devet mjeseci od dana stupanja na snagu toga Zakona podnesu zahtjev za upis u imenik ovlaštenih voditelja građenja ili imenik ovlaštenih voditelja radova Komore. Nadležna komora izvršit će upis ovlaštenog voditelja građenja i voditelja radova po ustrojavanju odgovarajućeg imenika ovlaštenih voditelja građenja i imenika ovlaštenih voditelja radova.

Ukoliko izvođač iz treće države zapošljava fizičku osobu koja u stranoj državi ima pravo obavljati poslove voditelja građenja, odnosno voditelja radova, sukladno članku 59. stavku 2. Zakona, tada ista ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti trajno obavljati te poslove u svojstvu ovlaštene osobe pod istim uvjetima kao i ovlašteni voditelji građenja, odnosno ovlašteni voditelji radova, ako ima stručne kvalifikacije potrebne za obavljanje tih poslova u skladu s posebnim zakonom kojim se uređuje priznavanje stručnih kvalifikacija i drugim posebnim propisima, te mora proći postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje poslova voditelja građenja, odnosno voditelja radova, a koji sukladno članku 73. Zakona provodi i rješenje o tome donosi odgovarajuća komora.

25. ožujka 2021.

Sukladno članku 69. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a, koja obavlja djelatnost građenja može u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo izjavom u pisanom obliku. Istim člankom propisano je da uz spomenutu izjavu mora priložiti i isprave kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe te da je osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.

Nadalje, upućujemo vas na članak 61. istoga Zakona sukladno kojem ovlaštena fizička osoba iz države ugovornice EGP-a ima pravo u Republici Hrvatskoj povremeno ili privremeno obavljati poslove voditelja građenja i voditelja radova u svojstvu odgovorne osobe pod strukovnim nazivom koji ovlaštene osobe za obavljanje tih poslova imaju u Republici Hrvatskoj, ako prije početka prvog posla izjavom u pisanom ili elektroničkom obliku izvijesti o tome odgovarajuću Komoru. Komora prema članku 65. Zakona provodi postupak provjere inozemne stručne kvalifikacije.

Također, u pogledu izdavanja građevinske dozvole i građenja građevine, napominjemo kako je sukladno Zakonu o gradnji (Narodne Novine, br. 153/13.) investitor osoba u čije ime se gradi građevina te da je obveza investitora a ne izvođača ishoditi građevinsku dozvolu.

25. ožujka 2021.

Za pitanja u vezi; sa kojim državama Republika Hrvatska ima bilateralnu ili multilateralnu suradnju u području pružanja usluga te da li između Republike Hrvatske i neke treće države postoji ugovor koji bi regulirao uzajamno mogućnost pružanja usluga (općenito) i/ili specifično usluga u graditeljstvu (postojanje uzajamnosti), nadležno je Ministarstvo gospodarstva.

25. ožujka 2021.

Člankom 71. stavkom 1. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/15.) propisano je da strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja djelatnost prostornog uređenja, projektiranja i/ili stručnog nadzora građenja, građenja, upravljanja projektom gradnje ili djelatnost ispitivanja i prethodnih istraživanja ima pravo u Republici Hrvatskoj pod pretpostavkom uzajamnosti privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu s tim Zakonom i drugim posebnim propisima.

Stavkom 2. istog članka propisano je da se pretpostavka uzajamnosti iz stavka 1. ne primjenjuje na državljane države članice Svjetske trgovinske organizacije. Slijedom navedenog strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja nije članica Svjetske trgovinske organizacije, a koja u trećoj državi obavlja djelatnost građenja ima pravo u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu sa navedenim Zakonom, te mora posjedovati dokument kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe ili važeću licencu odnosno dokument koji se to pravo obavljanja djelatnosti regulira, mora biti osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, imati zaposlenog voditelja građenja/radova koji je prošao postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pred odgovarajućom komorom. Zakonom nije propisana obveza da se pisanom izjavom o tome obavijesti Ministarstvo ili neko drugo tijelo.

Strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja je članica Svjetske trgovinske organizacije, a koja u trećoj državi obavlja djelatnost građenja ima pravo u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati tu djelatnost u skladu sa odredbama Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i drugim posebnim propisima mora posjedovati dokument kojim se dokazuje pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane osobe ili važeću licencu odnosno dokument koji se to pravo obavljanja djelatnosti regulira, mora biti osigurana od odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama, imati zaposlenog voditelja građenja/radova koji je prošao postupak priznavanja inozemne stručne kvalifikacije pred odgovarajućom komorom. Zakonom i u ovom slučaju nije propisana obveza da se pisanom izjavom o tome obavijesti Ministarstvo ili neko drugo tijelo.

25. ožujka 2021.

Strana pravna osoba ima pravo u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost građenja ukoliko ispunjava uvjete propisane člancima 29. i 30. Zakona o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine, br. 78/2015.), što znači da mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti građenja u Republici Hrvatskoj, odnosno za izvođenje pojedinih radova te mora u obavljanju djelatnosti građenja imati zaposlenog ovlaštenog voditelja građenja i/ili ovlaštenog voditelja radova.

Više na stranici: MGIPU